Ličko-senjska županija
![]() |
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5.350,50 km² i obuhvaća 9,46% teritorija Republike Hrvatske. Administrativno sjedište i najveći grad županije je Gospić. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Ličko-senjskoj županiji živi 50.927 stanovnika, a prema procjeni stanovništva iz 2018. ostalo je 45.184.[2]
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | ![]() | ||||
Sjedište županije | Gospić | ||||
Površina | 5.353 km2 | ||||
Broj stanovnika (2011.) | 50.927 stanovnika[1] | ||||
Gustoća stanovništva | 9,51 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 4 | ||||
Broj općina | 8 | ||||
Broj naselja | 255 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-09 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)53 | ||||
Župan | Darko Milinović | ||||
Službene stranice | http://www.licko-senjska.hr/ | ||||
![]() |
ZemljopisUredi
Uz velebitsko zaleđe koje zauzima 80% prostora, županiju čini njegovo senjsko i karlobaško priobalje sa 17,65% ukupne županijske površine, te sjeverozapdni dio otoka Paga sa 1,74% županijskog teritorija. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora površine 596,63 km² ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija. U dužini od 100,16 km županija graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom što predstavlja 4,9% državne kopnene granice.
ReljefUredi
Ličko-senjska županija gotovo se svojom cijelom površinom nalazi u gorskoj Hrvatskoj, u reljefno najvišem i najraščlanjnenijem dijelu Hrvatske. To je gorski prostor Dinarida.
U geološkom sastavu prevladavaju karbonatne naslage (vapnenci, dolomiti, breče) mezojoske starosti i paleogenske breče. Uz dna zavala, polja u kršu, vežu se naslage kvartarne starosti riječnog, padinskog i ledenjačkog podrijetla.
KlimaUredi
Kontinentalni dio - klima oštra s relativno kratkim vegetacijskim periodom. Srednja siječanska temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. 5 mjeseci godišnje minimalna temperatura se spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 3 m, a zadržava se oko 4 mjeseca. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem više od 20ºC. U Gospiću srednja temperatura u siječnju iznosi -1.9ºC. Apsolutne maximalne temperature najviše su u dnu polja u kršu i u dolinama, one mogu biti vrlo visoke - do 35ºC.
OtociUredi
Pag - površina 284,56 km2 - najviši vrh Sv. Vid 349 m - dug 59 km - širok 9,5 km - submediteranska klima - temperatura u siječnju oko 6ºC, a u srpnju 24ºC. Godišnja količina oborina 900-1000 mm.
Najviši planinski vrhoviUredi
- Velebit - Vaganski vrh 1757 m
- Velebit - Sveto brdo 1753 m
- Velebit - Visočica 1619m
- Velebit - Ljubičko brdo 1320 m
- Velebit - Sadikovac 1286 m
- Velebit - Kiza 1278 m
- Velebit - Bačić kuk 1306 m
- Velebit - Šatorina 1624m
- Velebit - Veliki Zavižan 1676 m
- Plješivica - Ozeblin 1657 m
- Plješivica - Kremen
- Plješivica - Gola Plješivica
- Mala Kapela - Seliški vrh
- Lisina - Stipanov Grič 1233 m
Rijeke i jezeraUredi
Vode na području Ličko-senjske županije pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.
Jadranskom slivu pripada prirodni tok rijeke Like koji je bio dug 78 km, po čemu je, poslije Trebišnjice, bila najdulja ponornica u Europi i čije porječje obuhvaća 1570 km2. Lika izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na 596 m nadmorske visine, a njen prirodni tok završavao je u Lipovom polju. Izgradnjom brane Selište voda rijeke Like skrenuta je kroz tunel dug 10,5 km u rijeku Gacku gdje se onda vode do Hidroelektrane Senj.
Rijeka Gacka (61 km) koja izvire u jugoistočnom dijelu Gackog polja na 457 m nadmorske visine i čije porječje obuhvaća između 400 i 600 km2 najvećim se dijelom prihranjuje podzemnim putem. Glavnina vode dolazi iz izvorišnog dijela kojeg čine: Veliko i Malo Tonkovića vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. U mjestu Vivoze rijeka Gacka račva se na južni krak koji vodi do čvorišta Šumećica, te na sjeverni krak koji prolazi kroz Otočac.
