Podstrana

općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Podstrana

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikMijo Dropuljić [nedostaje izvor]
Naselja10 općinskih naselja

Površina11,7 km2[1]
Koordinate43°29′N 16°35′E / 43.48°N 16.58°E / 43.48; 16.58

Stanovništvo (2021.)
Ukupno10 403 [2]
– gustoća889 st./km2

Odredišna pošta21312 [3]
Stranicapodstrana.hr

Zemljovid

Podstrana na zemljovidu Hrvatske
Podstrana
Podstrana

Podstrana na zemljovidu Hrvatske

Općina Podstrana 2021. godine sastoji se od sljedećih deset naselja: Gornja Podstrana, Podstrana – Grbavac, Podstrana – Grljevac, Podstrana – Miljevac, Podstrana – Mutogras, Podstrana – Sita, Podstrana – Strožanac Donji, Podstrana – Strožanac Gornji, Podstrana – Sv. Martin, Podstrana – Žminjača.

U Općini se ističe naselje Mutogras smješteno na jugoistoku Podstrane poznato po arheološkim nalazima, pripada Donjim Poljicima te je smješten podno brda Peruna. Ime dolazi od "Monte Grasso", "debelo brdo". Mještani su većinom Hrvati rimokatoličke vjere. Gospodarske glavne djelatnosti su poljodjelstvo i turizam.[4]

Zemljopis

uredi

Srednjodalmatinski obalni prostor koji zauzima Općina Podstrana omeđen je prirodnim, administrativnim i povijesnim granicama. Na sjeverozapadu ga od grada Splita dijeli donji tok i ušće rijeke Žrnovnice, a jugoistočno se naslanja na susjednu Općinu Dugi Rat. Sjeveroistočnu fasadu podstranskog prostora tvori brdo Perun, dio Mosorova primorskog grebena, dok jugozapadna teritorijalna granica Podstrane prati šest kilometara dugu obalnu liniju. Ukupna površina podstranskog teritorija iznosi oko 11,5 četvornih kilometara.

Iako podneblje Općine Podstrana pripada mediteranskom tipu klime masline, koji odlikuju blage zime i vruća ljeta, ono ima i svoje mikroklimatske posebnosti. Statistički podatci pokazuju da je siječanj najhladniji mjesec, s prosječnom temperaturom zraka 7,7°C, dok su gotovo podjednako vrući srpanj s 25,6°C i kolovoz s 25,3°C te da u samo sedam dana godišnje temperatura zraka padne ispod ništice, dok se iznad 30,0°C penje čak tijekom 46 ljetnih dana.

Budući da je Podstrana u cjelini okrenuta prema jugozapadu, a Perunom zaštićena od snažnih i hladnih sjeveroistočnih vjetrova, jače je izložena jedino maestralu koji za ljetnih sparina donosi ugodno osvježenje i udarima lebića koji redovito nekoliko puta godišnje zadese njezinu obalu.

Stanovništvo

uredi
  • 2001. godine 7341 stanovnika
  • 2011. godine 9129 stanovnika
  • 2021. godine 10.386 stanovnika[5]
Općina Podstrana: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
562
634
689
814
990
973
926
1175
912
958
933
1747
2798
5240
7341
9129
10403
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Split. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Splitu. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

uredi

Temelje naselja su zasigurno postavila još u davninama grčki doseljenici, kasnije je na tom području postojala sve do VII st. rimska naseobina Pituntium, a naziv je dobila zbog blizine i današnjih izvora Studene vode. O burnoj povijesti (Pituntium) Podstrane od Grka, Rimljana, avarskih, mongolskih i turskih provala, do Poljičke svjedoče nam mnoge arheološke iskopine ostataka građevina i spomenika iz raznih vremenskih razdoblja. Te pisani podaci, rimski pisac Plinije Stariji (I st.) spominje rimsku naseobinu Pituntium na ovim prostorima. Tadašnji stanovnici su uglavnom živjeli od prihoda s imanja, od uzgoja vinove loze, maslinika, voćnjaka. Ni danas se previše toga nije promijenilo osim što se Podstrana dosta unutar svojih granica proširila i naselila novim stanovništvom. I dalje se starosjedioci bave obrađivanjem zemlje, s određenim nadopunama i modernizacijom, bave se turizmom…

Arheološke iskopine
uredi

Gospodarstvo

uredi

Temelji se na poljoprivredi prvenstveno povrća i breskve, ključna djelatnost je turizam. U travnju se godišnje održavaju Dani hrvatske male brodogradnje.

Poznati ljudi

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

U Podstrani djeluje Družba sestara franjevki od Bezgrješne koje ondje imaju podružnicu, dječji vrtić Brat Sunce.[7]

Obrazovanje

uredi
  • Osnovna škola Strožanac

Kultura

uredi

Podstransko kulturno ljeto održava se tijekom srpnja i kolovoza, kontinuirano  od 1996. godine.

  • Za poljičkin stolon, gastronomsko-kulturološka fešta, održava se u Podstrani, u organizaciji Društva Poljičana "Sv. Jure" - Priko
  • Dobrojutro, more!, tradicionalna književna manifestacija koja se održava u kolovozu

Šport

uredi

Mutogras

uredi

Mutogras je mjesto na jadranskoj obali, istočno od Splita. Dio je Podstrane. Pripada primorskim odnosno Donjim Poljicima.

Nalazi se podno brda Peruna.

Ime dolazi od "Monte Grasso", "debelo brdo" (prijelazom iz rom. "on" u sthrv. nosno "o" i u konačnici u "u").

Apsolutno većinsko stanovništvo su Hrvati i apsolutno je najviše vjernika rimokatoličke vjere.

Glavne gospodarske djelatnosti su turizam, ugostiteljstvo i poljodjelstvo.

Izvori

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Mutogras. Turistička zajednica Podstrana. Pristupljeno 24. ožujka 2022.
  5. [1] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  6. ANTE KAŠTELANČIĆ – Monografska izložba – Umjetnički paviljon u Zagrebu. Pristupljeno 24. ožujka 2022.
  7. HKVRPPArhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2011. (Wayback Machine) Franjevke od Bezgrješne
  8. Ogranak MH Split[neaktivna poveznica] Ča pod Perunom
  9. Podstranska revija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. listopada 2013. Pristupljeno 30. rujna 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

uredi