Ličko-senjska županija

Ovo je glavno značenje pojma Ličko-senjska županija. Za povijesnu županiju pogledajte Ličko-krbavska županija.

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske. Administrativno sjedište i najveći grad županije je Gospić. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Ličko-senjskoj županiji živi 42 893 stanovnika.

Ličko-senjska županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Gospić
Površina	5353 km2
Broj stanovnika (2021.)	42 893 stanovnika
Gustoća stanovništva	8,01 stan./km2
Broj gradova	4
Broj općina	8
Broj naselja	255
ISO 3166-2:HR	HR-09
Pozivni broj	+385 (0)53
Župan	Ernest Petry
Službene stranice	http://www.licko-senjska.hr/
Portal Hrvatske

Zemljopis

Uz velebitsko zaleđe koje zauzima 80 % prostora, županiju čini njegovo senjsko i karlobaško priobalje sa 17,65 % ukupne županijske površine, te sjeverozapdni dio otoka Paga s 1,74 % županijskog teritorija. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora površine 596,63 km² ili 1,9 % hrvatskog morskog akvatorija. U dužini od 100,16 km županija graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom što predstavlja 4,9 % državne kopnene granice.

Reljef

Ličko-senjska županija gotovo se svojom cijelom površinom nalazi u gorskoj Hrvatskoj, u reljefno najvišem i najraščlanjnenijem dijelu Hrvatske. To je gorski prostor Dinarida.

U geološkom sastavu prevladavaju karbonatne naslage (vapnenci, dolomiti, breče) mezojoske starosti i paleogenske breče. Uz dna zavala, polja u kršu, vežu se naslage kvartarne starosti riječnog, padinskog i ledenjačkog podrijetla.

Klima

Kontinentalni dio – klima oštra s relativno kratkim vegetacijskim periodom. Srednja siječanska temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2 °C do -5 °C. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2 °C, a planine od -4 °C do -5 °C. 5 mjeseci godišnje minimalna temperatura se spušta ispod 0 °C. Snježni pokrivač bude visok do 3 m, a zadržava se oko 4 mjeseca. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18 °C, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12 °C – 14 °C. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19 °C u višem dijelu, a u nižem više od 20 °C. U Gospiću srednja temperatura u siječnju iznosi -1.9 °C. Apsolutne maximalne temperature najviše su u dnu polja u kršu i u dolinama, one mogu biti vrlo visoke - do 35 °C.

Otoci

Pag

• površina 284,56 km²
• najviši vrh Sv. Vid 349 m
• dug 59 km
• širok 9,5 km
• submediteranska klima
• temperatura u siječnju oko 6 °C, a u srpnju 24 °C
• godišnja količina oborina 900 – 1000 mm.

Najviši planinski vrhovi

• Velebit - Vaganski vrh 1757 m
• Velebit - Sveto brdo 1753 m
• Velebit - Visočica 1619m
• Velebit - Ljubičko brdo 1320 m
• Velebit - Sadikovac 1286 m
• Velebit - Kiza 1278 m
• Velebit - Bačić kuk 1306 m
• Velebit - Šatorina 1624m
• Velebit - Veliki Zavižan 1676 m
• Plješivica - Ozeblin 1657 m
• Plješivica - Kremen
• Plješivica - Gola Plješivica
• Mala Kapela - Seliški vrh
• Lisina - Stipanov Grič 1233 m

Rijeke i jezera

Vode na području Ličko-senjske županije pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.

Jadranskom slivu pripada prirodni tok rijeke Like koji je bio dug 78 km, po čemu je, poslije Trebišnjice, bila najdulja ponornica u Europi i čije porječje obuhvaća 1570 km². Lika izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na 596 m nadmorske visine, a njen prirodni tok završavao je u Lipovom polju. Izgradnjom brane Selište voda rijeke Like skrenuta je kroz tunel dug 10,5 km u rijeku Gacku gdje se onda vode do Hidroelektrane Senj.

Rijeka Gacka (61 km) koja izvire u jugoistočnom dijelu Gackog polja na 457 m nadmorske visine i čije porječje obuhvaća između 400 i 600 km² najvećim se dijelom prihranjuje podzemnim putem. Glavnina vode dolazi iz izvorišnog dijela kojeg čine: Veliko i Malo Tonkovića vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. U mjestu Vivoze rijeka Gacka račva se na južni krak koji vodi do čvorišta Šumećica, te na sjeverni krak koji prolazi kroz Otočac.

