Karlobag
Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
| Karlobag | |
|---|---|
.gif) grb | |
.JPG) | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Ličko-senjska |
| Načelnik | Ivan Tomljenović |
| Naselja | Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica, Crni Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo Šugarje, Ravni Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički, Vidovac Cesarički |
| Površina[1] | 280,8 km2 |
| Površina središta | 0,7 km2 |
| Koordinate | 44°31′37″N 15°04′12″E / 44.527°N 15.07°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 780 |
| – gustoća | 3 st./km2 |
| Urbano | 368 |
| – gustoća | 1114 st./km2 |
| Poštanski broj | 53288 Karlobag |
  Karlobag Karlobag na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopis uredi
Karlobag se nalazi na jadranskoj obali, na obroncima Velebita. Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na raskrižju Jadranske magistrale i Karlobaške ceste, odnosno na cestovnim pravcima koji vode prema Senju na sjeveru, Gospiću na istoku i Maslenici na jugu.
Stanovništvo uredi
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Karlobag imala je 917 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:[3]
- Barić Draga – 125
- Baške Oštarije – 27
- Cesarica – 123
- Crni Dabar – 0
- Došen Dabar – 0
- Karlobag – 468
- Konjsko – 0
- Kućišta Cesarička – 12
- Ledenik Cesarički – 20
- Lukovo Šugarje – 68
- Ravni Dabar – 0
- Staništa – 6
- Sušanj Cesarički – 12
- Vidovac Cesarički – 56
Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati. Nešto manje stanovništva čine manjine: Srbi, Albanci, Bošnjaci i Nijemci.[4]
Popis stanovništva po godinama;
- 2011. – 468
- 2001. – 510
- 1991. – 467 (Hrvati – 420, Srbi – 19, Jugoslaveni – 12, ostali – 16)
- 1981. – 478 (Hrvati – 428, Srbi – 27, Jugoslaveni – 18, ostali – 5)
- 1971. – 508 (Hrvati – 463, Srbi – 36, ostali – 9)
| broj stanovnika | 2803 | 3461 | 3288 | 3445 | 3991 | 4484 | 3767 | 3320 | 2737 | 2584 | 2107 | 1570 | 1192 | 1039 | 1019 | 917 | 780 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 660 | 726 | 710 | 661 | 737 | 770 | 508 | 412 | 365 | 403 | 428 | 508 | 478 | 467 | 510 | 468 | 368 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava uredi
Načelnik općine je Ivan Tomljenović.[5] Općinsko vijeće se sastoji od 9 članova.[6]
Povijest uredi
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag. U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387. godine dali status gradskih povlastica.
Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića Krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje. Grad se obnavlja 1574., a 1580. godine se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu.
Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.[7]
Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710. godine. Karlobag je 1757. godine dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814. ponovno je vraćen pod vlast Austrije. Osnutkom Ličko-krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.
U Karlobagu je 1894. uređena luka, lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875. sagrađena je zgrada osnovne škole. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918. godine dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić. Tražeći izlaz u turizmu 1920. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958. uklonjeni su njeni ostatci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962. godine, a 1968. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag s okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.[8][9]
Poznate osobe uredi
Miroslav Vukelić Mesalov (1851. – 1925.), otac hrvatskog zagonetaštva.
Spomenici i znamenitosti uredi
- Crkva sv. Karla Boromejskog u Karlobagu s grobljem
- Kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.
- Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka ("Fortica").
- Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.
- Spomenik Šimi Starčeviću, djelo kipara Ivana Golca. Podignut je 18. svibnja 2008. na prijedlog skupine građana i uprave karlobaškog kapucinskog samostana[10]
Obrazovanje uredi
- Osnovna škola u Karlobagu
Kultura uredi
- Karlobaško ljeto (15. srpnja – 31. kolovoza)
- Zimske maškare
- Likovna kolonija
U crkvi sv. Josipa nalazi se slika "Posljednje večere" nepoznatog autora.
Šport uredi
- Šahovski klub Karlobag
- Udruga konopaša Karlobag
- Kuglački klub Karlobag
Zanimljivosti uredi
Po jednoj teoriji,[kojoj?] karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.
Galerija uredi
-
Škola u Karlobagu -
Stari Karlobag -
Crkva sv. Karla Boromejskog -
Karlobag dio grada
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Općina Karlobag. dzs.hr. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Stanovništvo prema narodnost po gradovima/općinama, popis 2011. dzs.hr. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Općina Karlobag – Načelnik. karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2020. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Općina Karlobag – Općinsko vijeće. karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2020. Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. – 22. studenoga 2012.
- ↑ Turistička zajednica Općine Karlobag – Povijest Karlobaga. www.tz-karlobag.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2022.
- ↑ Općina Karlobag – Povijest. www.karlobag.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2022. Pristupljeno 23. ožujka 2022.
- ↑ Udruga Vila Velebita Odbor za Izgradnju spomenika Šimi Starčeviću, 2. listopada 2007., preuzeto 12. kolovoza 2012.
Vanjske poveznice uredi
- Općina Karlobag
- Turistička zajednica općine Karlobag
Nedovršeni članak Karlobag koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
