Istriotski jezik
Istriotski ili istroromanski je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.[1] Pripada s talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.
Istriotski jezik | |
Države | Hrvatska |
Regije | Istra |
Govornici | 300 – 400 |
Razredba | indoeuropski |
Jezični kôd | |
ISO 639-3 | ist |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Jezik predstavlja skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.[2][3] Istriotski je podrijetlom izravno od srednjovjekovnog latinskog.[4] U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini[5] i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.[2][3]
Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka -o ondje gdje je mletački -e (la lato, mlijeko; la carno, meso; sempro, uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè, jest ću, jest ćeš; magnaràvi, ja bih jeo, ti bi jeo).[2]
Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.[4]
Radi očuvanja i promicanja istriotskog jezika 2013. je godine organiziran godišnji Festival istriotskog narječja.[2][3]
Usporedba vokabulara
urediTablica odnosa istriotskog rječnika s latinskim i usko povezanim romanskim jezicima:
Istriotski[6] | Talijanski | Latinski | Venetski | Bisiacco | Hrvatski |
---|---|---|---|---|---|
ciàve | chiave | clave(m) | ciave | ciave | ključ |
nuòto | notte | nocte(m) | note/not | note | noć |
cantà | cantare | cantare | cantar | cantar | pjevati |
càpra/càvara | capra | capra(m) | càvara | cavra | koza |
lèngua | lingua | lingua(m) | lengua | lengua | jezik |
piàsa | piazza | platea(m) | piassa | piassa | trg |
pònto | ponte | ponte(m) | ponte/pont | pont | most |
cèʃa | chiesa | ecclesia(m) | cexa | cesa | crkva |
uspadàl | ospedale | hospitale(m) | ospedal | ospedal | bolnica |
furmàio | formaggio/cacio | caseu(m) lat.vulg.formaticu(m) |
formajo | formai | sir |
Primjer
urediSljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao Ligio Zanini[5] rovinjskim dijalektom (Rovigno).
Istriotski | Talijanski | Hrvatski |
---|---|---|
La nostra zì oûna longa cal da griebani: |
La nostra è una lunga strada irta di sassi: |
Naš je put dug i zasut kamenjem: |
Izvori
uredi- ↑ jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi! Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 18. kolovoza 2015.
- ↑ a b c d Glas Istre FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ a b c Općina Ližnjan 5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ a b Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ a b Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.
- ↑ Pellizzer, Antonio & Giovanni. 1992. VOCABOLARIO DEL DIALETTO DI ROVIGNO D'ISTRIA. ISSN 0353-3301
Vanjske poveznice
uredi- SVIBOR: Istriotski govori Istre
- Goran Filipi: Istriotisch (de) (PDF)
- Endangered Languages Project (en)
- Istriot - Istrioto (en)
- World Heritage Encyclopedia: Istriot language (en)
- Wikisource:Istriot