Vodni tokovi jugoistočnog dijela Ličko-senjske županije (općina Lovinac) pripadaju također Jadranskom slivu.
Obesnica, Kruščica (3,9 km2) i Holjevac u prirodnim su uvjetima ponornice koje ispod Velebita napjaju vrulje i izvore u podvelebitskom kanalu i u njegovom priobalju. Izgradnjom akumulacija Opsenica i Štikada međusobno su povezane kanalom i dovedene u akumulaciju Štikada. Vode Ričice ponornim sustavom ispod Velebita jednim dijelom završavaju u rijeci Zrmanji ili napajaju izvore u njenoj neposrednoj blizini, dok se drugim dijelom putem hidroenergetskog sustava RHE Velebit direktno upuštaju u rijeku Zrimanju.
Crnomorskom slivu pripada čitavi krbavski prostor, gornjokotarska dolina s Plitvičkim jezerima (2,0 km²), te ličko Pounje. Rijeka Una desni je pritok rijeke Save dug 207 km. Izvire na sjeveroistočnoj strani Stražbenice. S područja ličkog Pounja nema značajnih pritoka.
Rijeka Krbava je ponornica duga 20 km. Izvire u jugoistočnom dijelu Krbavskog polja u blizini sela Visuć, teče prema sjeverozapadu i ponire uz rub središnjeg dileja polja, a ljeti često presuši.
Krbavica je rijeka ponornica u krbavskom polju duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo.
Korana je duga 134,2 km i izvire iz Plitvičkih jezera. Kroz Ličko-senjsku županiju teče od mjesta Rastovača do mjesta Sadilovca u općini Plitvička jezera.[3]
Novčica je duga 29 km, ima površinu porječja od 164,8 km2 i izvire na istočnim padinama Velebita na 1286 m nadmorske visine.
- Prošćansko jezero (68 ha, nadm. vis. 639m, dubina 37m)
- Ciginovac (7,5 ha, nadm. vis. 632m, dubina 13m)
- Okrugljak (41 ha, nadm. vis. 613m, dubina 10m)
- Batinovac (1,5 ha, nadm. vis. 610m, dubina 5m)
- Veliko jezero (2 ha, nadm. vis. 607m, dubina 7m)
- Malo jezero (1ha, nadm. vis. 605m, dubina 4,2m)
- Vir (0,6 ha, nadm. vis. 598m, dubina 23m)
- Milino jezero (vodu prima iz Galovca)
- Gradinsko jezero (0,6 ha, nadm. vis. 556m, dubina 10m)
- Veliki Burget (0,6 ha, nadm. vis. 555m, dubina 3m)
- Galovac (12 ha, nadm. vis. 582m, dubina 23m)
- Kozjak (82 ha, nadm. vis. 535m, dubina 46m)
- Milanovac (2,5 ha, nadm. vis. 532m, dubina 18m)
- Gavanovac (0,7 ha, nadm. vis. 519m, dubina 10m)
- Kaluđerovac (2 ha, nadm. vis. 505m, dubina 13m)
- Novakovića Brod (0,4 ha, nadm. vis. 503m, dubina 4,5m)
StanovništvoUredi
Prema popisu iz 2011. u Ličko-senjskoj županiji živi 50.927 stanovnika, a prema procjeni stanovništva iz 2018. ostalo je 45.184 stanovnika. Ličko-senjska županija je najmanje naseljena županija u državi, gustoća naseljenosti je 2011. bila 10 stanovnika po km2. Broj stanovnika županije u stalnom je padu zbog velike prosječne starosti stanovništva te iseljavanja mladih. Hrvati danas čine 84.15% stanovništva, Srbi 13.65% i Albanci 0.34%. Hrvati su 1991. bili 59.7% stanovništva, a Srbi 37%.
