Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | ![]() | ||||
Sjedište županije | Split | ||||
Površina | 4.540 km2 | ||||
Broj stanovnika (2011.) | 454.798 stanovnika[1] | ||||
Gustoća stanovništva | 100,18 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 16 | ||||
Broj općina | 39 | ||||
Broj naselja | 368 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-17 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)21 | ||||
Župan | Blaženko Boban (HDZ)[2] | ||||
Dan županije | 14. travnja | ||||
Službene stranice | https://www.dalmacija.hr/ | ||||
![]() |
ZemljopisUredi
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.
KlimaUredi
Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.
PovijestUredi
Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 454.798 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 100 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.
- Gradovi na kopnu po stanovništvu
- [nedostaje izvor]
- Split (178.192)
- Kaštela (38.474)
- Sinj (24.826)
- Solin (23.965)
- Omiš (14.936)
- Makarska (13.834)
- Trogir (13.192)
- Imotski (10.764)
- Vrgorac (6.572)
Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4.074) na Braču, Hvar (4.251) i Stari Grad (2.781) na Hvaru i Vis (1.934) i Komiža (1,526) na Visu.
Administrativna podjelaUredi
Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
Gradovi | Općine | |
---|---|---|
|
|
Županijska upravaUredi
- Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
- Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka | Postotak glasova | Broj zastupnika |
---|---|---|
HDZ, HSS | 38,28% | 22 |
Most | 17,03% | 10 |
SDP, HNS | 14,48% | 8 |
HGS | 12,02% | 7 |
GospodarstvoUredi
Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.
KulturaUredi
ZnamenitostiUredi
- Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
- Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
- Solin, ostaci antičke Salone.
- Modra špilja, Biševo.
- Crveno jezero, kod Imotskog.
- Park prirode Biokovo.
- tvrđava Klis
- Sinjska alka
- Hvar, stara gradska jezgra.
ŽupaniUredi
- Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
- Kruno Peronja (1994. – 1997.)
- Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
- Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
- Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
- Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
- Blaženko Boban (2017. –)
IzvoriUredi
- ↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
- ↑ Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
- ↑ www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
Vanjske povezniceUredi
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |