Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
| Zagvozd | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Miroslav Gaće (HDZ) |
| Naselja | 7 općinskih naselja |
| Površina | 138,8 km2 [1] |
| Površina središta | 45,1 km2 |
| Koordinate | 43°23′49″N 17°03′22″E / 43.397°N 17.056°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 957 [2] |
| – gustoća | 7 st./km2 |
| Urbano | 640 |
| – gustoća | 14 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21270 Zagvozd [3] |
| Stranica | zagvozd |
  Zagvozd Zagvozd na zemljovidu Hrvatske | |
Općinska naselja
urediSedam naselja pripada općini Zagvozd (stanje 2006.), to su: Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja.
Zemljopis
urediNalazi se iza Biokova, u gorskom dijelu Zagore. Kroz njega vodi stara Napoleonova cesta, građena 1804. do 1809. godine dok je Dalmacijom upravljao providur Danese, a vojni zapovjednik bio maršal Marmont.
Zagvozd je smješten između Biokova i više brda sa sjeverne strane mjesta - Orljače (909 m n/m), Velikog Drežnja (775 m), Golog Brda (636 m) i Lukove glave (742 m). Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 10 km, a od sjeveroistoka do granice na planini Biokovo u širini 8 km. Najveći dio njegove površine je planinski. Obradivog tla je svega 413 ha, pašnjaci zauzimaju 4252 ha, na šume otpada 1512 ha, dok je neplodnih površina 25 ha. Naselje Zagvozd graniči s Krstaticama, Župom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem, dok su granice općine nešto drugačije. Općina graniči s Grabovcem, Medovdocem, Slivnom, Rašćanima, Velikim Brdom i Bastom.
Uže područje Zagvozda omeđuje Sridnja gora na zapadu, planina Biokovo na jugu, s istoka prijevoj Turija, a sa sjevera Golo brdo, visoravan Škobaljuše i brdo Orljača.[4]
Obrazovanje
urediZagvoškoj je školi gravitiralo 38 sela i pohađalo ju je i po 350 učenika. 1969. u Zagvozdu izgrađena je nova školska zgrada sa športskom dvoranom. Zagvoška je škola bila onda jedna od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj.[5]
Kultura
uredi- Kazališni festival "Glumci u Zagvozdu"
Stanovništvo
urediPopis 2011.
urediPrema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zagvozd ima 1188[6] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,49 %,[7] a po vjerskom opredijeljenju većinu od 99,33 % čine pripadnici katoličke vjere.[8]
Popis 2001.
urediPrema popisu iz 2001. godine, Zagvozd ima 1642 stanovnika.
| broj stanovnika | 2522 | 2929 | 3176 | 3779 | 4461 | 5051 | 4758 | 4993 | 4760 | 5032 | 4656 | 4547 | 3288 | 2295 | 1642 | 1188 | 957 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1105 | 1545 | 1425 | 1692 | 1935 | 2252 | 2495 | 2663 | 2058 | 1844 | 1827 | 1866 | 1654 | 1181 | 965 | 767 | 640 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava
urediNačelnik općine je Miroslav Gaće iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Općinsko poglavarstvo ima pet, a općinsko vijeće jedanaest članova.[9]
Poznate osobe
uredi- Joško Čagalj (Jole), hrv. pjevač
- Petar Kaer, hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
- Ivo Mlikota, hrv. prosvjetar, kulturni djelatnik i umjetnik
- Mate Maksim Mlikota, hrv. naivni slikar
- Vedran Mlikota, hrv. glumac
- dr. Dragan Mucić, hrvatski pjesnik i teatrolog
- Danijel Prodan, hrvatski pjesnik
- Julija Stapić-Katić, hrv. slikarica i pjesnikinja
- Ivica Šušić, hrvatski pjesnik
- Nediljko Šuvar, hrv. akademski slikar
- Stipe Šuvar, hrv. političar i visoki dužnosnik
- Joško Tomičić, hrv. pjevač, tragično preminuo u prometnoj nesreći
- Nikola Tomičić, hrv. malonogometni reprezentativac
Počasni mještani
urediIvica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez, Duško Ljuština, Franjo Kuhar, Goran Navojec, Danko Ljuština, Branko Grgić, Ante Žaja, Branimir Gudelj Velaga, Ljubomir Gudelj Velaga, Anja Šovagović Despot.[10]
Spomenici i znamenitosti
uredi- Stećak "Vukov greb" koji stoji na ulazu u Zagvozd a koji je bio izlagan u svjetskim muzejima te Zaranač-ploča.
- Crkva Svih Svetih, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva Velike Gospe, zaštićeno kulturno dobro
Gospodarstvo
urediU Zagvozdu su nekad postojala poduzeća Poljoprivredna zadruga Biokovska kosa, Tvornica trikotaže Biokovka i GRO Novogradnja.
Šport
urediIzvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) O arheološkim spomenicima u Zagvozdu (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) Zagvoški učitelji i prosvjetitelji (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Općina Zagvozd - upravna tijela. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2009. Pristupljeno 15. ožujka 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Glumci u Zagvozdu Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2019. (Wayback Machine) Počasni mještani (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
Vanjske poveznice
uredi- Službena stranica općine (hrv.)
- Zagvoški internetski portal Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2011. (Wayback Machine) (hrv.)
- HPD Sv. Jure Zagvozd (hrv.)
