Otvori glavni izbornik

Ekvador

država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike

Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.

Republika Ekvador
República del Ecuador
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo
(španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf")
Himna
Salve, Oh Patria
Položaj Ekvadora
Glavni grad Quito
Službeni jezik španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici)
Državni vrh
 - Predsjednik Lenin Moreno
Neovisnost Od Španjolske 24. svibnja 1822.
Površina 71. po veličini
 - ukupno 283.560 km2
 - % vode 8,8% %
Stanovništvo 62. po veličini
 - ukupno (2002) 13.183.978
 - gustoća 36/km2
Valuta američki dolar1 (100 centa)
Pozivni broj 593
Vremenska zona UTC -5 (-6 na otočju Galapagos)
Internetski nastavak .ec
(1) do 2000. sucre

Sadržaj

PovijestUredi

 
Povijesna jezgra Quita 2017.

Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.

Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.

Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.

Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.

VlastUredi

Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.

Vanjska politikaUredi

Članica je Andske grupe zemalja.

Politička podjelaUredi

 
Provincije Ekvadora

Ekvador je podjeljen na 24 provincije (Provincia na španjolskom). To su (st. 2010):

ZemljopisUredi

 
Mapa Ekvadora

Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na četiri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Špnajolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone. Zemlja je podložna jakim potresima. U potresu 16. travnja 2016. godine poginulo je više od 350 i ranjeno preko 2 500 ljudi.[1]

GospodarstvoUredi

Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospodarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.

StanovništvoUredi

Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede Indijanci s 25%, a poslije njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca. Oko 2 469 605 ekvadorskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (9.4% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je kečuanski (2 300 000).

Prema prvom službenom državnom proračunu (ne popisu) Ekvador je 1882. imao 946 000 žitelja, a angloameričke procjene desetak godina kasnije govore o 1 300 000 do 2 000 000 ljudi.[2]

Indijanci

 
Indijanska mitološka figura iz razdoblja između 100. pr. Kr. i 100. godine, pronađena u Esmeraldasu

Provincija de Esmeraldas: Atacames, Cayapas, Esmeraldas, Intas, Yambes.

Provincija de Manabi: Cancebis, Caráquez, Chones, Jipijapas, Manteños, Silos, Tosaguas.

Provincija del Guayas: Chanduyes, Chongones, Colonchis, Daulis, Huancavilcas, Punáes, Yaguachis

Provincija de Los Rios: Babahoyos, Babas, Huancavilcas, Palenques, Pimochas.

Provincija de el Oro: Machalas, Piuras, Tumbecinos.

Provincija del Carchi: Huacas, Pastos, Quillasingas, Tulcanes, Tusas.

Provincija de Imbabura: Caranquis, Chotas, Cotacachis, Miras, Otavalos, Peruchos, Pimampiros, Piscos, Pusires.

Provincija de Pichincha: Cayambis, Chillos, Cochasquíes, Colorados, Quitus.

Provincija de Cotopaxi: Alaques, Callos, Cuzubambas, Llactacungas, Mulaloes, Panzaleos, Pujilíes, Saquisilíes, Tiopullos, Toacasos.

Provincia de Tungurahua: Huapantes, Izambas, Mochas, Pachanlicas, Patates, Pelileos, Píllaros, Puruháes, Salasacas, Queros, Tisaleos.

Provincia del Chimborazo: Cajabambas, Calpis, Cibadas, Cicalpas, Guanos, Licanes, Liribambas, Puruháes, Yaruquíes.

Provincija de Bolivar: Asancotos, Chimbos, Guanujos, Guarandas, Tiquizambis.

Provincia del Cañar: Arancayes, Cañaribambas, Cañaris, Cumbes, Guapanes.

Provincia del Azuay: Cañaris, Girones, Gualaceos, Molleturos, Siccis, Tomebambas.

Provincia de Loja: Ayabacas, Chaparras, Huancabambas, Malacatos, Paltas, Piscobambas, Saraguros, Vilcabambas, Yanganas, Zarsas.

Amazonska plemena: Aucas ili Aushires, Bracamoros, Canelos, Cofanes, Jíbaros, Mainas, Quijos, Yumbos, Záparos.

Plemena iz preinkačkog doba:Atis, Cabascangos, Chicaizas, Condorazos, Hachos, Jayas, Minaloas, Pillajos, Quilagos, Quishpes, Quisquis, Tituañas, Tucumangos.

Vjerska strukturaUredi

Procjene koje navodi CIA iz 2012. govore o sljedećem vjerskom sastavu:[3]

KulturaUredi

Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture Indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 74% Ekvadoraca su katolici.

GalerijaUredi

Panoramski pogled na Quito.

BilješkeUredi

  1. www.24sata.hr, "Potres u Ekvadoru: Broj žrtava raste, pronađeno je 350 tijela", objavljeno i pristupljeno 18. travnja 2016.
  2. Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 238.
  3. (eng.) CIA The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions. Pristupljeno 26.01.2019
  4. NW, 1615 L. St (13. studenoga 2014.). The Pentecostal Church in Latin America (engleski) pristupljeno 26. siječnja 2019.

Vanjske povezniceUredi