Nacionalni park Sjeverni Velebit

hrvatski nacionalni park

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Dana 17. srpnja 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi". Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.[1]

Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Lokacija Velebit
Država Hrvatska
Površina 109 km2
Najbliži grad Senj
Utemeljen 9. lipnja 1999.
Službena stranica Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit na zemljovidu Hrvatske
NP Sjeverni Velebit
NP Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit na zemljovidu Hrvatske
Rossijeva koliba, Velebit

O Parku uredi

Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Albanija   Austrija
  Belgija   Bugarska
  Hrvatska   Italija
  Njemačka   Poljska
  Rumunjska   Slovačka
  Slovenija   Španjolska
  Ukrajina
Godina uvrštenja2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011. i 2017.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1133
Koordinate44°41′35″N 15°00′25″E / 44.6931°N 15.0069°E / 44.6931; 15.0069 (WD)
 
 
NP Sjeverni Velebit
Položaj parka u Hrvatskoj

Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, krški reljef vapnenca i ponekih sedimentnih stijena pješčenjaka je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske.[2]

Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat "Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača [1][neaktivna poveznica].

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

Površina parka iznosi 109 km².

Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[3]

Galerija uredi

Izvori uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nacionalni park Sjeverni Velebit

Poveznice uredi

Vanjske poveznice uredi