Otvori glavni izbornik
Turski jezik
Speech balloon.svg

Türkçe
Države
govorenja:
Turska, Cipar, Bugarska, Grčka, Iran, Makedonija, Moldavija, Njemačka i druge države gdje postoji značajan broj turske manjine
Regije
govorenja:
Turska, Balkan
Broj govornika: 60 - 75 milijuna
Rang: 19-21
Razredba: altajski

 Turkijski jezici
  južni turski ili Oghuz jezici
   turski

Jezični kôd
ISO 639-1: tr
ISO 639-2: tur
ISO 639-3: TRK
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji[1]. Većinom se turskim jezikom služi stanovništvo u Turskoj, Turskoj Republici Sjevernom Cipru, Bugarskoj, kao i među nekoliko milijuna useljenika koji žive u Europskoj Uniji. Broj domaćih govornika je neizvjestan, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičnih podataka iz Turske.

Postoji veliki stupanj međusobne razumljivosti između turskog i drugih oguskih jezika, poput azerbejdžanskog, turkmenskog i kaškajskog. Ako bi se ovi pribrojili "turskom," broj domaćih izvornih govornika bi bio 100 milijuna, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 milijuna.

KlasifikacijaUredi

Turski pripada turkijskoj grupi jezika, među kojima su turski jezik balkanskih Gagauza, gagauski i horasanski turski, uz dodatak osmanlijskog turskog. Porodica turkijskih jezika je podskupina oguskih jezika, koja je opet podskupina turkijskih jezika, za koje većina jezikoslovaca vjeruje da pripadaju jezičnoj skupini altajskih jezika.

Geografska rasprostranjenostUredi

Turski se govori u Turskoj, a također ga govore manjine u 35 zemalja. Turski se naročito govori u zemljama koje su nekad (bilo potpuno ili djelomično) bile u sastavu Osmanlijskog carstva, kao što su Bugarska, Rumunjska, bivša Jugoslavija (naročito na lokalnoj razini u pokrajini Kosovo i Metohija u Srbiji), te u Makedoniji.

Službeni statusUredi

Turski je službeni jezik u Turskoj i jedan je od službenih jezika na Cipru. Turski je također jedan od službenih ili nacionalnih jezika u Bugarskoj.

U Turskoj, Kemal Atatürk je 1932. osnovao Türk Dili Tetkik Cemiyeti ("Udruženje za ispitivanje turskog jezika"), koje danas postoji kao nezavisno tijelo pod imenom Türk Dil Kurumu ("Društvo za turski jezik"). U kolovozu 1983. godine, nakon vojnog puča iz 1980. godine, poslije kojeg je uspostavljen vojni zakon, Društvo za turski jezik je stavljeno pod kontrolu premijera države.

DijalektiUredi

Među dijalektima turskog jezika su dunavski, eskišehirski (koji se govori u pokrajini Eskişehir), razgradski, dinlerski, rumelski, karamanlijski (koji se govori u provinciji Karaman), jedrenski (u pokrajini Edirne), gaziantepski (govoren u pokrajini Gaziantep), urfanski (govoren u pokrajini Şanlıurfa [Urfa]) i gojnučki (u selu Goynuk, grad Bolu).

OsobineUredi

PismoUredi

А B C Ç D E F G Ğ H I İ J K L M N O Ö P R S Ş T U Ü V Y Z
а b c ç d e f g ğ h ı i j k l m n o ö p r s ş t u ü v y z

Turski se piše koristeći modificirano latinično pismo, koje je Mustafa Kemal Atatürk uveo 1924. kao dio pokušaja da osuvremeni Tursku. Do 1924. godine, turski se pisao modificiranim arapskim pismom (vidi: Osmanlijski turski jezik), nakon čega je upotreba arapskog pisma zakonom zabranjena.

RječnikUredi

Neke turske riječi su:

  • kalp - srce
  • ev - kuća
  • su - voda
  • aşk- ljubav
  • aile - obitelj
  • anne - majka
  • baba - otac
  • hayat - život
  • kitap - knjiga
  • güneş - sunce
  • düşünmek - misliti
  • okumak - čitati
  • yapmak - raditi
  • yaşamak - živjeti
  • bilmek - znati
  • sevmek - voljeti

Brojevi su:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13... 20 21 22 23... 30 40 50 60 70 80 90 100 1000 10.000 1.000.000 1.000.000.000
bir iki üç dört beş altı yedi sekiz dokuz on on bir on iki on üç... yirmi yirmi bir yirmi iki yirmi üç... otuz kırk elli altmış yetmiş seksen doksan yüz bin on bin milyon milyar

Literatura za učenje turskog jezikaUredi

Literature na hrvatskom ima vrlo malo: Ekrem Čaušević, Gramatika suvremenoga turskog jezika (1996.). Sveučilišna naklada, Zagreb

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi