Pennsylvania

savezna država SAD-a
Pennsylvania
Zastava savezne države Pennsylvania Grb savezne države Pennsylvania
Nadimak: The Keystone State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Pennsylvania
Glavni grad Harrisburg
Najveći grad Philadelphia
Guverner Tom Wolf (Demokratska stranka)
Službeni jezik ni jedan, de facto engleski, često se koristi i njemački
Površina 119.283 km²
 - kopno 116.074 km²
 - voda 3.208 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj 12.281.054
 - gustoća 106//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 12. prosinca 1787.
 - poredak 2.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina 39°43'N - 42°N
Zemljopisna dužina 74°43'W - 80°31'W
Širina 255 km
Dužina 445 km
Visina
 - najviša 979 m
 - najniža 0 m
Kratice
 - poštanska PA
 - ISO 3166-2 US-PA
Internetska stranica www.state.pa.us

Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.[1] Glavni grad je Harrisburg.

Razvijena je poljoprivreda, šumarstvo te metalurška, kemijska i prehrambena industrija.

U Punxsutawneyju slavi se Sviščev dan svake godine 2. veljače.

Pittsburgh je vrlo znamenit grad američkim Hrvatima. U potrazi za zaposlenjem i boljim životom, naši ljudi ovdje su počeli dolaziti još u 18. stoljeću. Ovdje je sjedište naše najveće i najutjecajnije iseljeničke organizacije - Hrvatske bratske zajednice, ali i mnogih drugih institucija te župa koje okupljaju prvu, drugu, treću, a danas i četvrtu generaciju američkih Hrvata.[2]

Ime uredi

Svoje ime Pennsylvania je dobila po britanskom admiralu Williamu Pennu i svojoj prirodnoj specifičnosti (sylvania - šumska zemlja).[1]

Okruzi (Counties) uredi

Pennsylvania se sastoji od 67 okruga (counties)

Stanovništvo uredi

Popisom iz 2002. Pennsylvania ima 12,335,091 stanovnika Etnička struktura 2000. je izgledala ovako:

Indijanci uredi

Domorodačko indijansko stanovništvo Pennsylvanije je nestalo. Prastanovnici su bili plemena Susquehanna ili White Minqua s rijeke Susquehanna River, a prostirali su se i po državama New York i Maryland. Drugo pleme bili su Honniasont ili Black Minqua s gornjeg Ohia, a prostirali su se i u Zapadnu Virginiju.

Najveći gradovi uredi

Grad Okrug Stanovnici
1. travnja 2000.
Stanovnici
1. srpnja 2004.
Philadelphia Philadelphia 1.517.550 1.470.151
Pittsburgh Allegheny 334.563 322.450
Allentown Lehigh 106.632 106.732
Erie Erie 103.717 103.925
Reading Berks 81.207 80.727
Scranton Lackawanna 76.415 73.928
Bethlehem Bethlehem 71.329 72.441
Lancaster Lancaster 56.348 55.182
Altoona Blair 49.523 47.832
Harrisburg Harrisburg 48.950 47.635
Wilkes-Barre Luzerne 43.123 41.559
York York 40.862 40.043
State College Centre 38.420 39.311
Chester Delaware 36.854 36.922
Bethel Park Allegheny 33.556 32.670
Norristown Montgomery 31.282 30.873
Williamsport Lycoming 30.706 30.175
Monroeville Monroeville 29.349 28.486
Plum Allegheny 26.940 26.684
New Castle New Castle 26.309 25.308
Easton Easton 26.263 26.267
Lebanon Lebanon 24.461 23.925

Bilješke uredi

  1. a b Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 2.
  2. Pittsburgh kao hrvatska metropola Večernji list Preuzeto 25. siječnja 2024.

Literatura uredi

Nedovršeni članak Pennsylvania koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.