Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km2 od čega 4572 km2 otpada na kopno. Godine 2021. je imala 425 412 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija
| |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | ![]() | ||||
Sjedište županije | Split | ||||
Površina | 4540 km2 | ||||
Broj stanovnika (2021.) | 425 412 stanovnika[1] | ||||
Gustoća stanovništva | 93,70 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 16 | ||||
Broj općina | 39 | ||||
Broj naselja | 368 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-17 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)21 | ||||
Župan | Blaženko Boban (HDZ)[2] | ||||
Dan županije | 30. rujna (sv. Jeronim) | ||||
Službene stranice | https://www.dalmacija.hr/ | ||||
![]() |
ZemljopisUredi
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.
KlimaUredi
Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.
PovijestUredi
Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 425 412 stanovnika (10,94 % ukupnog stanovništva Hrvatske – druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,7 stanovnika/km2.
broj stanovnika | 164242 | 182405 | 195741 | 222030 | 249867 | 268187 | 274522 | 292321 | 296840 | 314933 | 339686 | 389277 | 436680 | 474019 | 463676 | 454798 | 423407 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Etnički sastav 2011.: Hrvati 96,3 %, Srbi 1,2 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.
- Gradovi na kopnu po stanovništvu
- [nedostaje izvor]
- Split (161 312)
- Kaštela (37 951)
- Sinj (23 574)
- Solin (24 912)
- Omiš (14 125)
- Makarska (13 344)
- Trogir (12 429)
- Imotski (9321)
- Vrgorac (5711)
Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4341) na Braču, Hvar (3998) i Stari Grad (2790) na Hvaru i Vis (1927) i Komiža (1395) na Visu.
Administrativna podjelaUredi
Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
Gradovi | Općine | |
---|---|---|
|
|
Županijska upravaUredi
- Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
- Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka | Postotak glasova | Broj zastupnika |
---|---|---|
HDZ, HSS | 38,28 % | 22 |
Most | 17,03 % | 10 |
SDP, HNS | 14,48 % | 8 |
HGS | 12,02 % | 7 |
GospodarstvoUredi
Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.
KulturaUredi
ZnamenitostiUredi
- Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
- Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
- Solin, ostaci antičke Salone.
- Modra špilja, Biševo.
- Crveno jezero, kod Imotskog.
- Park prirode Biokovo.
- tvrđava Klis
- Sinjska alka
- Hvar, stara gradska jezgra.
ŽupaniUredi
- Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
- Kruno Peronja (1994. – 1997.)
- Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
- Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
- Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
- Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
- Blaženko Boban (2017. –)
Nagrada Splitsko-dalmatinske županijeUredi
Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima 30. rujna, i to za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade. Dosadašnje dobitnike možete pogledati na Nagrada Splitsko-dalmatinske županije
IzvoriUredi
- ↑ Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
- ↑ Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
- ↑ www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
Vanjske povezniceUredi
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |