Buzet
Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. Blzet[5]) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.[6] Područje Grada graniči s Gradskom općinom Kopar u Sloveniji.
Buzet | |
---|---|
Stari grad Buzet | |
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Gradonačelnik | Damir Kajin (SDP) |
Gradsko vijeće | 13 članova |
– predsjednik | Davor Prodan |
Naselja | 54 gradska naselja |
Površina | 169 km2 [1] |
Površina središta | 6,7 km2 |
Koordinate | 45°25′N 13°58′E / 45.41°N 13.97°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 5999 [2] |
– gustoća | 35 st./km2 |
Urbano | 2339 |
– gustoća | 349 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sveti Juraj |
Dan mjesta | Subotina - prva subota nakon 8. Rujna (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)[3] |
Odredišna pošta | 52420 Buzet [4] |
Pozivni broj | +385 (0)52 |
Autooznaka | PU |
Stranica | buzet |
Buzet na zemljovidu Hrvatske |
Buzet je poznat kao Grad tartufa[7] i kao prijestolnica hrvatskog automobilizma. Stariji nazivi za stanovnike su Blzećani, Blzešćani.
Upravna podjela
urediGradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje 2006.):[7]
|
|
|
Zemljopis
urediGradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule.[7] Graniči s Republikom Slovenijom (Gradska općina Kopar), općinama Motovunom, Oprtaljem, Lanišćem, Lupoglavom i Cerovljem te Gradom Pazinom. Ukupna je površina grada 165 km2.
Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i klimatska raznolikost velika, od mediteranske klime u dolini rijeke Mirne do kontinentalne klime u planinskom dijelu Ćićarije.[7] Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.[7]
Buzet je državnom cestom D201 povezan s graničnim prijelazom Požane. Kroz grad prolazi i državna cesta D44.
Povijest
urediU brončano doba u ove krajeve doseljavaju Histri. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.[8] U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.[9] Sljedeće 1888. odlukom općine hrvatski jezik postao je službenim u općinskim uredima.[9] Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.[9]
Stanovništvo
urediGrad Buzet imao je 2001. 6.059 stanovnika. Po naseljima:
|
|
|
Nacionalni sastav 2001.
uredi- Hrvati - 5.134 (84,73%)
- Bošnjaci - 107 (1,77%)
- Slovenci - 66 (1,09%)
- Talijani - 49 (0,81%)
- Srbi - 35 (0,58%)
- ostali - 79 (1,30%)
- neopredijeljeni - 565 (9,32%)
- nepoznato - 24 (0,40%)
broj stanovnika | 7525 | 8158 | 9250 | 9804 | 10686 | 11562 | 12984 | 10496 | 9521 | 8838 | 7088 | 5895 | 6168 | 6295 | 6059 | 6133 | 5999 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 422 | 458 | 545 | 565 | 590 | 571 | 2853 | 2638 | 709 | 614 | 651 | 853 | 1742 | 1854 | 1721 | 1679 | 2339 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava
urediGradonačelnik Buzeta je Siniša Žulić iz redova IDS-a. Gradsko vijeće ima 15 članova.[10]
Gospodarstvo
urediPoznate osobe
uredi- Fran Flego, prvi hrvatski načelnik u Istri, utemeljitelj Narodne stranke u Buzetu
- Antonio Grossich, liječnik i političar
- Miroslav Sinčić, književnik, novinar i nakladnik
- Stjepan Konzul Istranin, pisac i prevoditelj
- Dragovan Šepić, povjesničar i pravnik
- August Arsen Vivoda, antifašist i narodni heroj
- Aljoša Vučković, glumac
- Jacques Moderne, renesansni tiskar
- Slavko Zlatić, skladatelj
- Maksim Romić, šahist
- Vinko Šepić, hrv. preporoditelj, višegodišnji učitelj u Buzetu i ravnatelj škole
- Vladimir Pernić, književnik, novinar i društveni i kulturni djelatnik
- Hugo Gjanković, hrv. liječnik kirurg i ginekolog
- Igor Bogović, hrv. automobilist
- Alen Prodan, hrv. automobilist
- Sanjin Prodan, hrv. automobilist
- Ivan Đani Šverko, hrv. automobilist
- Viliam Prodan, hrv. automobilist
Spomenici i znamenitosti
uredi- Župna crkva Uznesenja Marijina
- crkva svetog Jurja
- gradska vrata
- Kostel (Kosmati grad, Petrapilosa)
Obrazovanje
uredi- Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja"
- Srednja škola Buzet
- Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"
Kultura
uredi- katedra Čakavskog sabora
- buzetski dijalekt
- Spomen dom Ivana Đanija Šverka
- Susret vlasnika automobila Fićo i Abarth, manifestacija u spomen na Ivana Đanija Šverka, Buzećana koji je obilježio povijest auto športa[11]
Šport
uredi- AK Buzet, automobilizam
- AK Buzet Autosport, automobilizam
- Biciklistički klub Buzet
- Boćarski klub Trio Buzet, koji djeluje u mjesnom odboru Štrped bio je prvak Europe
- Buzetski dani, europsko prvenstvo brdskih auto utrka
- Enduro motocross klub Buzet
- Golf klub Buzet
- Nogometni klub Buzet
- Rukometni klub Buzet
- Klub slobodnog letenja "Tići"
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Statut Grada Buzeta, "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
- ↑ Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, istra.lzmk.hr (pristupljeno: 20. rujna 2019.)
- ↑ a b c d e O Buzetu, buzet.hr
- ↑ Turistička zajednica Grada Buzeta Povijest Buzeta (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
- ↑ a b c Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa Vinko Šepić
- ↑ Gradsko vijeće
- ↑ Glas Istre Gordana Čalić Šverko: Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)
Vanjske poveznice
uredi- Stranice grada Buzeta
- TZ grada Buzeta (hrv.)(engl.)(tal.)(njem.)
- Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" Buzet
- Srednja škola Buzet
- Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |