Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom. Pojam Jugoslavena primjer je pokušaja formiranja državnoga tipa nacije i pripadnosti gdje se nacionalni identitet pripaja državi, a ne etničkome podrijetlu – što je s uspjehom provedeno u relativno brojnim useljeničkim zemljama poput Australije, SAD-a ili Argentine.
Nakon raspada Jugoslavije većina se Jugoslavena opet izjašnjavala prema etničkoj pripadnosti. Broj Jugoslavena u Hrvatskoj je malen: u popisu stanovništva iz 2001. godine zabilježeno ih je 176,[1] a prema popisu stanovništva iz 2011., broj Jugoslavena je 331.[2] U popisu stanovništva 2021. godine zabilježene su 942 osobe koje su se izjasnile kao Jugoslaveni.[3]
Povijest
urediJoš od kraja 18. stoljeća, kad su se počele stvarati moderne nacije, bilo je pokušaja definiranja zajedničkoga južnoslavenskog etničkog identiteta.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pojam „Jugoslaveni” počeo se koristiti kao sinonim za Južne Slavene, pogotovo one u sastavu Austro-Ugarske.
Nakon Prvoga svjetskog rata, kad je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pojam „Jugoslaveni” koristio se za sve njezine stanovnike, a pogotovo one koji etnički pripadaju Južnim Slavenima. Pojam se tada rabio većinom izvan Kraljevine, jer je službeno postojao naziv jednoga troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Aleksandar Karađorđević je 1929. uveo diktaturu, preimenovao zemlju u Kraljevinu Jugoslaviju i službeno proglasio da postoji samo jedna jugoslavenska nacija s trima plemenima. Ta je politika ukinuta nakon njegove smrti 1934. godine.
Socijalistička Jugoslavija, stvorena nakon Drugoga svjetskog rata, bila je federacija koja je službeno priznavala etničku raznolikost. Ipak, mnogi su se izjašnjavali kao Jugoslaveni jer su se htjeli poistovjetiti s Jugoslavijom kao cjelinom, a ne s nekime od njezinih naroda. Popis stanovništva iz 1971. zabilježio je 273 077 Jugoslavena, što je bilo 1,33 % ukupnog stanovništva. Popis iz 1981. zabilježio je na području SFRJ-a 1 216 463 ili 5,4 % Jugoslavena.
Nakon raspada Jugoslavije većina se Jugoslavena opet izjašnjavala prema etničkoj pripadnosti. Ipak, ponegdje još ima osoba koje se deklariraju kao „Jugoslaveni”.
U studenome 2009. u Subotici je osnovan inicijativni odbor za osnutak nacionalnoga vijeća Jugoslavena u Republici Srbiji,[4] pri čemu je njihov predstavnik naglasio da je njihov jezik „srpskohrvatski”.[4]
Brojnost
urediNepotpun popis:
Poznati deklarirani Jugoslaveni
urediIzvori
uredi- ↑ Popis stanovništva 2001. po narodnosti, detaljna klasifikacija
- ↑ Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca, jabuka.tv
- ↑ a b Stanovništvo prema narodnosti – detaljna klasifikacija, Popis 2021. Državni zavod za statistiku. (Link za preuzimanje, XLS)
- ↑ a b Autor javno112. Đorđe Dragojlović: Jugoslaveni žele biti nacionalna manjina u Srbiji. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2012. (Wayback Machine) // Novinarski portal Dalje.com, Čitaj dalje d.o.o., Zagreb, 27. studenoga 2009. u 13:18, Pristupljeno: 6. prosinca 2010.
- ↑ Explore Census Data | American Community Survey 2021. United States Census Bureau. web.archive.org. 19. studenoga 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. studenoga 2022. Pristupljeno 5. studenoga 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Government of Canada, Statistics Canada. 25. listopada 2017. Immigration and Ethnocultural Diversity Highlight Tables - Ethnic Origin, both sexes, age (total), Canada, 2016 Census – 25% Sample data. www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Konačni rezultati - Nacionalna pripadnost | O POPISU STANOVNIŠTVA. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Fact sheet - Ancestry - Serbian. www.abs.gov.au (engleski). Australian Bureau of Statistics. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. – etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovjest i maternji jezik (PDF). BHAS. 2019. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori (PDF). Monstat. 2011. Pristupljeno 5. studenoga 2023. line feed character u
|title=
na mjestu 70 (pomoć) - ↑ Statistični urad RS - Popis 2002. www.stat.si. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2023. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Северна Македонија, 2021 - прв сет на податоци (PDF). Државен завод за статистика. МакСтат. 2022. Pristupljeno 5. studenoga 2023. line feed character u
|title=
na mjestu 51 (pomoć) - ↑ 'OSJEĆAM SE KAO JUGOSLAVEN!' Slavni šibenski glumac Leon Lučev izazvao oluju porukom poslanom iz Beograda, Jutarnji list, objavljeno 18. veljače 2020., pristupljeno 10. lipnja 2023.
Literatura
uredi- Gjidara, Marc. Državljanstvo i nacionalnost u federativnoj Jugoslaviji Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2009. (Wayback Machine) // Hrvatska revija = Croatian review = Kroatische Rundschau = La revista croata : časopis Matice hrvatske (gl. ur. Mladen Klemenčić), Zagreb, br. 1, god. I. (2001.), str. 37. – 45., ISSN 1330-2493, ISSN 1334-2037 (elektroničko gradivo)