Otvori glavni izbornik

Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu. Ubraja se u jednu od najboljih svjetskih vaterpolskih reprezentacija.

Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatski vaterpolski savez.svg
Nadimak Barakude
Vaterpolski savez Hrvatski vaterpolski savez
Izbornik Ivica Tucak
Kapetan Andro Bušije
Osvojene medalje
Olimpijske igre
srebro Atlanta 1996.
zlato London 2012.
srebro Rio de Janeiro 2016.
Svjetska prvenstva
zlato Melbourne 2007.
bronca Rim 2009.
bronca Šangaj 2011.
bronca Barcelona 2013.
srebro Kazanj 2015.
zlato Budimpešta 2017.
Europska prvenstva
srebro Firenca 1999.
srebro Kranj 2003.
zlato Zagreb 2010.
bronca Barcelona 2018.
Mediteranske igre
srebro Languedoc-Roussilon 1993.
srebro Bari 1997.
zlato Mersin 2013.
Svjetski kupovi
srebro Oradea 2010.
bronca Almati 2014.
Svjetske lige
srebro Podgorica 2009.
bronca Niš 2010.
bronca Firenca 2011.
zlato Almati 2012.
srebro Bergamo 2015.
bronca Ruza 2017.
srebro Beograd 2019.
Europski kupovi
zlato Rijeka 2018.
srebro Zagreb 2019.

Godine 1996., reprezentacija je dobitnicom Državne nagrade za šport "Franjo Bučar".

Hrvatska vaterpolska reprezentacija je od stjecanja hrvatske samostalnosti do OI u Pekingu 2008. osvojila četiri medalje: zlato na SP u Melborneu 2007. i četiri srebra na OI u Atlanti 1996. i u Rio de Janeiru 2016., EP u Firenci 1999. i EP u Kranju 2003. Nakon OI 2008., hrvatska reprezentacija osvojila je medalje na 5 natjecanja u 2009. i 2010. godini, tj. na svim natjecanjima na kojima su nastupili u te dvije godine. Osvojili su zlato na EP 2010. u Zagrebu, dva srebra u Svjetskoj ligi 2009. u Podgorici i na FINA Kupu 2010. u Oradei te dvije bronce na SP 2009. u Rimu i u Svjetskoj ligi 2010. u Nišu, pod vodstvom izbornika Ratka Rudića, koji je na čelu reprezentacije od 2004. godine. [1] Osvojili su dvije bronce 2011. godine na SP u Šangaju i u Svjetskoj ligi u Firenci. Hrvatska je sa svim pobjedama na prvenstvu osvojila zlato na svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. godine.

Sadržaj

Osvojene medaljeUredi

Natjecanje       Ukupno
Olimpijske igre 1 2 0 3
Svjetska prvenstva 2 1 3 6
Europska prvenstva 1 2 1 4
Svjetska liga 1 3 3 7
Svjetski kup 0 1 1 2
Europski kup 1 1 0 2
Mediteranske igre 1 1 1 3
Ukupno 7 11 9 27

SastavUredi

 
Izbornik Ratko Rudić daje upute igračima na Europskom prvenstvu 2010. u Zagrebu

(postava na OI 2012.)

Ime i prezime Klub
Josip Pavić   Mladost
Frano Vićan   Primorje
Andro Bušlje   Jug
Damir Burić   Pro Recco
Ivan Buljubašić   Primorje
Nikša Dobud   Jug
Igor Hinić   Mladost
Sandro Sukno   Pro Recco
Petar Muslim   Primorje
Samir Barać   Primorje
Maro Joković   Jug
Miho Bošković   Jug
Paulo Obradović   Primorje
Ratko Rudić  

Nakon osvojenog olimpijskog zlata došlo je do znatnog pomlađivanja reprezentacije. Izabran je novi izbornik, a samo sedmorica zlatnih olimpijaca iz Londona na popisu su za nastup na Mediteranskim igrama i Svjetskom prvenstvu 2013. [2]

