Otvori glavni izbornik

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Dana 7. srpnja 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi". Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini[1].

Sjeverni Velebit
Nationalpark Nord-Velebit.JPG
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Koordinate: 44°41′35″N 15°00′25″E / 44.69306°N 15.00694°E / 44.69306; 15.00694Koordinate: 44°41′35″N 15°00′25″E / 44.69306°N 15.00694°E / 44.69306; 15.00694
Lokacija Velebit
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Površina 109 km2
Najbliži grad Senj
Utemeljen 9. lipnja 1999.
Službena stranica Sjeverni Velebit
Rossijeva koliba, Velebit
Magnify-clip.png
Rossijeva koliba, Velebit

O ParkuUredi

Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe

  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Albanija   Austrija
  Belgija   Bugarska
  Hrvatska   Italija
  Njemačka   Poljska
  Rumunjska   Slovačka
  Slovenija   Španjolska
  Ukrajina
Godina uvrštenja: 2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011. i 2017.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix
Ugroženost: ne
Poveznica: [1] UNESCO

Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, krški reljef vapnenca i ponekih sedimentnih stijena pješčenjaka je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske[2].

Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat "Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača [2].

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

Površina parka iznosi 109 km².

Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[3]

GalerijaUredi

IzvoriUredi

PovezniceUredi

Vanjske povezniceUredi