Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi. U povrće spadaju različite biljke, koje se upotrebljavaju u prehrani, bilo svježe (u salati) ili termički obrađene ili konzervirane. Ovisno od vrste za prehranu, upotrebljavaju se cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi).

Gospodarska podjela povrća

Povrće

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis povrća

Uobičajena je gospodarska podjela povrća na više skupina:

• lisnato (kupus, špinat, kelj, blitva...)
• korjenasto (krumpir, mrkva, peršin, celer, repa, ...)
• lukovičasto (sve vrste luka i češnjaka)
• cvjetno (cvjetača, brokula, artičoka, ...)
• plodno povrće (paprika, krastavac, tikva, patlidžan, mahune, grašak...)

Botanička podjela povrća

Povrće svrstano prema botaničkim razredima i porodicama:

Razred jednosupnica - Monocotyledones

• Alliaceae, (luk, češnjak, poriluk)
• Asparagaceae, (šparoga)
• Poacea, (kukuruz)

Razred dvosupnica - Dicotyledones

• Solanaceae, pomoćnice (rajčica, paprika, patlidžan).
• Brassicaceae (Cruciferae), krstašice (kupus, kelj, hren, raštika)
• Apiaceae (Umbelliferae), štitarke (mrkva, peršin, celer),
• Cucurbitaceae, tikvenjače (krastavac, lubenica, dinja) ,
• Fabaceae (Leguminosae), leptirnjače (grašak, grah mahunar, soja, bob, kikiriki) ,
• Asteraceae (Compositae), glavočike (zelena salata, radič),
• Chenopodiaceae lobodnjače, (blitva, cikla, špinat),
• Liliaceae, ljiljani

Kemijski sastav

Povrće, zahvaljujući svom visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, te niskom udjelu masnoće, ima u prehrani neprocjenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala različita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povrće uspijeva. Svoj ukus duguju sadržaju eteričnih ulja. U svježem povrću ima otprilike 2 do 5% (maseni udio) bjelančevina, od 0,22 do 1% biljnih masti i od 2 do 9% ugljikohidrata (od toga 0,2 do 3% celuloze). Povrće ima od 65 do 95% vode (od tih postotaka odstupa krumpir i mahunasto povrće). Mineralnih tvari ima do 2% (najviše željeza, kalija, fosfora, magnezija i kalcija), a od vitamina ima najviše vitamina C, a najmanje vitamina B-kompleksa i veće količine pro-vitamina A - beta karotena). Povrće sadrži veće i manje količine raznih organskih kiselina (jabučnu, limunsku, jantarnu), enzime (amilazu), a češnjak i hren fitoncide (biljni sastojci koji uništavaju mnoge mikroorganizme ili zaustavljaju njihov razvoj).

Aromatičnost nekih vrsta povrća potječe uglavnom od eteričnih ulja - hlapljivih uljanih sastojaka jaka i posebna mirisa. Iako je povrće bogato različitim sastojcima, ono nema velike energetske vrijednosti jer sadrži malo ugljikohidrata, bjelančevina i biljnih masti. Njegova je biološka vrijednost velika.

Vanjske poveznice

• Povrće koje uspijeva u Hrvatskoj | Vrtlarica
• Podjela povrća (ppt prezentacija) | Škole.hr  Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2011.

Literatura

• Zdravko Matotan, Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2004. godine, ISBN 953-167-165-6

Nedovršeni članak Povrće koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.