Splitsko-dalmatinska županija

hrvatska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km2 od čega 4572 km2 otpada na kopno. Godine 2021. je imala 425 412 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaSplitsko-dalmatinska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Split
Površina 4540 km2
Broj stanovnika (2021.) 425 412 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 93,70 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
ISO 3166-2:HR HR-17
Pozivni broj +385 (0)21
Župan Blaženko Boban (HDZ)[2]
Dan županije 30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice https://www.dalmacija.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

ZemljopisUredi

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

KlimaUredi

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

PovijestUredi

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

StanovništvoUredi

 
Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 425 412 stanovnika (10,94 % ukupnog stanovništva Hrvatske – druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,7 stanovnika/km2.

Splitsko-dalmatinska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
164242
182405
195741
222030
249867
268187
274522
292321
296840
314933
339686
389277
436680
474019
463676
454798
423407
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2011.: Hrvati 96,3 %, Srbi 1,2 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu
[nedostaje izvor]
  1. Split (161 312)
  2. Kaštela (37 951)
  3. Sinj (23 574)
  4. Solin (24 912)
  5. Omiš (14 125)
  6. Makarska (13 344)
  7. Trogir (12 429)
  8. Imotski (9321)
  9. Vrgorac (5711)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4341) na Braču, Hvar (3998) i Stari Grad (2790) na Hvaru i Vis (1927) i Komiža (1395) na Visu.

Administrativna podjelaUredi

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

 
Vrlika
Baška Voda
Bol
Brela
Cista Provo
Dicmo
Dugi Rat
Dugopolje
Gradac
Hrvace
Jelsa
Klis
Lećevica
Lokvičići
Lovreć
Marina
Milna
Muć
Nerežišća
Okrug
Otok
Podbablje
Podstrana
Podgora
Postira
Prgomet
Primorski Dolac
Proložac
Pučišća
Runovići
Seget
Selca
Sućuraj
Sutivan
Šestanovac
Šolta
Tučepi
Zadvarje
Zagvozd
Zmijavci
Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi Općine

Županijska upravaUredi

  • Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS 38,28 % 22
Most 17,03 % 10
SDP, HNS 14,48 % 8
HGS 12,02 % 7

GospodarstvoUredi

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

KulturaUredi

ZnamenitostiUredi

ŽupaniUredi

Nagrada Splitsko-dalmatinske županijeUredi

Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima 30. rujna, i to za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade. Dosadašnje dobitnike možete pogledati na Nagrada Splitsko-dalmatinske županije

IzvoriUredi

  1. Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
  2. Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
  3. www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Splitsko-dalmatinska županija
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.