Wikipedija

Nerežišća

općina i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija

Nerežišća (također Nerežišće) su općina i selo u Hrvatskoj na otoku Braču.

Nerežišća

grb
crkva s bonsai drvetom
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Naselja3 općinska naselja
Površina78,8 km2 [1]
Površina središta63,7 km2
Koordinate43°19′48″N 16°34′41″E / 43.33°N 16.578°E / 43.33; 16.578
Stanovništvo (2021.)
Ukupno878 [2]
– gustoća11 st./km2
Urbano642
– gustoća10 st./km2
Odredišna pošta21400 Supetar [3]
Stranicanerezisca.hr

Zemljovid

Nerežišća na zemljovidu Hrvatske
Nerežišća
Nerežišća

Nerežišća na zemljovidu Hrvatske

Općinska naselja

uredi

U sastavu općine je 3 naselja (stanje 2006.), to su: Donji Humac, Dračevica i Nerežišća.

Zemljopis

uredi

Stanovništvo

uredi

Popis 2011.

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Nerežišća ima 862[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,84%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 94,43% čine pripadnici katoličke vjere.[6]

Općina Nerežišća: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1655
2029
2144
2547
2836
2619
1914
1900
1615
1512
1350
1105
1001
1013
868
862
878
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Brač. U 1857., 1869. i 1921. sadrži dio podataka za općinu Bol. U 1921. dio podataka sadržan je u općini Sutivan. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Nerežišća: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1218
1425
1464
1726
1880
1688
1914
1131
926
848
790
711
721
700
606
616
642
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1981. iskazivano pod imenom Nerežišće. U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Murvica, općina Bol, a u 1921. za naselje Dračevica. Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Obršje, a od 1857. do 1961. za bivše naselje Smrka, koja su od 1880. do 1910. i u 1931. iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Nerežišća su 1645. godine, s okolnim mjestima zapadnog bračkog područja (s Dračevicom, Milnom, Bobovišćem i Ložišćem) brojila 550 duša od pričesti, a 1668. godine 450 stanovnika od pričesti. Kada se Milna s Bobovišćem i Ložišćem odcijepila od crkvene župe u Nerežišćima, ona su s Dračevicom imala 1697. oko 600 duša od pričesti, 1705. oko 700, dok su 1718. imala oko 500 duša od pričesti odnosno 840 stanovnika. U 18. stoljeću mjesto je naglo poraslo, pa je bez okolnih naselja 1760. brojilo 1 400 stanovnika, a već 1764. godine 2 000 ljudi.

Najreprezentativnija zgrada u naselju bila je kneževa palača u kojoj je stanovao knez sa svojim upravnim činovništvom. Tu je bio knežev ured, pisarnica i dvorana za vijećanje, stanovi za vojnu posadu i tamnica. Na fasadi palače isticali su se prozori u gotičkom stilu, krilati lav (simbol mletačke države) i ojačane puškarnice. Ispred zgrade nalazile su se kamenice za mjerenje žita, sa strane prema crkvi dizao se toranj na kome je bio sat, a malo podalje kameni štandarac za zastavu, također urešen mletačkim simbolima. Iznad dvorane za zasjedanje plemićkoga vijeća i pučke skupštine nalazio se uklesani natpis iz 1545. koji opominje ljude ne parničiti. IN CONTROVERSIIS CAVSARVM CORPORALES INIMICICIAE ORIVNTVR FIT AMISSIO EXPENSARVM LABOR ANIMI EXERCETVR CORVPS COTIDIE FATICATVR MVLTA ET INHONESTA CRIMINA INDE CONSEQVVNTVR ET QVI SEPE CREDVNT OBTINERE FREQVENTER SVCVMBVNT ET SI OBTINENT COMPVTATIS LABORIVBS ET EXPENSIS NICHIL ACQVIRVNT MODVS PD MDXLV. U prijevodu... U parničkim sporovima rađaju se neprijateljstva koja izazivaju tjelesne ozljede, troše se novčana sredstva, umara se duh, tijelo se svakodnevno mrcvari. Odatle nastaju mnoga nepravična zlodjela. Oni pak koji često vjeruju da će dobiti spor, nerijetko ga gube, a ako ga i dobiju, kada se uzmu u obzir napori i troškovi, ustvari ne postižu ništa. Neka vlada mir Božji. 1545.

