Udbina

općina i naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija
Ovo je glavno značenje pojma Udbina. Za druga značenja pogledajte Udbina (razdvojba).

Udbina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Lici[3] i administrativno pripada Ličko-senjskoj županiji.

Udbina

grb
Zgrade u središtu Udbine
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska

NačelnikJosip Seuček (HDZ)
NaseljaBreštane, Bunić, Čojluk, Debelo Brdo, Donji Mekinjar, Frkašić, Grabušić, Jagodnje, Jošan, Klašnjica, Komić, Krbava, Kurjak, Mutilić, Ondić, Pećane, Podlapača, Poljice, Rebić, Srednja Gora, Svračkovo Selo, Šalamunić, Tolić, Udbina, Vedašić, Visuć

Površina[1]685,8 km2
Površina središta18,8 km2
Koordinate44°32′N 15°46′E / 44.53°N 15.76°E / 44.53; 15.76

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 334
– gustoća2 st./km2
Urbano738
– gustoća71 st./km2

Poštanski broj53 234 Udbina

Zemljovid

Udbina na zemljovidu Hrvatske
Udbina
Udbina

Udbina na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Općina Udbina obuhvaća prostor Krbavskog polja u Lici. Smještena je na prometnom pravcu Zagreb - Split, na gotovo podjednakoj udaljenosti od oba grada.

Stanovništvo uredi

Na popisima do 2001. godine nacionalni sastav općine Udbina koja je na popisima bila prikazivana u sastavu općine Korenica.[4] Od 2001. do 2011. godine dolazi do promjene sastava stanovništva, u kojem Hrvati postaju nešto značajnija većina, no vidljiv je i prirast stanovnika koji se više nego udvostručio u jednom desetljeću.[5]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
2011. 1.874 958 (51,12%) 844 (45,04%) 72 (3,84%)
2001. 735 327 (44,50%) 375 (51,00%) 33 (4,49%)
Općina Udbina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
17016
18310
15766
19101
20755
18706
18871
16971
9629
9644
9070
7108
5318
4628
1649
1874
1334
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Titova Korenica koja je 1997. prestala postojati formiranjem novih općina. Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan u općini Plitvička Jezera. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Udbina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1216
1341
1166
1367
1616
1475
1177
1186
152
274
518
675
853
1162
735
960
738
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava uredi

Općini pripada 26 naselja koja se nalaze uglavnom na rubovima Krbavskog polja. Osim same Udbine, ostala sela su izložena jakoj depopulaciji i nalaze se na rubu izumiranja. Samo dva sela (Bunić i Podlapača) imaju više od 100 stanovnika.

 
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Povijest uredi

Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte (castrum) Krbavske županije. U starije vrijeme nazivana je civitas Corbaviae, Krbavski grad, u kojem je stolovao i krbavski biskup (od 1185-1460., kada se zbog turske opasnosti preselio u Modruš). Biskupski je dvor dao podignuti biskup Bonifacije (14. st.). Pod imenom Udbina prvi se put spominje 1493. Podno Udbine bilo je poprište Krbavske bitke 1493.

Srednjovjekovni utvrđeni grad, od kojega su očuvani tek ostatci, držali su 1509. krbavski knez Ivan Karlović, a 1527-1689. Turci. Kraj ruševina crkve sv. Marka Groba (svetište s trostranim završetkom) otkriveni su antički nadgrobni spomenici. Ostatci stolne crkve otkriveni su (1829.) na brdu Kalvariji. U okolici, kraj Mutilića, stoje ruševine stare crkvice sv. Augustina (četverokutno svetište, zvonik na preslicu).

 
Pogled ispred Crkve hrvatskih mučenika na Udbini

Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Udbini živi 44 hrvatske, 6 bunjevačkih i 20 vlaških obitelji.[6]

Sve do 1942. većina stanovništva na Udbini bili su Hrvati, starosjedioci ličko-čakavske provenijencije.[7] 30-tih godina u Udbini podignut je spomenik srpskom kralju Aleksandru Karađorđeviću, koji je odstranjen tek nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Osvetivši se nad antisrpskim pokoljima u tom kraju, 1942. godine partizani i srpski vojnici su spalili crkvu sv. Nikole biskupa 1942. godine i u Podudbini crkvu sv. Marka Groba (poslije rata, nove vlasti sagradile su hotel na mjestu crkve).[8] Studenoga 1941. se iz Udbine povukao prijeratni župnik Mato Moguš, hrvatski domoljub, ubijen poslije rata uz optužbe koje su bile izvrtanje činjenica. Većina Hrvata se u noći pred sv. Luciju 1942. povukla iz opkoljene Udbine, tako da je Hrvata u Udbini od prijeratne dvije tisuće 1945. gotovo sve nestalo.[9] Hrvati bježali su preko planine Trovrva sve do spasonosnoga Lovinca.[7]

Prognani udbinski Hrvati su obitelji Sertići, Mesići, Rajkovići, Šuteji, Krznarići, Milobare, Rubčići, Mikulčići, Marušići, Novačići, Dogani, Stošići, Trtanji, Blažanini, Sabljaci, Žaje, Kalanji, Vojnići, Crnkovići, Dubravci, Krmpotići, Piščevići, Butkovići, Pintari, Bakarići, Cvitkovići, Gašparovići, Tutekovići, Papeži, Kovačići, Juretići, Samci, Bakrači itd. Iste su starosjedilačke čakavske loze kao i Podlapčani.[7]

Čini se da je na «udbinskom brdu» bio je franjevački samostan Sv. Ivana. Na tom je mjestu za vrijeme Jugoslavije podignut partizanski spomenik. Kada se iskapalo za postavljanje partizanskog spomenika, viđeni su ondje ostatci srednjovjekovnih građevina i dosta ljudskih kostiju.[10]

Od 1945 do 1990, Udbina nije imala ni župnika, ni crkvu, ni župni stan. Za cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije župna crkva u Udbini nije obnovljena. Sve do Oluje, kada su u nju došli prognani Hrvati iz Bosne.[9] Tijekom velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, preostali Hrvati s Krbave bili su prisiljeni otići. Jedino preostalo hrvatsko naselje na Krbavi Podlapaču spasio je češki bataljun UNPROFOR-a od rulje nasilnika. Podlapača također ima za stanovnike starosjedilačke Hrvate čakavske loze.[7]

Na popisu 2001. na Udbini je bilo 51% Hrvata. Današnji udbinski Hrvati su velikim dijelom Hrvati stigli iz Bosne, koji tu žive uz Srbe povratnike.[7]

 
Središte Udbine

U Udbini je vojarna Hrvatske vojske Josip Jović. Drugog tjedna veljače 2019. objavljena je odluka MORH-a i GS HV da će u njoj biti novo obučno središte za obuku dočasnika i časnika Hrvatske vojske. Zvat će se Središte za razvoj vođa Marko Babić. Bit će ustrojeno po modelu Obučnog središta gardijskog desantnog pješaštva Damir Tomljanović Gavran koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000. godine. Početak rada Središta obilježit će se održavanjem prvog zajedničkog postroja polaznika i podizanjem stijega na svečanoj ceremoniji jeseni 2019. u Kninu.[11]

Gospodarstvo uredi

Zadnjih godina osjetan je oporavak gospodarstva osobito valorizacijom gospodarski najvrjednijeg Krbavskog polja. Bilježi se turistički uspon zbog privlačnog gorja Ličke Plješivice i poznatih vrhova Ozeblin i Kremen. Velike nade polažu se u turizam nakon izgradnje velebnog kompleksa Crkve hrvatskih mučenika te valorizacija spomeničke baštine iz starohrvatskih vremena.

Poznate osobe uredi

  • Tomislav Sertić, rođen 21. prosinca 1902. u Udbini. General i nositelj naslova "vitez" iskazao se prvenstveno kao jedan od najvećih profesionalaca u vojnoj vještini i strategiji, nije dopuštao zločin i odupirao se lošoj politici Pavelićevog režima. (Tomislav vitez Sertić).
  • Mato Moguš, Posljednji župnik župe sv. Nikole na Udbini u II. svjetskom ratu bio je Mate Moguš. Njegovo ime zapisano je u Hrvatskom martirologiju jer je 1946. pogubljen na sred Udbine. Don Drago Babić, župnik iz Jablanca, u svojemu pismu (1992.) napisao je da su župnika Moguša objesili u Udbini, na brijegu pred crkvom, te da je osam dana visio obješen. Može se reći da je župnik Mate Moguš potpuno nevin osuđen i smaknut.

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Ruševine katedrale nekadašnje Krbavske biskupije

Obrazovanje uredi

U općini Udbina o predškolskom odgoju djece brine se dječji vrtić "Medo" koji pohađa 10-ak djece predškolske dobi.

Osnovnu školu kralja Tomislava pohađa trenutno 120-ak učenika, a osim matične škole na Udbini, radi i područna škola u naselju Podlapača udaljena oko 20 km od Udbine. U školi radi dvadesetak učitelja. Škola se redovito natječe na natjecanjima u znanju te osvaja visoke plasmane.

Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od Turaka, kada je pop Marko Mesić osnovao prvu školu.

Kultura uredi

U mjesecu rujnu, 9. rujna (Dan Hrvatskih Mučenika) svake godine pod Udbinom okuplja se hrvatski narod u spomen "Krbavskim vitezovima" koji su stradali u "Krbavskom boju" podno Udbine.

U sklopu crkve hrvatskih mučenika je muzej.

Šport uredi

NK Krbava je nogometni klub koji s prekidima djeluje na području Udbine.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Udbina. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  4. CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 2001.- 2011. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb
  5. 2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
  6. http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine) Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
  7. a b c d e Ive Sertić: Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2), Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.
  8. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)
  9. a b Mato Moguš: Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog "masovnog pokolja srpskog stanovništva", a pokolja uopće nije biloArhivirana inačica izvorne stranice od 6. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Arhiv Riječke nadbiskupije, 23. ožujka 2010. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  10. Mile Bogović: Prostorna podloga za projekt Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, Hrvatski martirologij. 9. siječnja 2004. Pristupljeno 5. srpnja 2017.
  11. Ivona B.: Krstičević u Udbini otvara specijalni kamp za commando obuku časnika i dočasnika, Kamenjar.com. 11. veljače 2019. Pristupljeno 14. ožujka 2019.
  12. Na slici su kao posebne cjeline pokazuju franjevački samostan kod crkve sv. Marka Groba na Podudbini i franjevački samostan na Brdu u Udbini.Hrvatski martirologij Mjesta značajna za projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini (pristupljena 5. srpnja 2017.)
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice uredi