S popisa igrača za Mediteranske otpali su vratar Duje Jelovina, centar Fran Paškvalin, bekovi Kristijan Milaković, napadači Duje Živković i Ante Vukičević. Na put s izbornikom za Tursku idu vratari Josip Pavić i Marko Bijač, centri Nikša Dobud, Ivan Krapić, bekovi Andro Bušlje, Ivan Milaković, Luka Lončar, vanjski igrači Maro Joković, Sandro Sukno, Paulo Obradović, Petar Muslim, Anđelo Šetka i Luka Bukić. [3] Hrvatska je sa svim pobjedama na svoj Dan državnosti 25. lipnja osvojila prvo mediteransko zlato. Tako je Svjetski kup ostao jedino natjecanje na kojem Hrvatska nikada nije osvojila zlato. S popisa za SP otpali su Krapić i Vukičević. [4] Na SP-u je Hrvatska osvojila broncu sa svim pobjedama osim poraza u poluzavršnici od Mađarske.

IzborniciUredi

Rezultati na velikim natjecanjimaUredi

Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre Svjetske lige Svjetski kupovi
kao dio Austro-Ugarske
1900. bez nastupa
1904. bez nastupa
1908. bez nastupa
1912. 4. mjesto (bez igrača iz Hrvatske)
1916. OI nisu održane zbog Prvog svjetskog rata
Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre Svjetske lige Svjetski kupovi
kao dio Kraljevine SHS/Jugoslavije
1920. bez nastupa
1924. bez nastupa
1926. bez nastupa
1927. 9.
1928. bez nastupa
1931. bez nastupa
1932. bez nastupa
1934. 5.
1936. 1. krug
1938. bez nastupa
1940. OI nisu održane zbog Drugog svjetskog rata
1944. OI nisu održane zbog Drugog svjetskog rata
Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre Svjetske lige Svjetski kupovi
kao dio SFR Jugoslavije
1947. 8.
1948. 2. krug
1949.
1950.   bronca
1951. bez nastupa
1952.   srebro
1953.
1954.   srebro
1955. bez nastupa
1956.   srebro
1957.
1958.   srebro
1959.   zlato
1960. 4.
1961.
1962.   srebro
1963.   srebro
1964.   srebro
1965.
1966.   bronca
1967.   zlato
1968.   zlato
1969.
1970.   bronca
1971.   zlato
1972. 5.
1973.   bronca
1974.   bronca
1975. 13.   srebro
1976. 5.
1977.   srebro
1978.   bronca
1979.   zlato   bronca
1980.   srebro
1981. 4.   srebro
1982. 7.
1983. 4.   zlato bez nastupa
1984.   zlato
1985.   srebro 4.
1986.   zlato
1987.   srebro bez nastupa   zlato
1988.   zlato
1989.   srebro   zlato
1990.
1991.   zlato   zlato   srebro   srebro
Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre Svjetske lige Svjetski kupovi Europski kup
kao samostalna Republika Hrvatska
1992. bez nastupa (sbog sporosti MOO administracije)
1993. 5.   srebro bez nastupa
1994. 4.
1995. 4. 8.
1996.   srebro
1997. 4.   srebro 8.
1998. 9.
1999.   srebro bez nastupa
2000. 7.
2001. 8. 4. 5.
2002. 1. krug 8.
2003. 9.   srebro bez nastupa
2004. 10. bez nastupa
2005. 4. 4. 4.
2006. 7. 2. krug 4.
2007.   zlato 1. krug
2008. 6. 4. 1. krug
2009.   bronca 4.   srebro
2010.   zlato   bronca   srebro
2011.   bronca   bronca
2012.   zlato 9.   zlato
2013.   bronca   zlato bez nastupa
2014. 5. bez nastupa   bronca
2015.   srebro   srebro
2016.   srebro
2017.   zlato   bronca
2018.   bronca 5. mjesto 5. mjesto   zlato
2019.   srebro   srebro

Sastavi na velikim natjecanjimaUredi

 
Hrvatska vaterpolska reprezentacija na OI 2016.
  • kao dio Austro-Ugarske
  • OI 1900.nije sudjelovala
  • OI 1904.nije sudjelovala
  • OI 1908.nije sudjelovala
  • OI 1912.Austrija osvojila 4. mjesto, bez igrača iz Hrvatske
  • kao dio Jugoslavije