Kada je na Brač došao prvi mletački knez postavilo se pitanje popravka palače, pa je senat 1424. godine dopustio knezu Ivanu Baduariju za popravak palače utrošiti 120 malih libara. Služeći se tim odobrenjem počela se 1431. graditi nova kneževa palača za udobnost ureda i osoblja, pa su se otada spominjale dvije zgrade, stara i nova (palazzo antico e palazzo nuovo). U onoj prvoj je stanovao knez, dok su u drugoj bile pisarnica i vijećnica. Kad je nepažnjom 1645. stara palača bila zapaljena, utrošena su znatna sredstva za njenu obnovu. Tom prilikom je Matija Petrulli-Niseteo dobio od dužda 200 dasaka, 100 greda i ostaloga građevnog materijala za popravak izgorjele palače. Čitav taj kompleks reprezentativnih komunalnih građevina, palača, loža i sat-kula, porušen je 1902. prigodom gradnje nove školske zgrade.

Gotička zgrada obitelji Garafulić bila je građena u prvoj polovini 15. stoljeća i ukrašena gotičkim prozorima i ojačana puškarnicama na istočnome zidu. Kasnije je obitelj Harašić izgradila baroknu palaču koja se također odlikuje svim stilskim elementima. Od svih građevina najmonumentalnija je župna crkva koja se spominje već u 13. stoljeću. Bila je proširena u 15., pa još jednom dograđena u 16. stoljeću kako svjedoči grb i natpis bračkog kneza Ivana Rive iz 1593. godine. IOANNIS A RIPA ORNATISS COMITIS OPE CVRAQ VNIVER SITAS NERESIS VIRGINIS DEI PARE TEMPLV HOC EREXIT MDLXXXXIII. U prijevodu... Pomoću i nastojanjem dičnoga kneza Ivana Rive, ovaj hram Bogorodici podigli su Nerežišćani godine 1593.

U prvoj polovini 18. stoljeća sagradili su Nerežišćani novu crkvu čistih baroknih oblika, zadržavši od stare samo srednji dio pročelja s ružom i nadgrobne ploče, a brački je knez 1726. izdao dopusnicu zastupnicima crkve i gastaldima bratovštine za taj zahvat i omogućio uporabiti novac za njeno proširenje novim kapelama i u novom obliku. Godine 1746. počeo se zidati zvonik dovršen četiri godine kasnije. U radovima na širokim omjerima, ukrasima i unutarnjem rasporedu istaknuo se graditelj Ignacije Macanović.

Nerežišća su bila najjače uporište italofila i autonomaša na otoku, pošto su ih narodnjaci osvojili tek 1894. godine. Hrvatski jezik u sve škole nerežiške općine uveden je 1898. Muška i ženska škola djelovale su u mjestu od 1811., a pomoćna u Dračevici od 1869. godine. Godine 1842. započela je raditi i privatna ženska osnovna škola, dok nije nadzor i materijalno uzdržavanje preuzela općinska uprava trideset godina kasnije. 1873. godine mjesto je imalo općinskoga liječnika i primalju.

Gospodarstvo

uredi

Poznate osobe

uredi

Osobe koje su rodile u Nerežišćima, podrijetlom su iz Nerežišća ili su u nekoj drugoj svezi s ovim mjestom.

Spomenici i znamenitosti

uredi
Sakrali objekti

U općini Nerežišća, izvan naselja:

Ostalo
Nematerijalna baština

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Šport

uredi

Literatura

uredi
  • Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.

Izvori

uredi
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  5. ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  6. ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  7. ↑ Crkvica sv. Tudor kod Nerežišća  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2020. (Wayback Machine) Brač Online.

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Nerežišća koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nerežišća&oldid=6933011"