Zadvarje
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
.gif) | |
  Zadvarje | |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik općine | Ivan Krželj (Nezavisna lista) |
| Naselja u sastavu općine | Zadvarje Zaseoci: Dubci, Kraljevac [1], Krnići, Krželji, Pejkovići, Potpoletnica, Santrići |
| Površina | 13,40 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 289 |
| Poštanski broj | 21255 |
 | |
Općinska naseljaUredi
Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).
ZemljopisUredi
Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.
Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.
Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.
Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.
StanovništvoUredi
Popis 2011.Uredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[4]
U 1991. povećano za dio područja naselja Katuni, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podaci su sadržani u naselju Žeževica, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.
Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]
PovijestUredi
Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[6]
UpravaUredi
Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovac. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[7]
GospodarstvoUredi
U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.
Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.
Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[8]
Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.
Poznate osobeUredi
- Mladen Bajić - državni odvjetnik RH, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnice
- Tedi Spalato - hrv. glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice
- dr. Ante Čizmić - hrv. neuropsihijatar
- Lovre Pejković - bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka RH te predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice
- Ivo Pervan - hrv. fotograf
- Branko Kovačević - hrv. slikar
- Frane Krnić - hrv. diplomat
- Miro Radalj - hrv. književnik
- Marijo Krnić, hrv. glazbenik
- Ivo Čizmić - hrv. automobilist
Spomenici i znamenitostiUredi
U Zadvarju se nalazi Hidroelektrana Kraljevac, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.
IzvoriUredi
- ↑ "Sve do iza rata Makarska je struju dobivala iz agregata na peškariji", Makarska kronika, 29. srpnja 2008.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Grga Novak - Povijest Dalmacije
- ↑ "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
- ↑ "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu", Vjesnik, 30. srpnja 2008.