Do 1941. je često bio slučaj da je Jugoslaviju predstavljao hrvatski vaterpolski klub Jug iz Dubrovnika, višestruki državni prvak. Primjer je 1937. u utakmici protiv Čehoslovačke: Mato Kunčević, Viktor Hajon, Vinko Cvjetković, Zdravko Samardžić, Luka Ciganović, Željko Statinger i Bogdan Tošović. [7] Od 43 državna reprezentativca, 19 su bili Jugovi igrači.[7] Kad god su Jugovi igrači nezadovoljni izborom reprezentativne postave bojkotirali utakmice, reprezentacija je gubila.[7]

  • OI 1948. – (2. krug, 3. u skupini I, iza kasnijih olimpijskih prvaka Italije i doprvaka Mađarske)
  • Perica Bukić, Veselin Đuho, Deni Lušić, Tomislav Paškvalin, Dubravko Šimenc, Ante Vasović. Trener: Ratko Rudić
  • Mislav Bezmalinović, Perica Bukić, , Dubravko Šimenc, Anto Vasović[15]
  • Mislav Bezmalinović, Perica Bukić, Vitomir Padovan, Renco Posinković, Dubravko Šimenc, Ante Vasović
  • kao samostalna Hrvatska
  • 1992.: nije sudjelovala zbog tromosti administracije u MOO
  • svjetski kup 1995.: 8. mjesto [15]
  • svjetski kup 1997.: 8. mjesto [15]
  • svjetski kup 1999.: nije sudjelovala
  • Siniša Školneković, Elvis Fatović, Višeslav Sarić, Dubravko Šimenc, Ognjen Kržić, Ratko Štritof, Mile Smodlaka, Ivo Ivaniš, Miho Bošković, Samir Barać, Igor Hinić, Frano Vićan, Vjekoslav Kobešćak. Trener: Neven Kovačević. (izvrsne rezultate je poremetila gripa koja je harala olimpijskim selom [25])
  • svjetski kup 2002.: 8. mjesto [15]
  • svjetska liga 2002.: 4. u izlučnoj skupini B, ukupno 7.[15]
  • svjetska liga 2003.: nisu sudjelovali[15]
  • svjetska liga 2004.: nisu sudjelovali[15]
Ratko Rudić.
  • svjetska liga 2005.: 4. mjesto[15]
  • svjetski kup 2006.: 4. mjesto [15]
  • svjetska liga 2006.: 3. u poluzavršnoj skupini [15]
  • svjetska liga 2007.: 3.-4. mjesto izlučnoj skupini [15]
  • Maro Joković, Teo Đogaš, Pavo Marković, Josip Pavić, Mile Smodlaka, Andro Bušlje, Zdeslav Vrdoljak, Samir Barać, Aljoša Kunac, Igor Hinić, Miho Bošković, Damir Burić, Frano Vićan. Trener: Ratko Rudić
  • Frano Vićan, Damir Burić, Andro Bušlje, Zdeslav Vrdoljak, Aljoša Kunac, Maro Joković, Mile Smodlaka, Teo Đogaš, Pavo Marković, Samir Barać, Igor Hinić, Miho Bošković, Sandro Sukno. Trener: Ratko Rudić
  • svjetska liga 2008.: 3. u izlučnoj skupini Europa 1[28]
  • Josip Pavić, Ivo Brzica, Igor Hinić, Nikša Dobud, Damir Burić, Andro Bušlje, Ivan Buljubašić, Srđan Antonijević, Frano Karač, Samir Barać, Sandro Sukno, Miho Bošković, Paulo Obradović. Trener: Ratko Rudić
  • svjetska liga 2009.:   srebro
  • Samir Barać, Miho Bošković, Ivan Buljubašić, Damir Burić, Andro Bušlje, Nikša Dobud, Igor Hinić, Maro Joković, Frano Karač, Petar Muslim, Paulo Obradović, Josip Pavić, Sandro Sukno. Trener: Ratko Rudić
  • svjetski kup 2010.:   srebro
  • svjetska liga 2010.:   bronca
  • Samir Barać, Miho Bošković, Ivan Buljubašić, Damir Burić, Andro Bušlje, Nikša Dobud, Maro Joković, Frano Karač, Petar Muslim, Paulo Obradović, Josip Pavić, Sandro Sukno, Fran Paškvalin. Trener: Ratko Rudić
  • svjetska liga 2011.:   bronca
  • Josip Pavić, Damir Burić, Miho Bošković, Nikša Dobud, Maro Joković, Petar Muslim, Frano Karač, Andro Bušlje, Sandro Sukno, Samir Barać, Fran Paškvalin, Paulo Obradović, Ivan Buljubašić.