Vodni tokovi jugoistočnog dijela Ličko-senjske županije (općina Lovinac) pripadaju također Jadranskom slivu.

Obesnica, Kruščica (3,9 km²) i Holjevac u prirodnim su uvjetima ponornice koje ispod Velebita napjaju vrulje i izvore u podvelebitskom kanalu i u njegovu priobalju. Izgradnjom akumulacija Opsenica i Štikada međusobno su povezane kanalom i dovedene u akumulaciju Štikada. Vode Ričice ponornim sustavom ispod Velebita jednim dijelom završavaju u rijeci Zrmanji ili napajaju izvore u njenoj neposrednoj blizini, dok se drugim dijelom putem hidroenergetskog sustava RHE Velebit direktno upuštaju u rijeku Zrimanju.

Crnomorskom slivu pripada čitavi krbavski prostor, gornjokotarska dolina s Plitvičkim jezerima (2,0 km²), te ličko Pounje. Rijeka Una desni je pritok rijeke Save dug 207 km. Izvire na sjeveroistočnoj strani Stražbenice. S područja ličkog Pounja nema značajnih pritoka.

Rijeka Krbava je ponornica duga 20 km. Izvire u jugoistočnom dijelu Krbavskog polja u blizini sela Visuć, teče prema sjeverozapadu i ponire uz rub središnjeg dileja polja, a ljeti često presuši.

Krbavica je rijeka ponornica u krbavskom polju duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo.

Korana je duga 134,2 km i izvire iz Plitvičkih jezera. Kroz Ličko-senjsku županiju teče od mjesta Rastovača do mjesta Sadilovca u općini Plitvička Jezera.

Novčica je duga 29 km, ima površinu porječja od 164,8 km² i izvire na istočnim padinama Velebita na 1286 m nadmorske visine.

• Prošćansko jezero (68 ha, nadm. vis. 639m, dubina 37m)
• Ciginovac (7,5 ha, nadm. vis. 632 m, dubina 13m)
• Okrugljak (41 ha, nadm. vis. 613 m, dubina 10 m)
• Batinovac (1,5 ha, nad. m. vis. 610 m, dubina 5 m)
• Veliko jezero (2 ha, nad. m. vis. 607 m, dubina 7 m)
• Malo jezero (1ha, nad. m. vis. 605 m, dubina 4,2 m)
• Vir (0,6 ha, nad. m. vis. 598 m, dubina 23 m)
• Milino jezero (vodu pri ma iz Galovca)
• Gradinsko jezero (0,6 ha, nad. m. vis. 556 m, dubina 10 m)
• Veliki Burget (0,6 ha, nad. m. vis. 555 m, dubina 3 m)
• Galovac (12 ha, nad. m. vis. 582 m, dubina 23 m)
• Kozjak (82 ha, nad. m. vis. 535 m, dubina 46 m)
• Milanovac (2,5 ha, nad. m. vis. 532 m, dubina 18 m)
• Gavanovac (0,7 ha, nad. m. vis. 519 m, dubina 10 m)
• Kaluđerovac (2 ha, nad. m. vis. 505 m, dubina 13 m)
• Novakovića Brod (0,4 ha, nad. m. vis. 503 m, dubina 4,5 m)

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Ličko-senjske županije prema popisu stanovništva iz 2011.

Prema popisu iz 2021. u Ličko-senjskoj županiji živi 42.893 stanovnika. Ličko-senjska županija je najmanje naseljena županija u državi, gustoća naseljenosti je 2021. bila 8,01 stanovnika po km². Broj stanovnika županije u stalnom je padu zbog velike prosječne starosti stanovništva te iseljavanja mladih. Hrvati danas čine 84.15% stanovništva, Srbi 13.65% i Albanci 0.34%. Hrvati su 1991. bili 59.7% stanovništva, a Srbi 37%.

