Arapi

Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima između 100 i 125 milijuna, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i podrijetlu. Ovisno o tome koja se klasifikacija koristi, broj je Arapa rastezljiv jer, ako se gledaju ljudi kojim je arapski materinski jezik, njih ima 300 milijuna. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

Arapi
Arab infobox.jpg
Filip ArapinIvan DamašćaninAl KindiAl Khansa Feisal I.Gamal Abdel NasserAsmahanMay Ziade
Ukupno pripadnika
oko 300 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Flag of the Arab League.svg zemlje članice Arapske Lige:
   280.000.000
Flag of France.svg Francuska 3.000.000
Flag of Argentina.svg Argentina 1.300.000 – 3.300.000
Flag of the United States.svg SAD 2.466.874
Flag of Iran.svg Iran 700.000 – 2.000.000
Flag of Israel.svg Izrael 1.500.000
Flag of Brazil.svg Brazil 1.164.000
Flag of Mexico.svg Meksiko 1.100.000
Flag of Turkey.svg Turska 500.000
Jezik
Arapski jezik i njegovi dijalekti
Vjera
Islam dominantno (u manjem broju kršćanstvo)
Arapi

NarodUredi

Arapi su semitski narod nastanjen na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi, od Maroka do Omana te od Turske do Jemena i Sudana na jugu. Arapi žive na desetak milijuna četvornih kilometara i više ih je od 250 milijuna. Također, oko 4 milijuna Arapa živi u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce su arapskog svijeta Saudijska Arabija i Jemen, područje poznato kao Hijaz. Oko 610. godine, rođenjem Islama, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. Meka postaje jedan od najznačajnijih gradova.

Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđooki, svijetle puti, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom sunitski muslimani, a tek 10 % šijiti (osobito u Jemenu, dijelu Iraka i obali Perzijskog zaljeva). Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao Šem, Hamov brat. Kroz svoju su povijest osnovali niz država: Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen, većinski su narod i u Palestini koja se još bori za nastanak i priznanje nezavisnosti. Socijalno gledano, Arapi se dijele na stalno-naseljene, ruralni fellahin i urbani hadar Arapi, i nomadske, a znani su kao Beduini (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, osobito je puno arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki Kopti (oni su pak porijeklom pravi Egipćani, hamitski narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu) Među hamitskim Berberima ima i puno arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.

ImeUredi

Ime Arapi i Arabija javlja se još u asirskim tekstovima kao mâtu arbâi (arapska zemlja), točna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. U srodnom hebrejskom jeziku riječ aravah i arav označava pustinju pa se može reći da su Arapi pustinjski narod. Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

JezikUredi

 
Zelena boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedini službeni jezik, dok plava boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedan od dva ili više službenih jezika

Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, a pismo je arapsko.

Običaji i religijaUredi

Najveći je dio Arapa islamske vjere (muslimani-suniti koji pored Kurana slijede i praksu i upute proroka Muhammeda (sunet), no neki su i šijiti). Kuran je zakon nekih država kojima su njime regulirani svi aspekti života iako je broj država u kojima je propisano šerijatsko pravo malen. Muškarac je glava obitelji, a žena je u podređenom položaju. Poligamija je dozvoljena, a Arapin, ovisno o svojim mogućnostima, može imati do šest žena. Dana riječ smatra se vrjednijom je od bilo kakvog ugovora i ona se mora poštovati.

 
Obitelj iz Ramale.

Muslimanski Arapi, kao ni Židovi, svinjetine ne jedu, ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo kus-kus, priprema se s ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje, a kolači se često prave od meda.

Ipak, postoje i Arapi koji nisu muslimani, nego pripadaju drugim religijama, osobito na području Bliskog istoka, što u mnogočemu određuje i njihov način života i običaje. Među arapskim kršćanima uloga žene u obitelji sasvim je drugačija. Osima toga, u bliskoistočnim će se krajevima naći arapskih obitelji koje proizvode alkoholna pića, što je u isključivo muslimanskim zemljama nezamislivo. Među poznatijim je pićima arak (عرق), svojevrsni liker od anisa, sličan grčkom piću ouzo i turskom piću raki. Osim toga, u nekim krajevima kršćanski Arapi uzgajaju svinje i jedu svinjsko meso, dok ga u drugim krajevima ni kršćani ne jedu.

Kulturni identitet Arapa nije samo islam. Mnogi Arapi u Palestini samo se izjašnjavaju muslimanima iako ne žive po Kuranu. Alkohol, značajan simbol zapadnjačke kulture prisutan je i kod nekih Arapa koji ga proizvode za svoje vlastite potrebe o čemu postoje i pisani dokazi iz razdoblja prije islama. Postoje dokazi o proizvodnji araka (koji je i danas vrlo raširen), kao i o proizvodnji vina (koje se danas proizvodi u mnogo manjoj mjeri). Jedini alkohol koji je simbol zapada, a koji se, proizvodi na Zapadnoj obali jest pivo. Sve drugo pripada arapskoj kulturi. Tako se u vodenu lulu (nargilu) odavno dodavao arak u vodu, što je pojačavalo opojno djelovanje. Naravno, s time su nastavili samo Arapi kršćani (muslimani to obično neće činiti javno). Premda su postotkom u Palestini malobrojni, utjecaj je kršćanskih Arapa na ostatak arapskoga društva mnogo veći, djelomično i zato što su obrazovaniji i imaju više novca. Usto, kršćanski su Arapi i tradicionalni i nekoć pretežni stanovnici gradova (u Palestini do 1948., ponegdje i do današnjeg dana). Slično je i u Siriji i Iraku (u tim dvjema zemljama upravo su kršćanski Arapi izmislili stranke BAAS i BATH, kao stranke ljevičarskog usmjerenja, kako bi se zaštitili u većinski muslimanskom okruženju). Arapski kršćani u mnogočemu diktiraju i kulturno usmjerenje čitavog arapskog društva. Tako u krajevima gdje ima više kršćana (Libanon, gradovi Zapadne obale, Sirija, Jordan) i muslimanski Arapi prihvaćaju mnoge njihove običaje ili se odriču nekih svojih (npr. u tim zemljama manje muslimanki pokriva glavu). U Siriji manjinski, ali izuzetno utjecajan, dio Arapa pripada religiji alavita. Islam nije jedino kulturološko određenje Arapa, a pogotovo ne na Bliskom istoku. Glavno kulturološko određenja Arapa na Bliskom istoku upravo je religijska raznolikost.

Arapski svijetUredi

Arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području sjeverne Afrike, od Atlantskog oceana na zapadu, zatim duž obale Sredozemnog mora, sve do Crvenog mora te na području Arapskog poluotoka, to jest država Bliskog istoka.

Arapske države
Zastava Zemlja Broj govornika arapskog jezika Ukupno stanovništvo % arapskih govornika Bilješke
  Egipat 72.676.000 79.785.392 91,09 % [1][2]
  Alžir 26.872.704 35.423.000 75,86 %
  Maroko 22.864.006 32.381.000 70,61 %
  Saudijska Arabija 22.666.005 26.246.000 86,36 %
  Irak 21.543.202 31.467.000 68,46 %
  Jemen 22.619.204 24.256.000 93,25 %
  Somalija 82.100 9.291.000 0,9 %
  Sirija 19.840.102 22.505.000 88,16 %
  Sudan 26.757.247 41.981.000 63,74 %
  Tunis 10.070.004 10.374.000 97,07 %
  Libija 5.853.001 6.546.000 89,41 %
  Jordan 6.297.002 6.472.000 97,30 %
  Palestina 4.004.902 4.409.000 90,83 %
  Libanon 4.018.303 4.255.000 94,44 %
  Kuvajt 2.238.804 3.030.000 73,89 %
  UAE 2.231.704 4.707.000 47,41 %
  Oman 1.672.702 2.905.000 57,58 %
  Mauritanija 2.881.900 3.343.000 86,21 %
  Katar 958.004 1.508.000 63,53 %
  Bahrein 525.801 803.000 65,48 %
Ukupno 285.333.507 356.376.000 80 %

Arapska dijasporaUredi

Arapsku dijasporu čine Arapi diljem zemaljske kugle, to jest na kontinentima koji su izvan arapskog svijeta te se njihov broj procjenjuje na 30 do 50 milijuna ljudi. Više od polovice ih se nalazi u Latinskoj Americi. Velik broj Arapa se također nalazi i u zapadnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Americi.

