Cres

Cres je najveći (405,78 km²),[2] a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.
Cres | |
---|---|
![]() Trajekt u Porozini na Cresu.
| |
Podatci | |
Smještaj | Jadransko more |
Koordinate | 44°51′54″N 14°26′41″E / 44.86501764°N 14.44468277°E |
Država | ![]() |
Glavno naselje | Cres |
Površina | 405,78[1] km2 |
Obalna crta | 268,205[1] km |
Broj stanovnika | 3.184 |
Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

ZemljopisUredi
Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.
ReljefUredi
Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m.
Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.
KlimaUredi
Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.
Flora i faunaUredi
FloraUredi
Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija.Oko Vranskog jezera ističu se novozasađene borove šume. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na otoku Cresu je zabilježeno oko 1400 vrsta biljaka (Goran Sušić i Vesna Radek - Bioraznolikost otoka Cresa). Kultura vinove loze bila je potkraj devetnaestoga stoljeća najvažnija kultura u ekonomiji Cresa.
FaunaUredi
Danas je otok Cres jedno od rijetkih staništa bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja. Na Cresu se gnijezdi; suri orao (Aquila chrysaetos),škanjac osaš (Pernis apivorus) gnijezdi se na području Tramuntane, što je jedinstveno gniježđenje ove vrste na nekom jadranskom otoku, šojka (Garrulus glandarius), slavuj (Luscinia megorhynchos)...
Od endema na otoku živi Creska špiljska pipa.
Zmije (Serpentes)Uredi
Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica. Na otoku žive sljedeće vrste zmija (Serpentes); Četveroprugi kravosas (Elaphe quatorlineata quatorlineata (Lacepede), Obična bjelica Zamenis longissimus (Laurenti), Pjegava crvenkrpica Zamenis situla L., Zmajur, Obični modraš Malpolon monspessulanum insignitus (Geoffroy), Bjelouška Natrix natrix helvetica L., Ribarica Natrix tessellata Laurenti, Šara poljarica Hierophis gemonensis, Crni guž Hierophis viridiflavus carbonarius Lacepede, Smokulja Coronella austriaca Laurenti i Ljuta crnokapica Telescopus fallax fallax Fleisch.
NaseljaUredi
Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.
StanovništvoUredi
Apsolutno većinsko autohtono stanovništvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi, Bošnjaci i Albanci. Od autohtonih naroda ima i manji postotak Talijana.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, otok Cres je imao 3.184 stanovnika, grad Cres 2.959, a naselja u sklopu grada Malog Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.
PrometUredi
Otok je povezan trajektnim vezama.
Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merga trajekt plovi put Valbiske na Krku.
Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom (Kavuada), u mjestu Osor. Preko kanala je okretni most[3], a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja.
GospodarstvoUredi
Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (ekstra kvalitetan kaduljin med među najboljima u svijetu), maslinarstvom, ribolovom i stočarstvom.
ZanimljivostiUredi
Prema teoriji meksičkog znanstvenika Roberta Salinasa Pricea, na ovom otoku se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i argonaute.
GalerijaUredi
Državna cesta D100 na otoku Cresu.
Jedna od plaža na otoku.
Pogled na zaljev s uređene biciklističke staze.
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) Između Cresa i Plavnika, 27. srpnja 2009.
Vransko jezero, 16. ožujka 2009.
IzvoriUredi
- ↑ a b Republika Hrvatska − Državni zavod za statistiku
- ↑ Republika Hrvatska − Državni zavod za statistiku
- ↑ ArhivPro. Museum Mala barka - virtual museum of maritime heritage. Museum Mala barka. Pristupljeno 10. lipnja 2022.
Vanjske povezniceUredi
- Općenite informacije za putnike i posjetitelje
- Službena stranica Grada Cresa
- Turistička zajednica Grada Cresa
- Galerija slika Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. na photocroatia.com
- Foto-izvješće (njem.)
- Cres Panoramio Mick1954 Inačica izvorne stranice arhivirana 27. kolovoza 2010.
- Stare razglednice