Otvori glavni izbornik

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana. Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti.

Somalijska Republika
Soomaaliya
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Nacionalna himna Somalije
Položaj Somalije
Glavni grad Mogadishu
Službeni jezik somalijski
Državni vrh
 - Predsjednik1 Hassan Sheikh Mohamud
 - Predsjednik Vlade Abdiweli Sheikh Ahmed
Neovisnost Od Ujedinjenoga Kraljevstva i Italije 1. srpnja 1960.
Površina 41. po veličini
 - ukupno 637.657 km2
 - % vode 1,6 %
Stanovništvo 87. po veličini
 - ukupno (2005) 8.591.629
 - gustoća 13/km2
BDP (PKM) procjena 2006.
 - ukupno 5.023 milijardi $ (160.)
 - po stanovniku 600 $ (nije rangirano)
Valuta somalijski šiling (100 centesima2)
Pozivni broj 252
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .so
1 službena vlada, ne kontrolira teritorij Somalije

2izvan upotrebe

Somalia in its region (claimed).svg

Sadržaj

ZemljopisUredi

Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m (somalijska visoravan), a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Džuba i Šebele izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.

Klima je obilježena visokim temperaturama tijekom cijele godine, sezonskim monsunima i nepravilnom raspodjelom oborina s čestim razdobljima suša. Srednji dnevni temperaturni maksimum je od 30 do 40°C, osim na uzvisinama i duž istočne obale. Srednji dnevni minimum kreće se između 15 i 30°C.

PovijestUredi

Područje današnje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno između Velike Britanije koja je držala sjeverni dio, i Italije u čijem je posjedu bio ostatak. Britanski je Somaliland postao neovisan 2. lipnja 1960., a 1. srpnja oba su dijela ujedinjena u neovisnu Somaliju. Prvi predsjednik neovisne Somalije bio je Aden Abdullah Osman Daar.

Prve godine nakon neovisnosti obilježila je borba za ujedinjenje područja naseljenih somalijskom manjinom u susjednoj Keniji i Etiopiji s maticom što je dovelo do pogoršanja odnosa sa susjedima i zemljama Zapada te približavanja Sovjetskom Savezu. Nakon kaotičnih izbora 1969. i političke krize koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo general Mohammed Siad Barre.Uveo je izrazito represivnu vojnu diktaturu. On je proklamirao politiku "znanstvenog socijalizma" i osnažio veze sa Sovjetima i arapskim zemljama. Sovjetska podrška njegovom ekspanzionizmu opala je nakon dolaska na vlast socijalista Mengistua u Etiopiji tako da je ova 1978. povratila sve izgubljene teritorije.

Uskoro se Somalija našla na udaru pobunjeničkih grupa s bazama u Etiopiji, a 1988., nakon potpisivanja dogovora prema kojem su se somalijski susjedi obvezali na prekid pomoći pobunjenicima, oni su se preselili u samu Somaliju i tamo započeli građanski rat koji, s manjim prekidima, traje do danas. Godine 1991. sjeverni je dio, bivši britanski Somaliland, proglasio neovisnost uspijevajući, iako međunarodno nepriznat, očuvati relativnu stabilnost. Ostatak Somalije potonuo je u kaos i borbe pojedinih dobro naoružanih klanova i vojnih vođa. Američke i europske mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrživo velikih gubitaka morale povući. Pokušaji osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha. Od svrgavanja Barrea 1991. godine, nije bilo mira u Somaliji.

StanovništvoUredi

Za afričku zemlju Somalija je neuobičajeno etnički homogena; čak 85% stanovništva čine etnički Somalijci koji su, međutim, podijeljeni u mnoge klanove, povijesno sukobljene oko oskudnih prirodnih resursa. Gotovo svi stanovnici po vjeroispovijesti su muslimani. Osim službenog somalijskog, u upotrebi su i arapski, engleski i talijanski jezik.

VidiUredi

GospodarstvoUredi

Zbog potpunog nedostatka državne kontrole somalijsko je gospodarstvo jedno od najliberalnijih na svijetu; ipak, Somalija je jedna od najsiromašnijih svjetskih zemalja: socijalni, zdravstveni i obrazovni sustav gotovo da i ne postoje. Većina stanovnika bavi se nomadskim stočarstvom. Zanimljivo je da Somalija zbog odsutnosti državne regulative ima jedan od najpropulzivnijih telekomunikacijskih sektora u regiji. Od valuta, najviše se koristi američki dolar. Nema središnje nacionalne banke pa neke tvrtke i vlastodršci tiskaju vlastiti novac. Značajan izvor prihoda Somalijaca predstavljaju i doznake mnogobrojne dijaspore.

BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).