Arapska dijaspora
Zastava Zemlja Broj govornika arapskog jezika Ukupno stanovništvo % arapskih govornika Bilješke
  Brazil 164.615 191.241.714 0,5 % [3]
  Kanada 470.000 34.190.000 1,40 % [4]
  Francuska 2.000.000 65.073.482 3,22 % [nedostaje izvor]
  SAD 3.500.000 311.965.000 1,14 % [5]
  Nizozemska 525.880 17.196.000 3 % [nedostaje izvor]
  Argentina 260.000 40.482.000 0,65 % [6]
  Italija 1.950.210 60.234.000 3,1 %
  Australija 1.000.000 21.885.016 2,29 % [nedostaje izvor]
  Ujedinjeno Kraljevstvo 500.000 61.113.205 0,82 % [nedostaje izvor]
  Izrael 1.500.000 7.653.600 18,9 % [7]
  Turska 990.500 74.816.000 1,60 % [nedostaje izvor]
  Meksiko 1.100.000 111.211.789 1,1 % [nedostaje izvor]
  Čile 700.000 16.928.873 4,2 % [8]
  Hong Kong 405.000 2.828.570 0,9 % [nedostaje izvor]
  Južnoafrička Republika 420.500 26.814.843 1,2 % [nedostaje izvor]
  Njemačka 390.000 82.060.000 0,49 % [nedostaje izvor]
  Ekvador 200.000 13.625.000 1,47 % [nedostaje izvor]
  Rusija 200.000 142.008.838 0,14 % [nedostaje izvor]
Ukupno ~12.025.880

Arapi u EuropiUredi

 Podrobniji članak o temi: Arapi i Hrvati

Neke njihove zaslugeUredi

 Podrobniji članak o temi: Arapska guma

Arapima u Europi zahvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Ovo se znanje proširilo na sjever iz Španjolske, preko Alpa sve do Islanda. Španjolska riječ noria, označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. Pamuk, koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su u Europu donijeli Arapi iz njihova jezika potekao je francuski izraz coton i engleski cotton.

Arapske zajedniceUredi

Arapska plemenaUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak: Popis arapskih plemena

IzvoriUredi

  1. Lewis, M. Paul (ed.), 2009. Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com/.
  2. "Central Agency for Population Mobilisation and Statistics — Population Clock (July 2008)". Msrintranet.capmas.gov.eg. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2010.. http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=&lname= Pristupljeno 25. kolovoza 2010. 
  3. "Fora de foco: diversidade e identidades étnicas no Brasil". http://www.schwartzman.org.br/simon/pdf/origem.pdf 
  4. "Statistics Canada: Population by selected ethnic origins, by province and territory (2006 Census)". Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2011.. http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/DEMO26A-eng.htm Pristupljeno 21. veljače 2011. 
  5. Homepage of (Arhivirano 10. svibnja 2010.) Arab American Institute (AAI)
  6. "Inmigracion sirio-libanesa en Argentina". Fearab.org.ar. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. siječnja 2007.. http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php Pristupljeno 13. travnja 2010. 
  7. "Table B/1.- Population, by Population Group". Israel Central Bureau of Statistics. listopad 2010.. http://www.cbs.gov.il/www/yarhon/b1_e.htm Pristupljeno 21. studenoga 2010. 
  8. (šp.) En Chile viven unas 700.000 personas de origen árabe y de ellas 500.000 son descendientes de emigrantes palestinos que llegaron a comienzos del siglo pasado y que constituyen la comunidad de ese origen más grande fuera del mundo árabe.

Vanjske povezniceUredi