Wikipedija

Karlobag

općina i naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija

Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Karlobag
Karlobag na karti Hrvatska
Karlobag
Karlobag
Karlobag na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska
Načelnik općine Ivan Tomljenović
Naselja u sastavu općine Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica, Crni Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo Šugarje, Ravni Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički, Vidovac Cesarički
Površina 283,00 km2
Stanovništvo (2011.) 917
Broj stanovnika
Karlobag, Ličko-senjska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 1019 917 780
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj 53288 Karlobag
Pogled na Dabrove.

Zemljopis Uredi

 
Smještaj općine Karlobag unutar Ličko-senjske županije

Karlobag se nalazi na jadranskoj obali, na obroncima Velebita. Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na raskrižju Jadranske magistrale i Karlobaške ceste, odnosno na cestovnim pravcima koji vode prema Senju na sjeveru, Gospiću na istoku i Maslenici na jugu.

Stanovništvo Uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Karlobag imala je 917 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:[1]

Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati. Nešto manje stanovništva čine manjine: Srbi, Albanci, Bošnjaci i Nijemci.[2]

Popis stanovništva po godinama;

  • 2011. – 468
  • 2001. – 510
  • 1991. – 467 (Hrvati - 420, Srbi - 19, Jugoslaveni - 12, ostali - 16)
  • 1981. – 478 (Hrvati - 428, Srbi - 27, Jugoslaveni - 18, ostali - 5)
  • 1971. – 508 (Hrvati - 463, Srbi - 36, ostali - 9)
Općina Karlobag: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2803
3461
3288
3445
3991
4484
3767
3320
2737
2584
2107
1570
1192
1039
1019
917
780
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Gospić. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Karlobag: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
660
726
710
661
737
770
508
412
365
403
428
508
478
467
510
468
368
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1880. i 1890. iskazano pod imenom Bag. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava Uredi

Načelnik općine je Ivan Tomljenović.[3] Općinsko vijeće se sastoji od 9 članova.[4]

Povijest Uredi

 
Karlobag
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag. U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387. godine dali status gradskih povlastica.

Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića Krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje. Grad se obnavlja 1574., a 1580. godine se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.[5]

Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710. godine. Karlobag je 1757. godine dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814. ponovno je vraćen pod vlast Austrije. Osnutkom Ličko-krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.

U Karlobagu je 1894. uređena luka, lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875. sagrađena je zgrada osnovne škole. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918. godine dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić. Tražeći izlaz u turizmu 1920. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958. uklonjeni su njeni ostatci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962. godine, a 1968. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag s okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.[6] [7]

Poznate osobe Uredi

 
Uska ulica u središtu Karlobaga.

Miroslav Vukelić Mesalov (1851. – 1925.), otac hrvatskog zagonetaštva.

Spomenici i znamenitosti Uredi

  • Crkva sv. Karla Boromejskog u Karlobagu s grobljem
  • Kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.
  • Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka ("Fortica").
  • Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.
  • Spomenik Šimi Starčeviću, djelo kipara Ivana Golca. Podignut je 18. svibnja 2008. na prijedlog skupine građana i uprave karlobaškog kapucinskog samostana[8]

Obrazovanje Uredi

  • Osnovna škola u Karlobagu

Kultura Uredi

  • Karlobaško ljeto (15. srpnja - 31. kolovoza)
  • Zimske maškare
  • Likovna kolonija

U crkvi sv. Josipa nalazi se zanimljiva slika "Posljednje večere" nepoznatog autora.

ŠportCrkva sv. Karla Boromejskog u Karlobagu s grobljem Uredi

  • Šahovski klub Karlobag
  • Udruga konopaša Karlobag
  • Kuglački klub Karlobag

Zanimljivosti Uredi

Po jednoj teoriji, karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.

Galerija Uredi

 
Škola u Karlobagu
 
Stari Karlobag
 
Crkva sv. Karla Boromejskog
 
Karlobag dio grada



Literatura Uredi

  1. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Općina Karlobag. dzs.hr. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
  2. ↑ Stanovništvo prema narodnost po gradovima/općinama, popis 2011. dzs.hr. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
  3. ↑ Općina Karlobag - Načelnik. karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2020. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
  4. ↑ Općina Karlobag - Općinsko vijeće. karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2020. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
  5. ↑ Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem  Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2013. Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  6. ↑ Turistička zajednica Općine Karlobag - Povijest Karlobaga. www.tz-karlobag.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2022.
  7. ↑ Općina Karlobag - Povijest. www.karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2022. Pristupljeno 23. ožujka 2022.
  8. ↑ Udruga Vila Velebita Odbor za Izgradnju spomenika Šimi Starčeviću, 2. listopada 2007., preuzeto 12. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice Uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karlobag


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karlobag&oldid=6604331"