Otvori glavni izbornik

Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. - Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.

Milan Marjanović
Milan Marjanović.jpg
Rođenje 12. svibnja 1879.
Kastav
Smrt 21. prosinca 1955.
Zagreb
Zanimanje književnik, političar, filmski djelatnik

Zbog sudjelovanja u protumađarskim prosvjedima istjeran je iz više karlovačke gimnazije. Nakon toga odlazi u Zagreb gdje je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1897. godine.[1] U Pragu polazi trgovački tečaj. Urednik je Crvene Hrvatske, Novog lista, Pokreta i dr.

Kao član i izaslanik Jugoslavenskog odbora u Londonu i kao starješina Jugoslavenskog Sokolskog Saveza u Americi uputio je proglas hrvatskim iseljenicima u kojemu spominje potrebu hrvatske demonstracije snage, jer predsjednik Wilson spominje i Hrvate kao narod koji neće Austro-Ugarsku, da Mađarska se upinje da Hrvatska ostane pod njima, Italija tvrdi da je Istra i Dalmacija talijanska, dok Srbija se bori s jadnim ostatcima svoje vojske, te da [2]

Wikicitati „"Hrvati trebaju dobro znati da njihov put u Hrvatsku, u Dalmaciju i u Istru vodi samo preko Soluna. Zato srpska vojska treba postati i hrvatska. Hrvati trebaju osloboditi Hrvatsku. Krajnje je vrijeme da i Hrvati sastave vojsku dobrovoljaca, za koju treba čitav svijet znati da je hrvatska".”
(Proglas Milana Marjanovića hrvatskim iseljenicima 23. lipnja 1917.)

[2]

Nakon Prvog svjetskog rata bio je član mirovne delegacije Kraljevine Jugoslavije u Parizu, a nakon Drugog svjetskog rata predsjednik Jadranskog instituta JAZU. U književnim kritikama polazi od toga da književno djelo mora rješavati nacionalne i socijalne probleme. Najveću sklonost pokazivao je prema hrvatskim realistima.

Sudjelovao je u stvaranju prvih filmskih institucija u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a i sam je snimao, režirao i pisao scenarije za edukativne filmove.

Marjanović je 1913. izdao knjigu Narod koji nastaje: zašto nastaje i kako se formira jedinstveni srpsko-hrvatski narod u kojoj zastupa kontroverzne teze o Srbohrvatima. Napisao je zapise u stihovima Mi budale.

DjelaUredi

  • "Hrvatski pokret"
  • "Suvremena Hrvatska"
  • "Iza Šenoe"
  • "Hrvatska moderna"
  • "Vladimir Nazor kao nacionalni pjesnik"
  • "Mi budale" zapisi u stihovima

IzvoriUredi

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 920.
  2. 2,0 2,1 Ivan Čizmić: Dobrovoljački pokret jugoslavenskih iseljenika u SAD 1914-18., Historijski zbornik broj 23-24, 1970., str. 32-35

Vanjske povezniceUredi