Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi. U povrće spadaju različite biljke, koje se upotrebljavaju u prehrani, bilo svježe (u salati) ili termički obrađene ili konzervirane. Ovisno od vrste za prehranu, upotrebljavaju se cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi). Sve ono što se u kulinarstvu i trgovini tretira povrćem, botanički nije uvijek ispravno, najpoznatiji primjer je rajčica, ona je voće koje se kulinarski smatra povrćem.

Gospodarska podjela povrća

uredi
 
Povrće

Uobičajena je gospodarska podjela povrća na više skupina:

Botanička podjela povrća

uredi

Povrće svrstano prema botaničkim razredima i porodicama:

Razred jednosupnica – Monocotyledones

uredi

Razred dvosupnica – Dicotyledones

uredi

Kemijski sastav

uredi

Povrće, zahvaljujući svom visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, te niskom udjelu masnoće, ima u prehrani neprocjenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala različita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povrće uspijeva. Svoj ukus duguju sadržaju eteričnih ulja. U svježem povrću ima otprilike 2 do 5 % (maseni udio) bjelančevina, od 0,22 do 1 % biljnih masti i od 2 do 9 % ugljikohidrata (od toga 0,2 do 3 % celuloze). Povrće ima od 65 do 95 % vode (od tih postotaka odstupa krumpir i mahunasto povrće). Mineralnih tvari ima do 2 % (najviše željeza, kalija, fosfora, magnezija i kalcija), a od vitamina ima najviše vitamina C, a najmanje vitamina B-kompleksa i veće količine pro-vitamina A – beta karotena). Povrće sadrži veće i manje količine raznih organskih kiselina (jabučnu, limunsku, jantarnu), enzime (amilazu), a češnjak i hren fitoncide (biljni sastojci koji uništavaju mnoge mikroorganizme ili zaustavljaju njihov razvoj).

Aromatičnost nekih vrsta povrća potječe uglavnom od eteričnih ulja – hlapljivih uljanih sastojaka jaka i posebna mirisa. Iako je povrće bogato različitim sastojcima, ono nema velike energetske vrijednosti jer sadrži malo ugljikohidrata, bjelančevina i biljnih masti. Njegova je biološka vrijednost velika.

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi

Literatura

uredi
  • Zdravko Matotan, Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2004. godine, ISBN 953-167-165-6
Nedovršeni članak Povrće koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.