Cres

otok u Hrvatskoj
Ovo je glavno značenje pojma Cres. Za grad pogledajte Cres (grad).

Cres je najveći (405,78 km²),[2] a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.

Cres
Trajekt u Porozini na Cresu.
Položaj
Koordinate44°51′54″N 14°26′41″E / 44.86501764°N 14.44468277°E / 44.86501764; 14.44468277
Država
Fizikalne osobine
Površina405,78[1] km2
Duljina obale268,205[1] km
Najviši vrhGorice, 648 m
Stanovništvo
Glavno naseljeCres
Broj stanovnika3.184
Položaj Cresa u zapadnom dijelu Hrvatske
Cres na zemljovidu Hrvatske
Cres
Cres
Cres na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Pogled na Cres iz Mošćenica.

Zemljopis uredi

 
Reljef otoka Cresa.

Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.

Reljef uredi

 
Pogled na Suhozid.

Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m.

Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.

Klima uredi

Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

Flora i fauna uredi

Flora uredi

 
Bikeway na otoku Cresu. Mountain biker vozi rutu Cres-Valun.

Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija.Oko Vranskog jezera ističu se novozasađene borove šume. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na otoku Cresu je zabilježeno oko 1400 vrsta biljaka (Goran Sušić i Vesna Radek - Bioraznolikost otoka Cresa). Kultura vinove loze bila je potkraj devetnaestoga stoljeća najvažnija kultura u ekonomiji Cresa.

Fauna uredi

Danas je otok Cres jedno od rijetkih staništa bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja. Na Cresu se gnijezdi; suri orao (Aquila chrysaetos),škanjac osaš (Pernis apivorus) gnijezdi se na području Tramuntane, što je jedinstveno gniježđenje ove vrste na nekom jadranskom otoku, šojka (Garrulus glandarius), slavuj (Luscinia megorhynchos)...

Od endema na otoku živi Creska špiljska pipa.

Zmije (Serpentes) uredi

Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica. Na otoku žive sljedeće vrste zmija (Serpentes); Četveroprugi kravosas (Elaphe quatorlineata quatorlineata (Lacepede), Obična bjelica Zamenis longissimus (Laurenti), Pjegava crvenkrpica Zamenis situla L., Zmajur, Obični modraš Malpolon monspessulanum insignitus (Geoffroy), Bjelouška Natrix natrix helvetica L., Ribarica Natrix tessellata Laurenti, Šara poljarica Hierophis gemonensis, Crni guž Hierophis viridiflavus carbonarius Lacepede, Smokulja Coronella austriaca Laurenti i Ljuta crnokapica Telescopus fallax fallax Fleisch.

Naselja uredi

 
Plaža u podnožju Lubenica do koje se može doći stazama ili barkom.
 
Stari prikaz grada Osora i okolnog dijela otoka Cresa.

Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.

Stanovništvo uredi

Apsolutno većinsko autohtono stanovništvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi, Bošnjaci i Albanci. Od autohtonih naroda ima i manji postotak Talijana.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, otok Cres je imao 3.184 stanovnika, grad Cres 2.959, a naselja u sklopu grada Malog Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.

Promet uredi

 
Trajektna luka u Mergu.

Otok je povezan trajektnim vezama.

Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merga trajekt plovi put Valbiske na Krku.

Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom (Kavuada), u mjestu Osor. Preko kanala je okretni most[3], a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja.

Gospodarstvo uredi

Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (ekstra kvalitetan kaduljin med među najboljima u svijetu), maslinarstvom, ribolovom i stočarstvom.

Zanimljivosti uredi

Prema teoriji meksičkog znanstvenika Roberta Salinasa Pricea, na ovom otoku se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i argonaute.

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. a b Republika Hrvatska − Državni zavod za statistiku
  2. Republika Hrvatska − Državni zavod za statistiku
  3. ArhivPro. Museum Mala barka - virtual museum of maritime heritage. Museum Mala barka. Pristupljeno 10. lipnja 2022.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cres