Država Palestina

djelomično priznata država
Ovo je članak o državi na Bliskom istoku. Za druga značenja pogledajte članak Palestina.

Palestina (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), koju Ujedinjeni narodi i neki međunarodni identiteti priznaju pod imenom Država Palestina je de jure suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.[2][3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u izgnanstvu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u UN-u (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).[5]

Država Palestina
دولة فلسطين
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Fida'i
Položaj Države Palestine
Glavni grad Ramala
Službeni jezik arapski
Neovisnost 15. studenog 1988.1
Površina 163. po veličini
 - ukupno 6.020 km2
 - % vode 3,5 %
Stanovništvo 121. po veličini
 - ukupno (2021.) 5.208.004[1]
 - gustoća 731/km2
Valuta egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar
Pozivni broj 970
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .ps
1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru.

Članica je Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.

Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.

Zemljopis uredi

Sastoji se od dvaju područja: Pojasa Gaze i Zapadne obale, koje razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.

Etimologija uredi

Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog podrijetla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je podrijetla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejsku državu bila je uništila Asirija u 8. stoljeću pr. Kr.

Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bili su nakon toga sporadično koristili europski povjesničari, kao i Križari. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jeruzalem. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.

Povijest uredi

 
Plan Ujedinjenih naroda o podijeli Palestine na židovsku i arapsku državu (1947.)

Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata uredi

Nakon Prvog svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva kao Mandatna Palestina, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.

Povijest nakon uredi

Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.

Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.

Administrativna podjela uredi

Guvernati uredi

 
Guvernati Palestine
 
Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.

Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.

Guvernati na Zapadnoj Obali uredi

Guvernati u Pojasu Gaze uredi

Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj Obali su djelomično pod kontrolom Palestinaca, a djelomično pod direktnom kontrolom Izraela.

Gradovi uredi

Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:

Najveći gradovi na Zapadnoj Obali su:

Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom na to da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.

Politika uredi

Međunarodno priznanje uredi

 
Države koje su službeno priznale neovisnost Države Palestine

Iako UN Palestinu priznaje kao neovisnu državu, samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. State of Palestine Population. Worldometers. Worldometers. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  2. Feinäugle, Clemens A. 2016. Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations. Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG. str. 29–50
  3. CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010. ICPSR Data Holdings. 15. ožujka 2012. Pristupljeno 16. siječnja 2024.
  4. Britannica, The Editors of Encyclopaedia. Palestine Liberation Organization (engleski). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  5. Charbonneau, Louis. Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2014. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

Literatura uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Država Palestina