- Gradovi:
- Gospić (12 745)
- Novalja (3 663)
- Otočac (9 778)
- Senj (7 182)
- Općine:
- Brinje (3 256)
- Donji Lapac (2 113)
- Karlobag (917)
- Lovinac (1 007)
- Perušić (2 638)
- Plitvička jezera (4 373)
- Udbina (1 874)
- Vrhovine (1 381)
Povijesno stanovništvoUredi
Godina | Stanovništvo | ±% |
1857 | 155,467 | — |
1869 | 165,692 | +6.6% |
1880 | 155,382 | −6.2% |
1890 | 170,084 | +9.5% |
1900 | 186,871 | +9.9% |
1910 | 182,392 | −2.4% |
1921 | 177,055 | −2.9% |
1931 | 172,735 | −2.4% |
1948 | 130,855 | −24.2% |
1953 | 125,677 | −4.0% |
1961 | 118,329 | −5.8% |
1971 | 106,433 | −10.1% |
1981 | 90,836 | −14.7% |
1991 | 85,135 | −6.3% |
2001 | 53,677 | −37.0% |
2011 | 50,927 | −5.1% |
2019 | 44,834 | −12.0% |
InfrastrukturaUredi
Cestovni prometUredi
Svoj središnji prometni značaj u Republici Hrvatskoj Ličko-senjska županija ostvaruje mrežom razvrstanih javnih cesta u ukupnoj dužini od 1.927,68 km. Na državne ceste otpada 600 km, na županijske 525 km i na lokalne 802 km. Među državnim cestama od posebnog je značaja cesta D1 koja spaja Zagreb sa Splitom i tako predstavlja najvažniju poveznicu sjevera i juga Hrvatske koja poseban značaj zadobiva u turističkoj sezoni. Osim nje, značajne su i državne ceste D8 Jadranska magistrala, D23, D25, D50, D218.
Udio cestovne mreže Ličko-senjske županije u cestovnoj mreži Hrvatske iznosi 6,4%. Njima na temelju zakonskih odredbi upravljaju Hrvatske autoceste na dionicama autoceste, Hrvatske ceste d.o.o. mrežom županijskih cesta, a održavanje cesta obavlja poduzeće Lika ceste.
Gradnjom autoceste Zagreb-Split kroz Ličko-senjsku županiju županija je ojačala svoj središnji prometni značaj u Hrvatkoj i dobila dodatnu mogućnost gospodarskog razvitka.
Željeznički prometUredi
U Ličko-senjskoj županiji željeznički promet ima dugu tradiciju. Osnovu željezničkog prometa čini magistralna pomoćna željeznička pruga Ogulin - Knin - Split, poznata Lička pruga izgrađena 1925. koja prolazi područijem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km. Osamostaljenjem Republike Hrvatske Lička pruga postala je strategijska odrednica razvoja željezničkog prometa države. Novim ustrojem dražve bio je privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, pa je sveukupni željeznički promet na tom pravcu preuzela Lička pruga. Kako je ova željeznička pruga građena sa skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima trase i maksimalne brzine od 70 km/h, tako putovanje na relaciji Zagreb - Gospić traje preko 4 sata.
Stanje objekata na trasi pruge su nezadovoljavajuće. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski, stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo su u potpunosti uništene kolodvorske zgrade u Gospiću, a u drugim mjestima minimalno su osposobljene za funkciju.
Pomorski prometUredi
Tradicija pomorskog prometa vezana je uz nekadašnji značaj luka Karlobaga i Senja. Izgradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanje luke Rijeka s ostatkom Europe, ove su luke izgubile veće prometno značenje.
Zračni prometUredi
Na područiju županije dvije su zračne luke - Udbina i Otočac, koje su korištene za vojne i športske potrebe, kao i dio zračne luke Željava, koja se nalazi uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja. Udaljena je od Gospića oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto manje od 50 km. Uzletno-sletna staza omogućuje polijetanje zrakoplova od 27 t ukupne nosivosti, duljine 28 m i raspona krila 36 m. Zračna se luka može koristiti samo danju.
Zračna luka Otočac nalazi se 4 km jugoistočno od Otočca, na nadmorskoj visini od 463 m s uzletno-sletnom travnatom (stabiliziranom) stazom. Namijenjena je za promet športsko-turističkih zrakoplova, za aviotaksije, jedrilice i rekreaciju.
