Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km2 od čega 4572 km2 otpada na kopno. Godine 2021. je imala 423.407 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija
| |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Karta | |||||
![]() | |||||
Opći podaci | |||||
Država | ![]() | ||||
Sjedište županije | Split | ||||
Površina | 4540 km2 | ||||
Broj stanovnika (2021.) | 423.407 stanovnika | ||||
Gustoća stanovništva | 93,26 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 16 | ||||
Broj općina | 39 | ||||
Broj naselja | 368 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-17 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)21 | ||||
Župan | Blaženko Boban (HDZ)[1] | ||||
Dan županije | 30. rujna (sv. Jeronim) | ||||
Službene stranice | https://www.dalmacija.hr/ | ||||
![]() |
Zemljopis uredi
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.
Klima uredi
Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.
Povijest uredi
Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao Dan županije.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,26 stanovnika/km2.
broj stanovnika | 164242 | 182405 | 195741 | 222030 | 249867 | 268187 | 274522 | 292321 | 296840 | 314933 | 339686 | 389277 | 436680 | 474019 | 463676 | 454798 | 423407 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Etnički sastav 2011.: Hrvati 96,3 %, Srbi 1,2 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.
Administrativna podjela uredi
Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
Vrlika Baška Voda Bol Brela Cista Provo Dicmo Dugi Rat Dugopolje Gradac Hrvace Jelsa Klis Lećevica Lokvičići Lovreć Marina Milna Muć Nerežišća Okrug Otok Podbablje Podstrana Podgora Postira Prgomet Primorski Dolac Proložac Pučišća Runovići Seget Selca Sućuraj Sutivan Šestanovac Šolta Tučepi Zadvarje Zagvozd Zmijavci | ||
Gradovi | Općine | |
---|---|---|
|
|
Županijska uprava uredi
- Župan – dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[2]
- Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka | Postotak glasova | Broj zastupnika |
---|---|---|
HDZ, HSS | 38,28 % | 22 |
Most | 17,03 % | 10 |
SDP, HNS | 14,48 % | 8 |
HGS | 12,02 % | 7 |
Gospodarstvo uredi
Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.
Kultura uredi
Znamenitosti uredi
- Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
- Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
- Solin, ostaci antičke Salone.
- Modra špilja, Biševo.
- Crveno jezero, kod Imotskog.
- Park prirode Biokovo.
- tvrđava Klis
- Sinjska alka
- Hvar, stara gradska jezgra.
Župani uredi
- Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
- Kruno Peronja (1994. – 1997.)
- Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
- Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
- Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
- Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
- Blaženko Boban (2017. –)
Nagrada Splitsko-dalmatinske županije uredi
Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima 30. rujna, i to za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade. Dosadašnje dobitnike možete pogledati na Nagrada Splitsko-dalmatinske županije
Izvori uredi
- ↑ Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
- ↑ www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
Vanjske poveznice uredi
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |