2024.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2027. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2024. (rim. MMXXIV), dvadeset i treća je godina 21. stoljeća i prijestupna po gregorijanskome kalendaru.

Vlada Republike Hrvatske proglasila ju je Godinom Marka Marulića.^[1] Organizacija Ujedinjenih naroda proglasila ju je Međunarodnom godinom kamelida.^[2] Papa Franjo proglasio ju je Godinom molitve.^[3]

Događaji

Siječanj

1. siječnja – Estonija postala prva zemlja Srednje Europe koja je legalizirala istospolni brak.^[4]
12. siječnja – SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo napali su hutiste iz Jemena, koji napadaju trgovačke brodove u blizini jemenske obale u Crvenom moru, kao znak solidarnosti s Palestincima.
26. siječnja – Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku.
28. siječnja – dvojica pripadnika Islamske države otvorili paljbu u katoličkoj crkvi Santa Maria Draperis u Istanbulu, ubivši jednu osobu.^[5]

Veljača

17. veljače – Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila Svjetsko prvenstvo u Dohi.
25. veljače – najmanje petnaestero katolika ubijeno u napadu islamista na katoličku crkvu u selu Essakane na sjeverozapadu Burkine Faso.^[6]
26. veljače – vojnici Izraelskih obrambenih snaga pucaju na civile u Gazi, ubivši više od stotinu ljudi, čime palestinski gubitci u ratu premašuju 30 000 poginulih.^[7]

Ožujak

4. ožujka – Francuska uspješno postala prva država svijeta koja je ustavom ustoličila i amandmanom zaštitila pravo na pobačaj.^[8]
7. ožujka – Švedska primljena u NATO pakt.
14. ožujka – raspušten 10. saziv Hrvatskog sabora.
31. ožujka – Bugarska i Rumunjska ušle u Schengenski prostor.

Travanj

3. travnja – snažan potres jačine 7.5 pogodio istočnu obalu Tajvana u kojem je ozlijeđeno 1100 ljudi, a poginulo 18.^[9]
8. travnja – Dikasterij za nauk vjere objavio proglas Dignitas Humana o ljudskom dostojanstvu.^[10]
16. i 17. travnja – održani Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor.
17. travnja – Dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata crkva Uznesenja BDM u Sinju proglašena manjom bazilikom.^[11]

Svibanj

4. svibnja
- Luka Modrić postao najstarijim i najtrofejnijim igračem Real Madrida, prestigavši tako Ferenca Puskása.^[12]^[13]
- deset tisuća mladih iz Hrvatske i iseljeništva sudjelovalo na XII. Susretu Hrvatske katoličke mladeži u Gospiću.^[14]
11. svibnja – Marko Purišić osvojio drugo mjesto na 68. Eurosongu, što je najbolji rezultat Hrvatske na tom natjecanju.
25. i 26. svibnja – na Olimpijskom stadionu i Trgu sv. Petra u Rimu održan prvi Svjetski dan djece s papom Franjom.^[15]
30. svibnja – bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump proglašen je krivim po 34 točke na suđenju, čineći to prvim putem da je američki predsjednik proglašen krivim za zločin.^[16]

Lipanj

6. do 9. lipnja – održani Izbori za Europski parlament.
18. lipnja – Tajlandskim referendumom legaliziran istospolni brak.^[17]
19. lipnja – više od tisuću hodočasnika preminulo je tijekom godišnjeg obreda hadža u Meki zbog visokih temperatura.^[18]
24. lipnja – hrvatski nogometni reprezentativac Luka Modrić pogotkom za vodstvo u utakmici protiv Italije (1:1) postao najstarijim strijelcem Europskih nogometnih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