Zračna luka Željava korištena je ranje isključivo u vojne svrhe. Do rješenja granične linije s Bosnom i Hercegovinom neizvjesna je njezina namjena i korištenje, jer je jedan dio poletnih staza na teritoriju susjedne države.[3]
ReligijaUredi
Županija obuhvaća najveći dio teritorija Gospićko-senjske biskupije, kojoj je na čelu biskup Zdenko Križić sa sjedište u gospićkoj katedrali. U Krasnu se nalazi Svetište Majke Božje od Krasna.
PovijestUredi
Za povijesti Like, pogledajte Povijest Like.
Uprkos ratnom okruženju Hrvatska je 1992. ustrojila novi upravno-administrativni sustav sa 20 županija i Gradom Zagrebom. Tad je osnovana i Županija ličko-senjska koja je imala 3.747,65 km² i 71.215 stanovnika. Uz četiri grada, Gospić, Otočac, Pag i Senj u njenom je sastavu bilo pet općina, Brinje, Karlobag, Novalja, Perušić i Vrhovine. Nakon provedenih izbora u veljači 1993. prvu skupštinu Ličko-senjske županije činile su HDZ s 15 osvojenih mjesta, HSS s 2 mjesta i HSLS s 3 osvojena mjesta.
Završetkom domovinskog rata prišlo se novoj upravno-administrativnoj podjeli Republike Hrvatske pa je tako 1997. proglašen novi zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj prema kojem Ličko-senjska županija s površinom od 3.350,50 km² postaje najvećom županijom u Hrvatskoj. U njenom sastavu nalaze se od tada četiri grada: Gospić, Otočac, Senj i Novalja u te osam općina, Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine. [3]
GospodarstvoUredi
Statistika (2014.)Uredi
Broj obrtnika: 1.127
Broj zaposlenih u pravnim osobama: 10.378
Stopa nezaposlenosti: 21,3% (3.794 osoba)
Udio Županije u broju zaposlenih RH: 0,5% (FINA)
Udio Županije u broju poduzetnika RH: 0,7% (FINA)
Uvoz/Izvoz Broj izvoznika Ličko-senjske županije u 2014. godini porastao je za 36,2% (ukupno 64), odnosno 17 izvoznika više no što ih je bilo u 2013. godini. Rezultat izvoza od 291,3 milijuna kuna u 2014. godini predstavlja povećanje za 84,1%, s obzirom na prethodno razdoblje. Uvoz bilježi smanjenje od 32,7% (49,9 milijuna kuna u 2014. godini). U ukupno ostvarenom izvozu Ličko-senjske županije najveći je udio poduzetnika grada Senja 37,8% (109,9 milijuna kuna). Slijede ih poduzetnici grada Gospića (75,0 milijuna kuna) te općine Udbina (44,4 milijuna kuna).
Broj zaposlenih u pravnim osobama u Ličko-senjskoj županiji u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu povećan je za 1,2% dok je u istom razdoblju na nivou Republike Hrvatske broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen za 1,2%. Porast broja zaposlenih u pravnim osobama u Županiji zabilježen je u djelatnostima poljoprivrede, prerađivačke industrije, prijevoza, ugostiteljstva, trgovine i drugim.
DjelatnostiUredi
PoljoprivredaUredi
Poljoprivredne površine: 2357,4 km² (8,5% u Hrvatskoj)
Obradive površine: 795,5 km²
Oranice i vrtovi: 242 km²
Livade: 539 km2
Voćnjaci i vinogradi: 14,6 km²
Pašnjaci: 1.561,9 km²
ŠumarstvoUredi
Šume i šumsko zemljište: 3.068 km²
Udio drvne industrije u izvozu Županije: 43,72%
Broj registriranih gospodarskih subjekata: 38
Godišnja proizvodnja pilanskih trupaca u Županiji: ca 180.000 m³
TurizamUredi
Broj postelja 2012: 33.831 (3,3% RH)
Broj dolazaka turista: 493.164 (3,9% RH)
Broj ostvarenih noćenja: 1.949.651 (3,0% RH [4]
IndustrijaUredi
Industrija Ličko-senjske županije pretežno se temeljila na preradi sirovinske osnovne agrarno-stočarske i šumarske proizvodnje. Uz njih je, u cilju brže industrijalizacije, 50-tih godina uvedena i metaloprerađivačka, a 70-tih pogoni kemijske industrije. Postojeći industrijski kapaciteti županije uglavnom ne rade i kroz stečajne postupke pokušavaju se iznaći mogućnosti prenamjene, modernizacije i revitalizacije.[3]
KulturaUredi
Kulturnu djelatnost organiziraju Otvoreno pučko učilište Dr. A. Starčević u Gospiću, Gacko otvoreno pučko učilište u Otočcu, Dom kulture Milutin Cihlar - Nehajev u Senju, Muzej Like u Gospiću, koji čuva najveću i najpotpuniju etnološku zbirku u županiji i skrbi o spomeničkoj baštini Like, Državni arhiv u Gospiću, Arheološki i Gradski muzej u Novalji, gradkse knjižnice u Gospiću (s matičnom županijskom knjižnicom), Otočcu i Senju, i općinske narodne knjižnice u Korenici, Udbini, i Brinju. Osebujnu pojavu u kulturnoj infrastrukturi ove županije predstavlja grad Senj kao svojevrsni grad-muzej sa Sakralnom baštinom i Gradskim muzemoj u Senju. Na području županije djeluje 15 kulturno-umjetničkih društava koja njeguju nacionalnu i regionalnu tradiciju. Kulturno bogatstvo Ličko-senjske županije predstavljaju udruge i podružnice Matice hrvatske u Gospiću (s podružnicom u Karlobagu, Perušiću, Korenici i Udbini), Otočcu, Senju i Novalji.[3]
Na području Perušića djeluje HKUD Perušić.[5]
Administrativna podjelaUredi
Županija je podijeljena na 4 grada i 8 općina.
| |
Gradovi | Općine |
---|---|
|
Županijska upravaUredi
Sjedište županije je u Gospiću, a Statutom Županije uređeno je njeno ustrojstvo, djelokrug i način rada. Tijela Županije su Županijska skupština kao predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave koja ima 45 članova, od kojih je jedan predsjednik i dva potpredsjednika, Županijsko poglavarstvo i Župan kao izvršna tijela. Županijsko poglavarstvo čine župan i dva zamjenika te deset članova. Za obavljavanje upravnih i i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga županije ustrojeni su upravni odjeli i službe. U Ličko-senjskoj županiji ustrojena su sljedeća upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnostii, Tajništvo, Kabinet župana i Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.
Poslove državne uprave, koje je do izmjena zakona o sustavu državne uprave 2001. obavljala Županija, od srpnja 2001. obavlja Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji sa sjedištem u Gospiću. Na čelu Ureda nalazi se predstojnik državne uprave. Unutarnjim ustrojstvom utvrđene su sljedeće ustrojstvene jedinice: Služba za zajedničke poslove, Služba za gospodarstvo, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Služba za društvene djelatnosti i Služba za opću upravu. Ured je osnovao i ispostave u Otočcu, Senju, Novalji i Korenici.[3]
Stranke | Zastupnici |
---|---|
HDZ, HSU, HSP AS, HSS, HBS | 14 |
Lista grupe birača Darka Milinovića | 8 |
HSP | 6 |
Lista grupe birača Anta Dabe | 3 |
SDSS | 2 |
ZnamenitostiUredi
U Ličko-senjskoj županiji u mjestu Smiljan se nalazi rodna kuća Nikole Tesle sa muzejom i edukacijskim centrom.
Nacionalni parkoviUredi
Parkovi prirodeUredi
Strogi rezervatiUredi
Geomorfološki obliciUredi
Vanjske povezniceUredi
LiteraturaUredi
IzvorUredi
- ↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
- ↑ Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2018.. Pristupljeno 19. travnja 2020.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Ivica Mataija [2003]. Ličko-senjska županija nekad i sad, Gospić: Državni arhiv u Gospiću ISBN 953-7034-04-6
- ↑ Gospodarstvo. http://www.licko-senjska.hr. Pristupljeno 16. travnja 2020.
- ↑ www.hkud-perusic.hr
- ↑ Članovi županijske skupštine. http://www.licko-senjska.hr. Pristupljeno 16. travnja 2020.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |