Otvori glavni izbornik

Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima oko 100 – 125 milijuna, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i podrijetlu. Na osnovi ove tri klasifikacije broj Arapa je rastezljiv, jer ako se ide po broju ljudi kojima je arapski prvi jezik – njihov broj je tada 300 milijuna. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

Arapi
Arab infobox.jpg
Filip ArapinIvan DamašćaninAl KindiAl Khansa Feisal I.Gamal Abdel NasserAsmahanMay Ziade
Ukupno pripadnika
oko 300 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Flag of the Arab League.svg zemlje članice Arapske Lige:
   280.000.000
Flag of France.svg Francuska 3.000.000
Flag of Argentina.svg Argentina 1.300.000 – 3.300.000
Flag of the United States.svg SAD 2.466.874
Flag of Iran.svg Iran 700.000 – 2.000.000
Flag of Israel.svg Izrael 1.500.000
Flag of Brazil.svg Brazil 1.164.000
Flag of Mexico.svg Meksiko 1.100.000
Flag of Turkey.svg Turska 500.000
Jezik
Arapski jezik i njegovi dijalekti
Vjera
Islam dominantno (u manjem broju kršćanstvo)
Arapi

NarodUredi

Semitski narod nastanjen na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi od Maroka do Omana, i od Turske do Jemena i Sudana na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 milijuna četvornih kilometara i broje najmanje 250.000.000 pripadnika. Oko 4 milijuna Arapa živi također u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce arapske zemlje je Saudijska Arabija i Jemen, područje poznato kao Hijaz. Oko 610. godine, rođenjem Islama, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. Meka postaje jedan od najznačajnijih gradova.

Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom sunitski muslimani, i tek 10 % šijiti (osobito u Jemenu, dijelu Iraka i obali Perzijskog zaljeva). Prvenstveno Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao Sem, Hamov brat. Kroz svoju povijest osnovali su cijeli niz država, to su: Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen, i Palestina koja se još bori za svoj nastanak i priznanje. Socijalno Arape dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi ) i nomadski, poznajemo ih kao Beduine (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (točnije arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, i etnički su nešto drugo, osobito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki Kopti (ovi su pak porijeklom pravi Egipćani, hamitski narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu) Među hamitskim Berberima ima također dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.

ImeUredi

Ime Arapi i Arabija javlja se još u asirskim tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, točna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. –U srodnom hebrejskom jeziku riječ "aravah" i "arav" označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi "pustinjski narod". Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

JezikUredi

 
Zelena boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedini službeni jezik, dok plava boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedan od dva ili više službenih jezika

Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice,a pismo je arapsko.

ObičajiUredi

Najveći je dio Arapa islamske vjere te mnogi žive po učenju Kur'ana. Kuran je često zakon neke države kojima su regulirani svi aspekti njihova života, premda je tek manji broj država u kojima je propisano šerijatsko pravo. Muškarac je glava obitelji i žena je kod njih u podložnom položaju. Poligamija je dozvoljena, a Arapin, zavisno o mogućnosti, može imati do šest žena. Dana riječ kod ovih ljudi vrednija je od bilo kakvog ugovora i ona se mora poštovati.

Ipak, ima i Arapa koji nisu muslimani, već pripadaju drugim religijama, osobito na području Bliskog istoka, što u mnogočemu određuje i njihov način života i običaje. Među arapskim kršćanima uloga žene u obitelji sasvim je drugačija nego što je to slučaj u muslimanskima. Osima toga u bliskoistočnim će se krajevima naći arapskih obitelji koje proizvode alkoholna pića, što je u isključivo muslimanskim zemljama nezamislivo. Među poznatija pića pripada arak (عرق), svojevrsni liker od anisa, sličan grčkom piću ouzo i turskom piću raki. Usto, u nekim krajevima među kršćanskim Arapima uzgajaju se svinje i jede se svinjsko meso, dok ga u drugim krajevima ni kršćani ne jedu.

 
Obitelj iz Ramallaha.

Muslimanski Arapi, kao ni Židovi, svinjetinu ne jedu, ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo kus-kus, priprema se s ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje, a kolači se često prave od meda. Svaki Arapin-musliman trebao bi barem jednom u životu otići na hadždž u Meku.

Kulturni identitet Arapa nije samo islam. Mnogi Arapi u Palestini samo se izjašnjavaju kao muslimani, iako ne žive po zahtjevima Kur'ana. Alkohol, značajan simbol zapadnjačke kulture prisutan je i kod nekih Arapa koji ga proizvode za svoje vlastite potrebe, o čemu postoje i pisani dokazi iz razdoblja prije islama. Postoje dokazi o proizvodnji araka (koji je i danas vrlo raširen), kao i o proizvodnji vina (koje se danas proizvodi u mnogo manjoj mjeri). Jedini alkohol koji je simbol zapada, a koji se, npr., proizvodi na Zapadnoj obali je pivo. Drugo sve je domaće i pripada arapskoj kulturi. Tako se u vodenu lulu (nargilu) odavno dodavao arak u vodu, što je pojačavalo opojno djelovanje. Naravno, s time su nastavili samo Arapi kršćani (muslimani to obično neće činiti javno). Što se tiče postotaka, premda su postotkom u Palestini malobrojni, utjecaj je kršćanskih Arapa na ostatak arapskoga društva mnogo veći, već i zbog toga što imaju više škole i više novca. Usto, kršćanski su Arapi i tradicionalni i nekoć (u Palestini do 1948., ponegdje i do današnjeg dana) pretežni stanovnici gradova. Slično je i u Siriji i Iraku (u te dvije zemlje upravo su kršćanski Arapi izmislili stranke BAAS i BATH, kao stranke ljevičarskog usmjerenja, kako bi se zaštitili u većinskom muslimanskom okruženju). Arapski kršćani u mnogočemu diktiraju i kulturno usmjerenje čitavog arapskog društva. Tako u krajevima gdje ima više kršćana (Libanon, gradovi Zapadne obale, Sirija, Jordan) i muslimanski Arapi prihvaćaju mnoge njihove običaje ili se odriču nekih svojih (npr. u tim zemljama manje muslimanki pokriva glavu). Islam nije jedino kulturološko određenje Arapa, a pogotovo ne na Bliskom istoku. Glavno kulturološko određenja Arapa na Bliskom istoku upravo je religijska raznolikost. Zato nije korektno određivati Arape religijskom odrednicom i to još tako izričitom ( 'Arapi žive po Kur'anu' ).

ReligijaUredi

Arapi su pretežno muslimani-suniti kojih pored Kurana slijede i praksu i upute proroka Muhammeda (sunet), no ima i šiita. Usto, postoje i manje zajednice kršćana, pripadnika različitih crkava, a osobito su brojni u Libanonu i Palestini, a potom u Siriji, Jordanu i Iraku. Usto, u Siriji manjinski ali izuzetno utjecajan dio Arapa pripada religiji alavita.

Arapski svijetUredi

Arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području sjeverne Afrike, od Atlantskog oceana na zapadu, zatim duž obale Sredozemnog mora, sve do Crvenog mora te na području Arapskog poluotoka odnosno država Bliskog istoka.

Arapske države
Zastava Zemlja Broj govornika arapskog jezika Ukupno stanovništvo % arapskih govornika Bilješke
  Egipat 72.676.000 79.785.392 91,09 % [1][2]
  Alžir 26.872.704 35.423.000 75,86 %
  Maroko 22.864.006 32.381.000 70,61 %
  Saudijska Arabija 22.666.005 26.246.000 86,36 %
  Irak 21.543.202 31.467.000 68,46 %
  Jemen 22.619.204 24.256.000 93,25 %
  Somalija 82.100 9.291.000 0,9 %
  Sirija 19.840.102 22.505.000 88,16 %
  Sudan 26.757.247 41.981.000 63,74 %
  Tunis 10.070.004 10.374.000 97,07 %
  Libija 5.853.001 6.546.000 89,41 %
  Jordan 6.297.002 6.472.000 97,30 %
  Palestina 4.004.902 4.409.000 90,83 %
  Libanon 4.018.303 4.255.000 94,44 %
  Kuvajt 2.238.804 3.030.000 73,89 %
  UAE 2.231.704 4.707.000 47,41 %
  Oman 1.672.702 2.905.000 57,58 %
  Mauritanija 2.881.900 3.343.000 86,21 %
  Katar 958.004 1.508.000 63,53 %
  Bahrein 525.801 803.000 65,48 %
Ukupno 285.333.507 356.376.000 80 %

Arapska dijasporaUredi

Arapsku dijasporu čine Arapi diljem zemaljske kugle odnosno na drugim kontinentima izvan arapskog svijeta te se njihov broj procjenjuje na 30 do 50 milijuna ljudi. Više od polovice ih se nalazi u Latinskoj Americi. Velik broj Arapa se također nalazi i u zapadnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Americi.

Arapska dijaspora
Zastava Zemlja Broj govornika arapskog jezika Ukupno stanovništvo % arapskih govornika Bilješke
  Brazil 164.615 191.241.714 0,5 % [3]
  Kanada 470.000 34.190.000 1,40 % [4]
  Francuska 2.000.000 65.073.482 3,22 % [nedostaje izvor]
  SAD 3.500.000 311.965.000 1,14 % [5]
  Nizozemska 525.880 17.196.000 3 % [nedostaje izvor]
  Argentina 260.000 40.482.000 0,65 % [6]
  Italija 1.950.210 60.234.000 3,1 %
  Australija 1.000.000 21.885.016 2,29 % [nedostaje izvor]
  Ujedinjeno Kraljevstvo 500.000 61.113.205 0,82 % [nedostaje izvor]
  Izrael 1.500.000 7.653.600 18,9 % [7]
  Turska 990.500 74.816.000 1,60 % [nedostaje izvor]
  Meksiko 1.100.000 111.211.789 1,1 % [nedostaje izvor]
  Čile 700.000 16.928.873 4,2 % [8]
  Hong Kong 405.000 2.828.570 0,9 % [nedostaje izvor]
  Južnoafrička Republika 420.500 26.814.843 1,2 % [nedostaje izvor]
  Njemačka 390.000 82.060.000 0,49 % [nedostaje izvor]
  Ekvador 200.000 13.625.000 1,47 % [nedostaje izvor]
  Rusija 200.000 142.008.838 0,14 % [nedostaje izvor]
Ukupno ~12.025.880

Arapi u EuropiUredi

 Podrobniji članak o temi: Arapi i Hrvati

Neke njihove zaslugeUredi

 Podrobniji članak o temi: Arapska guma
Arapima u Europi zahvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španjolske ovo se znanje proširilo na sjever, preko Alpa sve do Islanda. Španjolska riječ 'noria', označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. Pamuk, koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su nam u Europu donesli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'.

Arapske zajedniceUredi

Arapska plemenaUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak: Popis arapskih plemena

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi