Wikipedija

Buzet

Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. Blzet[2]) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.[3] Područje Grada graniči s Gradskom općinom Kopar u Sloveniji.

Buzet
Stari grad Buzet
Stari grad Buzet
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Istarske županije.svg Istarska
Površina
 - ukupna 165 km2
Nadmorska visina 145 mnm
Stanovništvo (2021)
 - ukupno 6030 stan.
 - ukupna gustoća 36.5 stan./km2
Broj stanovnika
Buzet, Istarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 6059 6133 5999
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Gradonačelnik Damir Kajin (SDP)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Davor Prodan
 - broj članova 13
Gradska naselja popis
Dan grada Subotina - prva subota nakon 8. Rujna (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)[1]
Zaštitnik Sveti Juraj
Poštanski broj 52420
Pozivni broj +385 (0)52
Autooznaka PU
Službena stranica buzet.hr
Zemljovid
Buzet na karti Hrvatska
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Hrvatske
Buzet na karti Istarska županija
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Istarske županije
Buzet, panorama

Buzet je poznat kao Grad tartufa[4] i kao prijestolnica hrvatskog automobilizma. Stariji nazivi za stanovnike su Blzećani, Blzešćani.

Upravna podjelaUredi

Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje 2006.):[4]

ZemljopisUredi

Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule.[4] Graniči s Republikom Slovenijom (Gradska općina Kopar), općinama Motovunom, Oprtaljem, Lanišćem, Lupoglavom i Cerovljem te Gradom Pazinom. Ukupna je površina grada 165 km2.

Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i klimatska raznolikost velika, od mediteranske klime u dolini rijeke Mirne do kontinentalne klime u planinskom dijelu Ćićarije.[4] Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.[4]

Buzet je državnom cestom D201 povezan s graničnim prijelazom Požane. Kroz grad prolazi i državna cesta D44.

PovijestUredi

U brončano doba u ove krajeve doseljavaju Histri. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.[5] U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.[6] Sljedeće 1888. odlukom općine hrvatski jezik postao je službenim u općinskim uredima.[6] Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.[6]

StanovništvoUredi

Grad Buzet imao je 2001. 6.059 stanovnika. Po naseljima:

  • Baredine - 34
  • Bartolići - 54
  • Barušići - 101
  • Benčići - 0
  • Blatna Vas - 8
  • Brnobići - 59
  • Buzet - 1.721
  • Cunj - 17
  • Čiritež - 76
  • Črnica - 37
  • Duričići - 4
  • Erkovčići - 41
  • Forčići - 27
  • Gornja Nugla - 79
  • Hum - 17
  • Juradi - 69
  • Juričići - 109
  • Kajini - 15
  • Klarići - 45
  • Kompanj - 36
  • Kosoriga - 28
  • Kotli - 1
  • Kras - 21
  • Krbavčići - 57
  • Krkuž - 13
  • Krti - 74
  • Krušvari - 80
  • Mala Huba - 55
  • Mali Mlun - 55
  • Marčenegla - 111
  • Marinci - 66
  • Martinci - 22
  • Medveje - 32
  • Negnar - 24
  • Paladini - 58
  • Pengari - 20
  • Peničići - 44
  • Perci - 58
  • Počekaji - 35
  • Podkuk - 1
  • Podrebar - 17
  • Pračana - 95
  • Prodani - 78
  • Račice - 23
  • Račički Brijeg - 48
  • Rim - 26
  • Rimnjak - 28
  • Roč - 146
  • Ročko Polje - 186
  • Salež - 17
  • Selca - 54
  • Seljaci - 23
  • Senj - 34
  • Sirotići - 18
  • Sovinjak - 27
  • Sovinjska Brda - 35
  • Sovinjsko Polje - 27
  • Stanica Roč - 76
  • Strana - 49
  • Sušići - 10
  • Sveti Donat - 77
  • Sveti Ivan - 198
  • Sveti Martin - 798
  • Šćulci - 43
  • Škuljari - 53
  • Štrped - 177
  • Ugrini - 60
  • Veli Mlun - 59
  • Vrh - 117
  • Žonti - 56

Nacionalni sastav 2001.Uredi

  • Hrvati - 5.134 (84,73%)
  • Bošnjaci - 107 (1,77%)
  • Slovenci - 66 (1,09%)
  • Talijani - 49 (0,81%)
  • Srbi - 35 (0,58%)
  • ostali - 79 (1,30%)
  • neopredijeljeni - 565 (9,32%)
  • nepoznato - 24 (0,40%)
Grad Buzet: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7525
8158
9250
9804
10686
11562
12984
10496
9521
8838
7088
5895
6168
6295
6059
6133
5999
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Buzet: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
422
458
545
565
590
571
2853
2638
709
614
651
853
1742
1854
1721
1679
2339
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


UpravaUredi

Gradonačelnik Buzeta je Siniša Žulić[7] iz redova IDS-a. Gradsko vijeće ima 15 članova.[8]

 
Ulaz u grad iz smjera istoka

GospodarstvoUredi

 
Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

  • Župna crkva Uznesenja Marijina
  • crkva svetog Jurja
  • gradska vrata
  • Kostel (Kosmati grad, Petrapilosa)

ObrazovanjeUredi

  • Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja"
  • Srednja škola Buzet
  • Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"

KulturaUredi

ŠportUredi

IzvoriUredi

  1. ↑ Statut Grada Buzeta, "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.
  2. ↑ Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
      »Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.«
    (str. 109.)
  3. ↑ Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, istra.lzmk.hr (pristupljeno: 20. rujna 2019.)
  4. ↑ a b c d e O Buzetu, buzet.hr
  5. ↑ Turistička zajednica Grada Buzeta Povijest Buzeta (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
  6. ↑ a b c Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa Vinko Šepić
  7. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor gradonacelnik
  8. ↑ Gradsko vijeće
  9. ↑ Glas Istre Gordana Čalić Šverko: Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)

Vanjske povezniceUredi

 
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Buzet


  Nedovršeni članak Buzet koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Buzet&oldid=6563580"