Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Zagvozd | |||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Zagvozd na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||
Županija | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||
Načelnik općine | Miroslav Gaće (HDZ) | ||||||||||||||||||||||||||||
Naselja u sastavu općine | Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja | ||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2011.) | 1.188 | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
Poštanski broj | 21270 | ||||||||||||||||||||||||||||
Općinska naseljaUredi
Sedam naselja pripada općini Zagvozd (stanje 2006.), to su: Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja.
ZemljopisUredi
Nalazi se iza Biokova, u gorskom dijelu Zagore. Kroz njega vodi stara Napoleonova cesta, građena 1804. do 1809. godine dok je Dalmacijom upravljao providur Danese, a vojni zapovjednik bio maršal Marmont.
Zagvozd je smješten između Biokova i više brda sa sjeverne strane mjesta - Orljače (909 m n/m), Velikog Drežnja (775 m), Golog Brda (636 m) i Lukove glave (742 m). Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 10 km, a od sjeveroistoka do granice na planini Biokovo u širini 8 km. Najveći dio njegove površine je planinski. Obradivog tla je svega 413 ha, pašnjaci zauzimaju 4252 ha, na šume otpada 1512 ha, dok je neplodnih površina 25 ha. Naselje Zagvozd graniči s Krstaticama, Župom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem, dok su granice općine nešto drugačije. Općina graniči s Grabovcem, Medovdocem, Slivnom, Rašćanima, Velikim Brdom i Bastom.
Uže područje Zagvozda omeđuje Sridnja gora na zapadu, planina Biokovo na jugu, s istoka prijevoj Turija, a sa sjevera Golo brdo, visoravan Škobaljuše i brdo Orljača.[1]
ObrazovanjeUredi
Zagvoškoj je školi gravitiralo 38 sela i pohađalo ju je i po 350 učenika. 1969. u Zagvozdu izgrađena je nova školska zgrada sa športskom dvoranom. Zagvoška je škola bila onda jedna od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj.[2]
KulturaUredi
- Kazališni festival "Glumci u Zagvozdu"
StanovništvoUredi
Popis 2011.Uredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zagvozd ima 1.188[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,49%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,33% čine pripadnici katoličke vjere.[5]
Popis 2001.Uredi
Prema popisu iz 2001. godine, Zagvozd ima 1642 stanovnika.
broj stanovnika | 2522 | 2929 | 3176 | 3779 | 4461 | 5051 | 4758 | 4993 | 4760 | 5032 | 4656 | 4547 | 3288 | 2295 | 1642 | 1188 | 957 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1105 | 1545 | 1425 | 1692 | 1935 | 2252 | 2495 | 2663 | 2058 | 1844 | 1827 | 1866 | 1654 | 1181 | 965 | 767 | 640 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
UpravaUredi
Načelnik općine je Miroslav Gaće iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Općinsko poglavarstvo ima pet, a općinsko vijeće jedanaest članova.[6]
Poznate osobeUredi
- Joško Čagalj (Jole), hrv. pjevač
- Petar Kaer, hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
- Ivo Mlikota, hrv. prosvjetar, kulturni djelatnik i umjetnik
- Mate Maksim Mlikota, hrv. naivni slikar
- Vedran Mlikota, hrv. glumac
- dr. Dragan Mucić, hrvatski pjesnik i teatrolog
- Danijel Prodan, hrvatski pjesnik
- Julija Stapić-Katić, hrv. slikarica i pjesnikinja
- Ivica Šušić, hrvatski pjesnik
- Nediljko Šuvar, hrv. akademski slikar
- Stipe Šuvar, hrv. političar i visoki dužnosnik
- Joško Tomičić, hrv. pjevač, tragično preminuo u prometnoj nesreći
- Nikola Tomičić, hrv. malonogometni reprezentativac
Počasni mještaniUredi
Ivica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez, Duško Ljuština, Franjo Kuhar, Goran Navojec, Danko Ljuština, Branko Grgić, Ante Žaja, Branimir Gudelj Velaga, Ljubomir Gudelj Velaga, Anja Šovagović Despot.[7]
Spomenici i znamenitostiUredi
- Stećak "Vukov greb" koji stoji na ulazu u Zagvozd a koji je bio izlagan u svjetskim muzejima te Zaranač-ploča.
- Crkva Svih Svetih, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva Velike Gospe, zaštićeno kulturno dobro
GospodarstvoUredi
U Zagvozdu su nekad postojala poduzeća Poljoprivredna zadruga Biokovska kosa, Tvornica trikotaže Biokovka i GRO Novogradnja.
ŠportUredi
IzvoriUredi
- ↑ Glumci u Zagvozdu Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2019. O arheološkim spomenicima u Zagvozdu (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ Glumci u Zagvozdu Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2019. Zagvoški učitelji i prosvjetitelji (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Općina Zagvozd - upravna tijela. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2009. Pristupljeno 15. ožujka 2009. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Glumci u Zagvozdu Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2019. Počasni mještani (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
Vanjske povezniceUredi
- Službena stranica općine (hrv.)
- Zagvoški internetski portal Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2011. (hrv.)
- HPD Sv. Jure Zagvozd (hrv.)