Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Split
Površina	14.045 km2
Broj stanovnika (2021.)	423.407 stanovnika
Gustoća stanovništva	93,26 stan./km2
Broj gradova	16
Broj općina	39
Broj naselja	368
ISO 3166-2:HR	HR-17
Pozivni broj	+385 (0)21
Župan	Blaženko Boban (HDZ)
Dan županije	30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice	https://www.dalmacija.hr/
Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km² – 4524 km² kopnenog dijela; 9576 km² morskog (30,8 % mora RH).^[2] Godine 2021. imala je 423 407 stanovnika.

Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje autocesta Split – Zadar – Karlovac – Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split – Kaštela, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentske i planinske te planinska klima.

Kultura

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao Dan Županije.

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. godine

Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2021. godine

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423 407 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,26 stanovnika/km².

Splitsko-dalmatinska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	164242	182405	195741	222030	249867	268187	274522	292321	296840	314933	339686	389277	436680	474019	463676	454798	423407
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav 2021.: Hrvati 96,8 %, Srbi 0,8 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Upravna podjela

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

gradovi	općine
Vrlika Baška Voda Bol Brela Cista Provo Dicmo Dugi Rat Dugopolje Gradac Hrvace Jelsa Klis Lećevica Lokvičići Lovreć Marina Milna Muć Nerežišća Okrug Otok Podbablje Podstrana Podgora Postira Prgomet Primorski Dolac Proložac Pučišća Runovići Seget Selca Sućuraj Sutivan Šestanovac Šolta Tučepi Zadvarje Zagvozd Zmijavci class=notpageimage\| Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Grad Hvar Grad Imotski Grad Kaštela (sjedište Kaštel Sućurac) Grad Komiža Grad Makarska Grad Omiš Grad Sinj Grad Solin Grad Split Grad Stari Grad Grad Supetar Grad Trilj Grad Trogir Grad Vis Grad Vrgorac Grad Vrlika	Općina Baška Voda Općina Bol Općina Brela (sjedište Donja Brela) Općina Cista Provo Općina Dicmo (sjedište Kraj) Općina Dugi Rat Općina Dugopolje Općina Gradac Općina Hrvace Općina Jelsa Općina Klis Općina Lećevica Općina Lokvičići Općina Lovreć Općina Marina Općina Milna Općina Muć (sjedište Donji muć) Općina Nerežišća Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji) Općina Otok	Općina Podbablje (sjedište Drum) Općina Podgora Općina Podstrana Općina Postira Općina Prgomet Općina Primorski Dolac Općina Proložac (sjedište Donji Proložac) Općina Pučišća Općina Runovići Općina Seget (sjedište Seget Donji) Općina Selca Općina Sućuraj Općina Sutivan Općina Šestanovac Općina Šolta (sjedište Grohote) Općina Tučepi Općina Zadvarje Općina Zagvozd Općina Zmijavci

Županijska uprava

župan – Blaženko Boban^[1]
Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika.

župani

Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
Kruno Peronja (1994. – 1997.)
Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
Blaženko Boban (2017. – )

Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Znamenitosti

Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
Solin, ostaci antičke Salone.
Modra špilja, Biševo.
Crveno jezero, kod Imotskog.
Park prirode Biokovo.
tvrđava Klis
Sinjska alka
Hvar, stara gradska jezgra.

Nagrada Splitsko-dalmatinske županije

Podrobniji članak o temi: Nagrada Splitsko-dalmatinske županije

Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima (30. rujna), za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade.

Izvori

↑ ^a ^b Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
↑ Splitsko-dalmatinska županija > Županija > Informacije. www.dalmacija.hr. Pristupljeno 10. prosinca 2023.

Vanjske poveznice

Službene stranice Splitsko-dalmatinske županije

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Splitsko-dalmatinska županija

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[zupan-1] Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.

[2] Splitsko-dalmatinska županija > Županija > Informacije. www.dalmacija.hr. Pristupljeno 10. prosinca 2023.

[2]

[1]