Ličko-senjska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	155467	165692	155382	170084	186871	182392	177055	172735	130855	125677	118329	106433	90836	85135	53677	50927	42748
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

• Gradovi:
  • Gospić (11 464)
  • Novalja (3667)
  • Otočac (8361)
  • Senj (5978)
• Općine:
  • Brinje (2570)
  • Donji Lapac (1419)
  • Karlobag (787)
  • Lovinac (957)
  • Perušić (1987)
  • Plitvička jezera (3691)
  • Udbina (1346)
  • Vrhovine (666)

Godina	Stanovništvo	±%
1857.	155 467	—
1869.	165 692	+6,6 %
1880.	155 382	−6,2 %
1890.	170 084	+9,5 %
1900.	186 871	+9,9 %
1910.	182 392	−2,4 %
1921.	177 055	−2,9 %
1931.	172 735	−2,4 %
1948.	130 855	−24,2 %
1953.	125 677	−4,0 %
1961.	118 329	−5,8 %
1971.	106 433	−10,1 %
1981.	90 836	−14,7 %
1991.	85 135	−6,3 %
2001.	53 677	−37,0 %
2011.	50 927	−5,1 %
2021.	42 893	−15 78 %

Infrastruktura

Cestovni promet

Svoj središnji prometni značaj u Republici Hrvatskoj Ličko-senjska županija ostvaruje mrežom razvrstanih javnih cesta u ukupnoj dužini od 1.927,68 km. Na državne ceste otpada 600 km, na županijske 525 km i na lokalne 802 km. Među državnim cestama od posebnog je značaja cesta D1 koja spaja Zagreb sa Splitom i tako predstavlja najvažniju poveznicu sjevera i juga Hrvatske koja poseban značaj zadobiva u turističkoj sezoni. Osim nje, značajne su i državne ceste D8 Jadranska magistrala, D23, D25, D50, D218.

Udio cestovne mreže Ličko-senjske županije u cestovnoj mreži Hrvatske iznosi 6,4%. Njima na temelju zakonskih odredbi upravljaju Hrvatske autoceste na dionicama autoceste, Hrvatske ceste d.o.o. mrežom županijskih cesta, a održavanje cesta obavlja poduzeće Lika ceste.

Gradnjom autoceste Zagreb-Split kroz Ličko-senjsku županiju županija je ojačala svoj središnji prometni značaj u Hrvatkoj i dobila dodatnu mogućnost gospodarskog razvitka.

Željeznički promet

U Ličko-senjskoj županiji željeznički promet ima dugu tradiciju. Osnovu željezničkog prometa čini magistralna pomoćna željeznička pruga Ogulin - Knin - Split, poznata Lička pruga izgrađena 1925. koja prolazi područijem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km. Osamostaljenjem Republike Hrvatske Lička pruga postala je strategijska odrednica razvoja željezničkog prometa države. Novim ustrojem dražve bio je privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, pa je sveukupni željeznički promet na tom pravcu preuzela Lička pruga. Kako je ova željeznička pruga građena sa skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima trase i maksimalne brzine od 70 km/h, tako putovanje na relaciji Zagreb - Gospić traje preko 4 sata.

Stanje objekata na trasi pruge su nezadovoljavajuće. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski, stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo su u potpunosti uništene kolodvorske zgrade u Gospiću, a u drugim mjestima minimalno su osposobljene za funkciju.

Pomorski promet

Tradicija pomorskog prometa vezana je uz nekadašnji značaj luka Karlobaga i Senja. Izgradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanje luke Rijeka s ostatkom Europe, ove su luke izgubile veće prometno značenje.

Zračni promet

Na područiju županije dvije su zračne luke - Udbina i Otočac, koje su korištene za vojne i športske potrebe, kao i dio zračne luke Željava, koja se nalazi uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja. Udaljena je od Gospića oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto manje od 50 km. Uzletno-sletna staza omogućuje polijetanje zrakoplova od 27 t ukupne nosivosti, duljine 28 m i raspona krila 36 m. Zračna se luka može koristiti samo danju.

Zračna luka Otočac nalazi se 4 km jugoistočno od Otočca, na nadmorskoj visini od 463 m s uzletno-sletnom travnatom (stabiliziranom) stazom. Namijenjena je za promet športsko-turističkih zrakoplova, za aviotaksije, jedrilice i rekreaciju.

Zračna luka Željava korištena je ranje isključivo u vojne svrhe. Do rješenja granične linije s Bosnom i Hercegovinom neizvjesna je njezina namjena i korištenje, jer je jedan dio poletnih staza na teritoriju susjedne države.

Religija

Županija obuhvaća najveći dio teritorija Gospićko-senjske biskupije, kojoj je na čelu biskup Zdenko Križić sa sjedište u gospićkoj katedrali. U Krasnu se nalazi Svetište Majke Božje od Krasna.

Povijest

Za povijesti Like, pogledajte Povijest Like.

Usprkos ratnom okruženju Hrvatska je 1992. ustrojila novi upravno-administrativni sustav s 20 županija i Gradom Zagrebom. Tad je osnovana i Županija ličko-senjska koja je imala 3.747,65 km² i 71.215 stanovnika. Uz četiri grada, Gospić, Otočac, Pag i Senj u njenom je sastavu bilo pet općina, Brinje, Karlobag, Novalja, Perušić i Vrhovine. Nakon provedenih izbora u veljači 1993. prvu skupštinu Ličko-senjske županije činile su HDZ s 15 osvojenih mjesta, HSS s 2 mjesta i HSLS s 3 osvojena mjesta.

Završetkom domovinskog rata prišlo se novoj upravno-administrativnoj podjeli Republike Hrvatske pa je tako 1997. proglašen novi zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj prema kojem Ličko-senjska županija s površinom od 3.350,50 km² postaje najvećom županijom u Hrvatskoj. U njenom sastavu nalaze se od tada četiri grada: Gospić, Otočac, Senj i Novalja u te osam općina, Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine.

Gospodarstvo

Statistika (2014.)

Broj obrtnika:  1127

Broj zaposlenih u pravnim osobama:  10 378

Stopa nezaposlenosti: 21,3 % (3.794 osoba)

Udio Županije u broju zaposlenih RH: 0,5 % (FINA)

Udio Županije u broju poduzetnika RH: 0,7 % (FINA)

Uvoz/Izvoz Broj izvoznika Ličko-senjske županije u 2014. godini porastao je za 36,2 % (ukupno 64), odnosno 17 izvoznika više no što ih je bilo u 2013. godini. Rezultat izvoza od 291,3 milijuna kuna u 2014. godini predstavlja povećanje za 84,1 %, s obzirom na prethodno razdoblje. Uvoz bilježi smanjenje od 32,7 % (49,9 milijuna kuna u 2014. godini). U ukupno ostvarenom izvozu Ličko-senjske županije najveći je udio poduzetnika grada Senja 37,8 % (109,9 milijuna kuna). Slijede ih poduzetnici grada Gospića (75,0 milijuna kuna) te općine Udbina (44,4 milijuna kuna).

Broj zaposlenih u pravnim osobama u Ličko-senjskoj županiji u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu povećan je za 1,2 % dok je u istom razdoblju na nivou Republike Hrvatske broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen za 1,2%. Porast broja zaposlenih u pravnim osobama u Županiji zabilježen je u djelatnostima poljoprivrede, prerađivačke industrije, prijevoza, ugostiteljstva, trgovine i drugim.

Djelatnosti

Poljoprivreda

Poljoprivredne površine: 2357,4 km² (8,5 % u Hrvatskoj)

Obradive površine: 795,5 km²

Oranice i vrtovi: 242 km²

Livade: 539 km²

Voćnjaci i vinogradi: 14,6 km²

Pašnjaci: 1561,9 km²

Šumarstvo

Šume i šumsko zemljište: 3068 km²

Udio drvne industrije u izvozu Županije: 43,72 %

Broj registriranih gospodarskih subjekata: 38

Godišnja proizvodnja pilanskih trupaca u Županiji: ca 180 000 m³

Turizam

Broj postelja 2012: 33 831 (3,3 % RH)

Broj dolazaka turista: 493 164 (3,9 % RH)

Broj ostvarenih noćenja: 1 949 651 (3,0 % RH

Industrija

Industrija Ličko-senjske županije pretežno se temeljila na preradi sirovinske osnovne agrarno-stočarske i šumarske proizvodnje. Uz njih je, u cilju brže industrijalizacije, 50-tih godina uvedena i metaloprerađivačka, a 70-tih pogoni kemijske industrije. Postojeći industrijski kapaciteti županije uglavnom ne rade i kroz stečajne postupke pokušavaju se iznaći mogućnosti prenamjene, modernizacije i revitalizacije.

