Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).

Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.

Otok Prvić na sjevernom Jadranu

Najveći svjetski otok je Grenland.

Definicija

uredi
 
Vransko jezero na otoku Cresu.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[nedostaje izvor]

Razdioba po površini:[nedostaje izvor]

  • otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
  • otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km2
  • hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km2.

Hrvatski otoci

uredi
 
Nacionalni park Kornati.

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.[1]

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3196 km2, na otočiće 62 km2, te na hridi i grebene 1.4 km2.[nedostaje izvor]

Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

  • Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).[1]
  • Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).

Vidi i: Popis otoka Hrvatske

Izvori

uredi
  1. a b c Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2020. Pristupljeno 11. ožujka 2021.

Literatura

uredi
  • Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

Vanjske poveznice

uredi