Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Mosor. Za druga značenja, pogledajte Mosor (razdvojba).
Mosor gledan s Bračkog kanala
Planina Mosor, pogled sa Zvjezdanog sela Mosor

Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša.

Podrijetlo naziva Mosor ima nekoliko tumačenja:

  1. od fra. mons d'or = zlatna planina;
  2. od ilirskih riječi mol = brdo i sor = izvor;
  3. od lat. naziva Massarum.

Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.

KlimaUredi

S obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu. [1]

Biljni svijetUredi

Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.

Životinjski svijetUredi

Životinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim predjelima.

Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška

Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći siva gubavica (Bombina variegata) te pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[1] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka. [1]

Od divljači na Mosoru živi zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza.

Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.

Voda na MosoruUredi

Mosor oskudjeva vodom što se pripisuje njegovoj vapnenačkoj građi. Na Mosoru postoje sljedeći izvori:

  • Živica
  • Sedernik
  • Ljuvač
  • Studenac
  • Trpošnjik

Nekoliko puta u desetljeću, kad su vrlo jake oborine, pojavljuje se stotinjak metara visok slap Koludar.[2]

Špilje i jame na MosoruUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Planinarski zemljovid, ISBN 953-95248-0-6
  2. R.P.: Događa se nekoliko puta u desetljeću: Aktivirao se stotinjak metara visok mosorski slap Dubanice Dalmacija danas. 13. studenoga 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2019.

Vanjske povezniceUredi