Kultura

Kulturnu djelatnost organiziraju Otvoreno pučko učilište Dr. A. Starčević u Gospiću, Gacko otvoreno pučko učilište u Otočcu, Dom kulture Milutin Cihlar - Nehajev u Senju, Muzej Like u Gospiću, koji čuva najveću i najpotpuniju etnološku zbirku u županiji i skrbi o spomeničkoj baštini Like, Državni arhiv u Gospiću, Arheološki i Gradski muzej u Novalji, gradkse knjižnice u Gospiću (s matičnom županijskom knjižnicom), Otočcu i Senju, i općinske narodne knjižnice u Korenici, Udbini, i Brinju. Osebujnu pojavu u kulturnoj infrastrukturi ove županije predstavlja grad Senj kao svojevrsni grad-muzej sa Sakralnom baštinom i Gradskim muzemoj u Senju. Na području županije djeluje 15 kulturno-umjetničkih društava koja njeguju nacionalnu i regionalnu tradiciju. Kulturno bogatstvo Ličko-senjske županije predstavljaju udruge i podružnice Matice hrvatske u Gospiću (s podružnicom u Karlobagu, Perušiću, Korenici i Udbini), Otočcu, Senju i Novalji.

Na području Perušića djeluje HKUD Perušić.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 4 grada i 8 općina.

Gospić Novalja Otočac Senj Brinje Donji Lapac Karlobag Lovinac Perušić Plitvička jezera Udbina Vrhovine Razmještaj gradskih () i općinskih središta () na zemljovidu Ličko-senjske županije
Gradovi	Općine
Grad Gospić Grad Novalja Grad Otočac Grad Senj	Općina Brinje Općina Donji Lapac Općina Karlobag Općina Lovinac Općina Perušić Općina Plitvička Jezera (sjedište Korenica) Općina Udbina Općina Vrhovine

Županijska uprava

Županijska skuptšina Ličko-Senjske županije.

Sjedište županije je u Gospiću, a Statutom Županije uređeno je njeno ustrojstvo, djelokrug i način rada. Tijela Županije su Županijska skupština kao predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave koja ima 45 članova, od kojih je jedan predsjednik i dva potpredsjednika, Županijsko poglavarstvo i Župan kao izvršna tijela. Županijsko poglavarstvo čine župan i dva zamjenika te deset članova. Za obavljavanje upravnih i i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga županije ustrojeni su upravni odjeli i službe. U Ličko-senjskoj županiji ustrojena su sljedeća upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnostii, Tajništvo, Kabinet župana i Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.

Poslove državne uprave, koje je do izmjena zakona o sustavu državne uprave 2001. obavljala Županija, od srpnja 2001. obavlja Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji sa sjedištem u Gospiću. Na čelu Ureda nalazi se predstojnik državne uprave. Unutarnjim ustrojstvom utvrđene su sljedeće ustrojstvene jedinice: Služba za zajedničke poslove, Služba za gospodarstvo, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Služba za društvene djelatnosti i Služba za opću upravu. Ured je osnovao i ispostave u Otočcu, Senju, Novalji i Korenici.

Stranke	Zastupnici
HDZ, HSS, HBS, HSU	10
LiPO	9
HSP	5
PH	1
SDP	1
SDSS	1

Znamenitosti

U Ličko-senjskoj županiji u mjestu Smiljan se nalazi rodna kuća Nikole Tesle s muzejom i edukacijskim centrom.

Pećinski park Grabovača

Nacionalni parkovi

• Nacionalni park Plitvička jezera
• Nacionalni park Sjeverni Velebit

Parkovi prirode

• Park prirode Velebit

Strogi rezervati

• Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi

Geomorfološki oblici

• Pećinski park Grabovača

Vanjske poveznice

• Službena stranica županije
• Portal Ličko-senjske županije

Literatura

• Irena Radić Rossi - Jasna Zmaić - Marin Buovac - Vanja Stanković: Skriveno blago Novalje – Podzemni antički vodovod [Hidden treasure of Novalja – The ancient underground aqueduct], 3D rekonstrukcija, Novalja – Zadar, 2012.

Izvor

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.