Austrijsko primorje

Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813. to 1918.

Austrijsko Primorje
Österreichisches Küstenland
Litorale Austriaco
Avstrijsko primorje

1849.1918.
 

Grb
Zastava
Himna
 
Zemljovid Austrijskog primorja (1897.)
Glavni gradTrst
Jezici
hrvatski, slovenski, njemački, talijanski
Religija
Katolička Crkva
Vladavina
monarhija
Franjo Josip I.1849. – 1916.
Karlo I.1916. – 1918.
guverner
Johann von Grimschitz1849. – 1850.
Franz Graf Wimpffen1850. – 1854.
Eduard von Bach1867. – 1868.
Alfred von Fries-Skene1915. – 1918.
Povijest
4. ožujka 1849.
Oktroirani ustav
1918.
raspad Austro-Ugarske
Površina
1910.7967 km2
Stanovništvo
1910.894.287
 
ValutaKruna
 

Austrijsko Primorje je uključivalo Slobodni carski grad Trst i njegova predgrađa, Markgrofoviju Istru i Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku, od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrougarska glavna morska luka, a obala Primorja je bila turističko odredište poznato kao Austrijska rivijera. Regija je bila višenacionalna uključujući Hrvate, Talijane, Slovence, Nijemce, Furlane i Istriote. Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7969 km² na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.

Područje slične površine pod nazivom Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) bilo je glavna operativna zona njemačkih snaga tijekom 2. svjetskog rata nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. pa sve do kraja rata.

Površina i stanovništvo

uredi

Površina:

  • Gorica i Gradiška: 2918 km²
  • Istra: 4956 km²
  • Trst: 95 km²

Stanovništvo (popis iz 1910.):

  • Gorica i Gradiška: 260.721 – 89,3 st/km²
  • Istra: 403.566 – 81,4 st/km²
  • Trst: 230.000 – 2414,8 st/km²

Etničke skupine

uredi

Ukupno:

Gorica i Gradiška:

Istra:

  • Hrvati: 168.184 (43,5 %)
  • Talijani: 147.417 (38,1 %)
  • Slovenci: 55.134 (14,3 %)
  • Nijemci: 12.735 (3,3 %)

Distrikti

uredi

Gorica i Gradiška:

Istra:

Više informacija

uredi

Izvori

uredi