Srpanj

1. srpnja – Republika Latvija legalizirala istospolna partnerstva.^[19]
11. srpnja – zapaljen toranj rouenske katedrale.^[20]
13. srpnja – na predizbornom skupu u Pennsylvaniji pokušan atentat na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je lakše ozlijeđen, a 20-godišnji napadač Thomas Matthew Crooks je ubijen.^[21]
18. srpnja – Južna Koreja imenovala bivšeg sjevernokorejskog diplomata Taea Yonga-hoa na mjesto zamjenika ministra, što je najviša dužnost u vladi na koju je do tada postavljen sjevernokorejski prebjeg.^[22]
24. srpnja – njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo rad Islamskoga centra Hamburg i njegovih džamija u Frankfurtu, Münchenu i Berlinu zbog promicanja radikalnog islamizma.^[23]
26. srpnja – ceremonija otvaranja 33. Ljetnih olimpijskih igara u Parizu.^[24]
31. srpnja – Ismail Haniyeh, politički vođa Hamasa, ubijen je u svojoj rezidenciji u Teheranu.^[25]

Kolovoz

9. kolovoza – Nikaragva protjerala sedmoricu katoličkih svećenika u Rim.^[26]
14. kolovoza – Svjetska zdravstvena organizacija proglašava širenje majmunskih boginja izvanrednim zdravstvenim stanjem od međunarodnog značaja drugi put u dvije godine, nakon širenja virusa u afričkim zemljama.^[27]
24. kolovoza – U terorističku napadu na festivalu u Solingenu Sirijac ubio troje, a ranio osmero ljudi. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država.^[28]

Rujan

2. do 13. rujna – 45., ujedno i najdulji apostolski pohod pape Franje u Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur.^[29]

Listopad

27. listopada – Oko 1,1 milijuna kršćana okupilo se u Seoulu na molitvenom skupu protiv ozakonjenja istospolnih partnerstva.^[30]
29. listopada – Poplave u Španjolskoj s preko 217 žrtava i golemom štetom.^[31]

Studeni

1. studenoga – Poginulo 15 osoba, uključujući troje djece, prilikom urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora Novi Sad.^[32]
3. studenoga – Početak masovnih prosvjeda diljem Srbije povodom poziva na odgovornost za nesreću u Novom Sadu.^[33]
9. studenoga – 130 tisuća prosvjednika u Valenciji protiv španjolske Vlade nakon razornih poplava.^[34]
17. studenoga – Otvorena je kapela Krista Kralja mučenika na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru.
18. studenoga – 120 tisuća ljudi sudjelovalo u Koloni sjećanja u Vukovaru.^[35]
21. studenoga – Međunarodni kazneni sud izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšega ministra obrane Yoava Gallana.^[36]
30. studenoga – Stotinu tisuća prosvjednika u Valenciji zbog nezadovoljstva izvanrednim stanjem nakon poplava.^[34]

Prosinac

7. i 8. prosinca – U valu nasilja bande Wharf Jeremie u Port-au-Princeu na Haitiju ubijeno najmanje 207 ljudi.^[37]
8. prosinca – Sirijski pobunjenici svrgavaju predsjednika Bašara al-Asada i proglašuju pobjedu nakon 24 godine neprekidnog autokratskog režima.^[38]
9. prosinca – Luigi Mangione optužen za ubojstvo izvršnog direktora UnitedHealthcarea,^[39] izazivajući val reakcija diljem svijeta o etičnosti čina i nepravednom suđenju.^[40]
11. prosinca – Ukupno 40 fakulteta u Srbiji stupilo u blokadu rada, uključujući sve sastavnice Sveučilišta u Novom Sadu i Sveučilišta u Beogradu (osim Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta).^[41]
13. prosinca – Hrvatski studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Rijeci okupljaju se u znak podrške kolegama studentima u Srbiji.^[42] Podršku blokadi izrazili su i studenti Fakulteta političkih nauka u Podgorici te studenti Akademije umjetnosti Sveučilišta u Banjoj Luci.^[43]
20. prosinca
- Napad nožem u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu. Jedno je dijete preminulo i osmero je osoba ozlijeđeno.^[44]
- U terorističkom napadu u Magdeburgu, migrant se zaletio autom na božićni sajam ubivši petero i ranivši 235 ljudi.^[45]
21. prosinca – Prvi hrvatski satelit CroCube odaslan je u svemir.
22. prosinca – Rekordni masovni prosvjed građana na trgu Slavija u Beogradu zarad traženja odgovornosti za tragediju u Novom Sadu.^[46] Prosvjednici umjesto na 15, zastali na 16 minuta šutnje, dajući počast žrtvi napada nožem u Zagrebu i solidarnost roditeljima.^[47]
24. prosinca – Papa Franjo otvorio sveta vrata na bazilici sv. Petra i time otvorio jubilejsku 2025. godinu.^[48]

Šport

Važniji športski događaji:

Rođenja

Smrti

Siječanj

1. siječnja
- Mario Boljat, hrvatski nogometaš (* 1951.)
- Niklaus Wirth, švicarski računalni znanstvenik (* 1934.)
- Srboljub Živanović, srpski antropolog i forenzičar (* 1933.)
4. siječnja
- Ayla Algan, turska glumica i pjevačica (* 1937.)
- Glynis Johns, britanska glumica (* 1923.)
- Christian Oliver, njemački glumac (* 1972.)
5. siječnja – Mário Zagallo, brazilski nogometaš (* 1931.)
7. siječnja
- Franz Beckenbauer, njemački trener i nogometaš (* 1945.)
- Alberto Colombo, talijanski vozač automobilističkih utrka (* 1946.)
8. siječnja – Željko Poljak, hrvatski liječnik i publicist (* 1926.)
11. siječnja – Branko Smiljanić, hrvatski glumac (* 1956.)
12. siječnja – Gennadij Pavlovič Jakovljev, ruski botaničar (* 1938.)
13. siječnja – Joyce Randolph, američka glumica (* 1924.)
16. siječnja – Milan Nenadić, hrvatski hrvač i trener (* 1943.)
17. siječnja – Bennie Muller, nizozemski nogometaš (* 1938.)
19. siječnja – Željko Borovčić Kurir, hrvatski nogometaš i nogometni sudac (* 1931.)
20. siječnja – Norman Jewison, kanadski filmski redatelj, producent i glumac (* 1926.)
22. siječnja
- Arno Allan Penzias, američki astrofizičar (* 1933.)
- Gigi Riva, talijanski nogometaš (* 1944.)
- Gary Graham, američki glumac (* 1950.)
24. siječnja – Bruno Zorica Zulu, hrvatski vojni zapovjednik (* 1952.)
28. siječnja – Satoši Kirišima, japanska anarhistica i terorista (* 1954.)
29. siječnja
- Jandira Martini, brazilska glumica (* 1945.)
- Sandra Milo, talijanska glumica (* 1933.)

Veljača

1. veljače – Carl Weathers, američki glumac (* 1948.)
2. veljače
- Wayne Kramer, američki glazbenik (* 1948.)
- Ian Lavender, britanski glumac (* 1946.)
3. veljače – Helena Rojo, meksička glumica (* 1944.)
5. veljače – Toby Keith, američki kantautor (* 1961.)
6. veljače – Sebastián Piñera, čileanski predsjednik (* 1949.)
7. veljače – Alfredo Castelli, talijanski autor i pisac stripova (* 1947.)
9. veljače
- Robert Badinter, francuski pravnik, sveučilišni profesor i političar (* 1928.)
- Antonio Rački, hrvatski skijaški trkač (* 1973.)
10. veljače
- Adalbert Ludwig Balling, njemački publicist, kršćanski misionar, bogoslov, psiholog i filozof (* 1933.)
- Nikša Gligo, hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj, glazbeni teoretičar i akademik (* 1946.)
12. veljače – Petar Luković, srbijanski novinar (* 1951.)
13. veljače
- Gabriela Pando, argentinska hokejašica na travi (* 1970.)
- Duško Tambača, hrvatski glazbeni pedagog, skladatelj, melograf (* 1946.)
16. veljače – Aleksej Navaljni, ruski političar (* 1976.)
19. veljače
- Jan Assmann, njemački egiptolog, arheolog i grecist (* 1938.)
- Danijel Dragojević, hrvatski pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik (* 1934.)
20. veljače – Andreas Brehme, njemački nogometaš i trener (* 1960.)
21. veljače – Roger Guillemin, francuski liječnik (* 1924.)
22. veljače – Paramjit Singh, indijski košarkaš (* 1952.)
26. veljače – Jacob Rothschild, britanski velikaš i bankar (* 1936.)
29. veljače – Ali Hassan Mwinyi, tanzanijski predsjednik (* 1925.)

Ožujak

1. ožujka – Akira Toriyama, japanski mangaka (* 1955.)
2. ožujka – Nikola Vuljanić, hrvatski političar (* 1945.)
4. ožujka – Kees Rijvers, nizozemski nogometaš i trener (* 1926.)
8. ožujka – Herbert Kroemer, američki fizičar (* 1928.)
9. ožujka – Ivan Sondi, hrvatski geolog (* 1965.)
10. ožujka – Kostadinka Velkovska, hrvatska glumica (* 1948.)
11. ožujka – Robert Barry, američki diplomat (* 1934.)
13. ožujka
- Philippe de Gaulle, francuski političar i admiral (* 1921.)
- Neofit, bugarski patrijarh (* 1945.)
17. ožujka
- Mirjana Krizmanić, hrvatska psihologinja (* 1936.)
- Radoslav Tomić, hrvatski povjesničar umjetnosti i akademik (* 1957.)
18. ožujka – Kenjiro Shinozuka, japanski reli vozač (* 1948.)
23. ožujka – Abdulah Sidran, bosanskohercegovački književnik i novinar (* 1944.)
24. ožujka – Tomislav Peternek, srpski fotograf (* 1933.)
26. ožujka – Slađana Milošević, srbijanska pjevačica (* 1955.)
27. ožujka – Vera Horvat Pintarić, hrvatska povjesničarka umjetnosti i akademkinja (* 1926.)
29. ožujka – Louis Gossett, Jr., američki glumac (* 1936.)

Travanj

1. travnja – Vera Svoboda, hrvatska pjevačica (* 1936.)
2. travnja – Veljko Bulajić, crnogorsko-hrvatski filmski redatelj (* 1928.)
5. travnja – Desa Begović Mrkušić, hrvatska glumica (* 1934.)
8. travnja – Peter Higgs, britanski teorijski fizičar (* 1929.)
10. travnja – O. J. Simpson, američki igrač američkog nogometa i glumac (* 1947.)
12. travnja – Ruben Douglas, panamski košarkaš (* 1979.)
14. travnja
- Luciano Sušanj, hrvatski političar, športski djelatnik i atletičar (* 1948.)
- Vicko Vrdoljak, hrvatski pedagog i politički emigrant (* 1944.)^[49]
15. travnja
- Josip Manolić, hrvatski i jugoslavenski političar (* 1920.)
- Pedro Rubiano Sáenz, kolumbijski kardinal (* 1932.)
18. travnja – Mandisa, američka pjevačica (* 1976.)
19. travnja – Daniel Dennett, američki filozof, znanstvenik i pisac (* 1942.)
27. travnja – C. J. Sansom, britanski autor (* 1952.)
29. travnja – Myhajlo Fomenko, ukrajinski nogometaš i trener (* 1948.)
30. travnja
- Paul Auster, američki književnik (* 1947.)
- Duane Eddy, američki gitarist (* 1938.)

Svibanj

2. svibnja – Manca Košir, slovenska glumica (* 1948.)
5. svibnja
- Bernard Hill, engleski glumac (* 1944.)
- Etelka Kenéz Heka, mađarski književnica, spisateljica, haiku-pjesnica (* 1936.)
12. svibnja – Luko Paljetak, hrvatski književnik (* 1943.)
13. svibnja – Alice Munro, kanadska književnica (* 1931.)
14. svibnja – Gudrun Ure, škotska glumica (* 1926.)
19. svibnja – Ebrahim Raisi, iranski predsjednik (* 1960.)
25. svibnja
- Dorian Hatta, hrvatski jazz glazbenik (* 1960.)
- Albert S. Ruddy, kanadsko-američki filmski i televizijski producent (* 1930.)
- Johnny Wactor, američki glumac (* 1986.)
30. svibnja
- Kelvin Edward Felix, dominikanski rimokatolički kardinal i nadbiskup (* 1933.)
- Anastasija Zavorotnjuk, ruska glumica (* 1971.)