Trener: Ratko Rudić

  • svjetska liga 2012.:   zlato
  • Trener: Ratko Rudić

StatistikaUredi

Najveće pobjedeUredi

Pobjede od 15 ili više razlike.

Najteži poraziUredi

Porazi od 7 ili više razlike.

VidiUredi

IzvoriUredi

  1. Sportske novosti, Zagreb, četvrtak, 16. lipnja 2011, str. 22.
  2. www.hvs.hr, "Tucak objavio popis vaterpolske reprezentacije", objavljeno 23. svibnja 2013., pristupljeno 26. svibnja 2013.
  3. www.hvs.hr, "Vatromet pogodaka: Hrvatski vaterpolisti potopili Nijemce na otvorenom bazenu", objavljeno i pristupljeno 15. lipnja 2013.
  4. www.vecernji.hr, "Producent Radovich: Iako sam Amerikanac navijat ću za Hrvate", objavljeno 16. srpnja 2013., pristupljeno 17. srpnja 2013.
  5. Sportnet Igor Dragozetić: Polovičan uspjeh Hrvatske, 18. srpnja 2002.
  6. Sportnet Josip Tolić: Ivica Tucak potvrđen za Rudićeva nasljednika: "Velika je čast voditi olimpijske pobjednike", 16. rujna 2012.
  7. 7,00 7,01 7,02 7,03 7,04 7,05 7,06 7,07 7,08 7,09 7,10 7,11 7,12 Danče Godine od osnutka do drugog svjetskog rata. Autor Honks, 9. siječnja 2009.
  8. 8,0 8,1 8,2 Renato Vučetić - Splićo: Sportski vremeplov: Osamdeseti rođendan splitskoga Jadrana (2). Vizionar Zdravko Birimiša, Slobodna Dalmacija, 14. kolovoza 2000.
  9. Olympics at Sports-Reference.com Mirko Tarana Biography and Statistics
  10. Olympics at Sports-Reference.com Vinko Cvjetković Biography and Statistics
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 11,7 11,8 11,9 Danče Godine od drugog svjetskog rata do izgradnje bazena u Gružu. Autor: Honks, 4. ožujka 2009.
  12. Olympics at Sports-Reference.com Bogdan Tošović Biography and Statistics
  13. 13,0 13,1 VK Mornar Klupska povijest, pristupljeno 14. rujna 2010.
  14. OKSCG
  15. 15,00 15,01 15,02 15,03 15,04 15,05 15,06 15,07 15,08 15,09 15,10 15,11 15,12 15,13 15,14 15,15 15,16 15,17 15,18 15,19 15,20 15,21 FINA
  16. OKSCG
  17. Sportske.hr Perica Bukić u Kući slavnih
  18. Hrv. vaterpolski savez Povijest
  19. Toni Bilić: Kroničar sporta svjetskog glasa, Slobodna Dalmacija, 5. lipnja 2013., str. 39
  20. OKSCG
  21. OKSCG
  22. OKSCG
  23. [http://www.hoo.hr/o_igra.aspx?id=21&jezik=0 HOO XII. MI Languedoc Roussilion 1993.
  24. Ivo Jurišić: Junaci s Arna, Slobodna Dalmacija, 12. rujna 1999.
  25. (hrv.) Slobodna Dalmacija Gripa brine dupine, 28. rujna 2000.
  26. Slobodna Dalmacija Kova najavljuje pikanterije, 14. rujna 2001.
  27. Hrvatski vaterpolski klubovi, Vitomir Padovan
  28. FINA FINA Mens Water Polo World League 2008

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hrvatska vaterpolska reprezentacija
  • Sportal-Večernji Hrvatska bez finala zbog čudnog sudačkog kriterija (11 kontraprekršaja), 12. srpnja 2008.
  • Sportal-Večernji Rudić: Sudac Stavridis ukrao nam je odličje, 14. srpnja 2008.