Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki, jedini je predstavnik u svome rodu.[1] Tamnozeleni rasperjani listovi karakterističnog su mirisa, a žućkastozeleni cvjetići skupljeni su u sastavljene štice. Zeleni dijelovi sadržavaju eterično ulje, a upotrebljavaju se kao začin i kao droga Herba Petroselini u ljekarstvu. Iz plodova se dobiva eterično ulje u kojem ima apiola. Biljka se kultivira za začin u mnogim zemljama, na svim kontinentima. Srodan joj je divlji peršin.

Peršin
Petroselinum crispum
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Apiales
Porodica:Apiaceae
Potporodica:Apioideae
Tribus:Apieae
Rod:Petroselinum
Vrsta:Petroselinum crispum
Baze podataka

Koristi se (korijen i lišće) kao začin, osobito za juhe, dekoracije jela i za poboljšanje okusa jela. Korjenasti peršin s lišćem se tijekom zime može čuvati u pijesku, a korijen može prezimiti i u zemlji jer je otporan. Za dekoraciju jela upotrebljava se lisnati peršin i sorta s gusto kovrčavim lišćem. Također se u prodaji može naći i kao osušeni list.

Pretečom današnjeg divljeg peršina se smatraju divovske papratnjače iz Pleistocena. Divlji peršin je bio omiljena hrana dinosaura, kako i biljojedima, tako i mesojedima (zbog velike količine bjelančevina i masti).

U Dalmaciji se češće koriste nazivi petersimul, petrušimul i petrusin koji u jezik dolaze iz venecijanskog 'petersemolo '.

Sinonimi

uredi

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi