Otvori glavni izbornik

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški Қазақстан, latinično Qazaqstan; rus. Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, je država u središnjoj Aziji. Površinom je deveta zemlja na svijetu (najveća neobalna), ali veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko jezero. Graniči na sjeveru s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.

Republika Kazahstan
Қазақстан Республикасы
(Qazaqstan Respūblīkasy)

Республика Казахстан

(Respublika Kazahstan)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Himna Republike Kazakstan
Kazahstan (zelenom bojom)
Glavni grad Nursultan
Najveći grad Almati
Službeni jezik kazaški i ruski
Državni vrh
 - Predsjednik Kassym-Jomart Tokayev
 - Predsjednik Vlade Askar Mamin
Neovisnost Od Sovjetskog Saveza, 16. prosinca 1991.
Površina 9. po veličini
 - ukupno 2.717.300 km2
 - % vode 1,8 %
Stanovništvo 57. po veličini
 - ukupno (2001) 15.143.704
 - gustoća 6/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 125.5 milijardi $ (56.)
 - po stanovniku 8,318 $ (70.)
Valuta tenge (100 tijina)
Pozivni broj +7
Vremenska zona UTC +5 do +6
Internetski nastavak .kz

Sadržaj

ImeUredi

Jedno od imena države je Republika Kazakstan, od etnonima Kazak. Nakon što zemlju osvajaju Rusi, dolazi do pojave forme Kazah (Kazakh), jer Kazak (ruski izgovor imena Kozak) već označuje drugu skupinu ljudi.

ZemljopisUredi

Kazahstan je veličinom od oko 2.717.300 km² deveta zemlja po površini na svijetu, a prva po po površini bez izlaska na more. Smješten je oko sredine Euroazije i na jugozapadu izlazi na Kaspijsko jezero.

Kazahstan se dijeli na 14 oblasti i tri grada od posebnog državnog značaja. Glavni grad Kazahstana je Nursultan. Nursultan je drugi po veličini grad u Kazahstanu (gotovo 600.000 stanovnika), a glavnim gradom postao je 1997. godine, dekretom kontroverznog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, umjesto Almatija (Alma Ate). Grad je preimenovan 2019. godine u Nursultan, po ovom dugogodišnjem predsjedniku Kazahstana.

Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7010 m visoki Kan Tengri (na krajnjem jugoistoku zemlje na granici s Kirgistanom). U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko na granici s Uzbekistanom, i Balhaško jezero.

U Kazahstanu postoji 10 nacionalnih parkova.

StanovništvoUredi

Većinu stanovništva čine Kazasi, čiji jezik pripada turkijskoj skupini. Druga najveća etnička grupa su Rusi. Ruski jezik je u širokoj uporabi, iako od neovisnosti vlasti potiču širenje kazaškog.

Etničke grupeUredi

 Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Kazahstana

PrapovijestUredi

Prostor današnje države naseljen je još od vremena Kamenog doba. Smatra se da je u kazaškim stepama čovjek prvi put pripitomio konja, te da su ravnice odgovarale stočarskom načinu života. Između 500 pr. Kr. i 500. g. prostor je bio dom dvaju nomadski ratnički kultura: Saka i Huni.

ReligijaUredi

Prema popisu iz 2009, 70% populacije čine muslimani, 26% kršćani, 0.1% budisti, 0.2% ostali (uglavnom židovi), i 3% stanovništva je nereligiozno, dok je 0.5% nije dalo odgovor[2]. Prema ustavu Kazahstan je sekularna država. Islam je najveća religija u Kazahstanu, koju prati ortodoksno kršćanstvo. Muslimansku većinu čine etnički Kazasi, koji sami čine 60% od ukupne populacije, uz etničke Uzbeke, Ujgure i Tatare. Jedna četvrtina populacije prakticira rusku ortodoksnu religiju, uključujući Ruse, Ukrajince i Bjeloruse[3]. Druge kršćanske skupine čine Rimokatolici i Protestanti.

GospodarstvoUredi

Nakon tranzicijske gospodarske krize 1990-ih, analogne onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte. Zemlja ima i jaki poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.

U Kazahstanu se nalazi kozmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, iznajmljen Rusiji do 2050. godine.

SportUredi

U Kazahstanu najpopularniji sport je nogomet. Uz nogomet popularan je hokej na ledu i biciklizam. Kazahstanski boksači osvajači su brojnih medalja na olimpijskim igrama (zlatne medalje npr. Bakhtiyar Artayev, Vassiliy Jirov, Yermakhan Ibraimov, Ilja Ilin, Bakhyt Sarsekbayev, Bekzat Sattarkhanov). Vladimir Smirnov kazački je osvajač brojnih olimpijski i ostalih medalja u skijaškom trčanju. Kazahstan je jedna od nekoliko zemalja čija se nacionalna vrsta natječe na Svjetskim prvenstvima u bendiju. U Kazahstanu su popularni i konjički sportovi.

IzvoriUredi

  1. Podaci iz posljednjeg popisa 2009. godine: www.stat.kz, tablica 4.1.1, str. 21
  2. "The results of the national population census in 2009". Agency of Statistics of the Republic of Kazakhstan. 12 November 2010. Archived from the original on 22 July 2011. Retrieved 21 January 2010.
  3. "Kazakhstan"United States Commission on International Religious Freedom. United States Department of State. 26 October 2009. Retrieved 3 June 2010.

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kazahstan
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kazahstan
 Pogledajte rječničku natuknicu Kazahstan u Wječniku, slobodnom rječniku.


  Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.