Wikipedija

Makarska

grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Makarska

Zastava grada Makarske

Grb grada Makarske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 40.00 km2
 - gradskog naselja 28,00 km2
Nadmorska visina 7 mnm
 - najveća 350 mnm
 - najmanja 0 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 13 834 stan.
 - ukupna gustoća 350 stan./km2
 - gradsko naselje 13 426 stan.
 - gradsko naselje gustoća 480 stan./km2
 - Makarsko primorje 26 022 stan.
Broj stanovnika
Makarska, Splitsko-dalmatinska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 13716 13834 13301
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Gradonačelnik Zoran Paunović (SDP)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Gordana Muhtić (SDP)
 - broj članova 15 članova
Gradska naselja Makarska, Veliko Brdo
Dan grada 24. listopada
Zaštitnik Sveti Klement
Poštanski broj 21300
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Službena stranica www.makarska.hr
Zemljovid
Zemljovid
Makarska na karti Hrvatska
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Hrvatske
Makarska na karti Splitsko-dalmatinska županija
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Ime Uredi

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[1][2]

Zemljopisni položaj Uredi

 
položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije

Smještena podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja (poznato pod imenom, Makarska rivijera), mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo ima 13 834 stanovnika.[3]

Makarska je u južnoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

 
pogled s Biokova

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima Uredi

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18.9°C.

Povijest Uredi

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika Uredi

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Trenutni Gradonačelnik je Zoran Paunović, (SDP).

Članovi Gradskog Vijeća 2017-2021 su bili: Uredi

 
Gradsko poglavarstvo

Marko Ožić Bebek (HDZ) (predsjednik), Jagoda Martić (SDP) (potpredsjednica), Ivan Perić (HSLS) (potpredsjednik), te članovi: Marko Raos, Marija Lelas, Miro Mucić, Ivan Kotarac, Daniela Primorac, Neven Vranješ iz HDZa, Tonći Bilić, Sretan Glavičić i Gordana Muhtić iz (SDP), Josip Paunović (HNS), Milan Grbavac ( HSU), Hloverka Novak Srzić (HSLS), Ivan Šimić (Živi zid) i Siniša Srzić (Kandidacijska lista grupe birača)

Izbori Uredi

Izbori 2017. Godine

Najviše glasova je osvojio HDZ. Za gradonačelnika izabran je Jure Brkan.

Izbori 2013. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Tonči Bilić.

Izbori 2005. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Siniša Srzić (nezavisni kandidat).

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić (SDP), ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika Siniše Srzića (nezavisnog kandidata) u HSLS.

Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog.

Za gradonačelnika grada imenovan je dr. Marko Ožić Bebek (HDZ).

Gospodarstvo Uredi

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija Uredi

Popis 2011. Uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13 834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,[4] a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Popis 2001. Uredi

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13 381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13 716 stanovnika.

Popis 1991. Uredi

  Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska
Grad Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2175
2331
2448
2690
2841
3138
3138
3272
3242
3497
4550
7121
9556
11958
13716
13834
13301
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Makarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1963
2093
2193
2379
2456
2720
2720
2834
2851
3096
4164
6845
9342
11743
13381
13426
12809
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Kotišina i Makar. Do 1981. sadrži podatke za ta bivša naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Kultura Uredi

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Iz Makarske dolazi glazbeni sastav Zbunjeni.

Makarska je od 2019. godine pobratimljena s talijanskom općinom Nocera Inferiore.[6]

Od 12. siječnja 1992. godine Radio Makarska Rivijera[7] emitira u gradu na frekvencijama 97,6 MHz i 98,4 MHz.

Poznate osobe Uredi

 
Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Šport Uredi

Memorijalni malonogometni turnir "Kobac" održava se od 1996.

1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom Makarska International Championship. Od 2022. održava se WTA125 turnir Makarska Open.

Planinska utrka Makarska – Vošac održava se od 2007.

Obrazovanje Uredi

Osnovne škole Uredi

  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole Uredi

  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti Uredi

 
Crvena polupodmornica u makarskoj luci kao turistička atrakcija

Zanimljivosti Uredi

Prosječna visina sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka 2019. godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.[13]

Galerija Uredi

 

  •  

    Kačićev trg

  •  

    Park na Osejavi

  •  

    Spomenik Revolucije

  •  

    Franjevački samostan

  •  

    Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici

  •  

    Makarska riva

  •  

    Pogled na bokovo uz Vatrogasni toranj

  •  

    Pogled na Biokovo sa Sportskog centra

  •  

    Luka

  •  

    Makarska s mora

Izvori Uredi

  1. ↑ Večernjakova blogosfera – Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita  Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2013., lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  2. ↑ Nacional KUHARSKI KANCONIJER  Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2010. Fenički grimiz iz volkove kućice
  3. ↑ "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2011.
  4. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  6. ↑ https://www.mn24.it/nocera-inferiore-gemellaggio-con-makarska-in-croazia/
  7. ↑ Radio Makarska Rivijera. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  8. ↑ Könyvtár – Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
  9. ↑ Zadarski list
  10. ↑ (nje.) Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann, ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.
  11. ↑ (nje.) S. Cella: Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.
  12. ↑ O. Franić/IvoR: Makarsko primorje  Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2018., Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  13. ↑ caportal.net, "Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca", objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.

Unutarnje poveznice Uredi

Vanjske poveznice Uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Makarska


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makarska&oldid=6693757"