Mosor

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Mosor. Za druga značenja, pogledajte Mosor (razdvojba).

Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša.

Mosor
Mosor iz Bračkog kanala.jpg
Mosor gledan s Bračkog kanala
Visina Veliki Kabal - 1339 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska županija
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°31′33″N 16°37′21″E / 43.5257°N 16.6224°E / 43.5257; 16.6224Koordinate: 43°31′33″N 16°37′21″E / 43.5257°N 16.6224°E / 43.5257; 16.6224
Planinarski domovi Kontejner (980 m)
Lugarnica (na Užinskoj kosi, 872 m)
Umberto Girometta (868 m)
Milino sičišće (796 m)
Trpošnjik (980 m)
Najbliži gradovi Solin, Split
Ostali vrhovi Vickov stup (1325 m)
Sveti Jure (1319 m)
Ljubljan (1262 m)
Debelo brdo (1044 m)
Lišnica (950 m)
Biokovo na karti Hrvatska
Biokovo
Biokovo
Pozicija Mosora na zemljovidu Hrvatske

Planina Mosor, pogled sa Zvjezdanog sela Mosor

Podrijetlo naziva Mosor ima nekoliko tumačenja:

  1. od fra. mons d'or = zlatna planina;
  2. od ilirskih riječi mol = brdo i sor = izvor;
  3. od lat. naziva Massarum.

VrhoviUredi

Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica. Najmanje je poznata Lišnica (950 m) od koje započinje mosorski greben. Ispod Lišnice su ostatci nekadašnje lugarnice i nedavno se pojavila inicijativa za njenom obnovom.[1] Najzapadniji vrh je Debelo brdo (1044 m), na koji se planinari za početak nove planinarske sezone tradicijski se penju od 1989. godine oko Nove godine. [2] Organizira ga za blagdan Tri kralja Stanica planinarskih vodiča Split. Posjetitelji obično ga povežu s usponom na vrh Ljubljan (1262 m).[3]

KlimaUredi

S obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu.[4]

Biljni svijetUredi

Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.

Životinjski svijetUredi

Životinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim predjelima.

Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška

Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći siva gubavica (Bombina variegata) te pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[4] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka.[4]

Od divljači na Mosoru živi zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza.

Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.

Voda na MosoruUredi

Mosor oskudjeva vodom što se pripisuje njegovoj vapnenačkoj građi. Na Mosoru postoje sljedeći izvori:

  • Živica
  • Sedernik
  • Ljuvač
  • Studenac
  • Trpošnjik

Nekoliko puta u desetljeću, kad su vrlo jake oborine, pojavljuje se stotinjak metara visok slap Koludar.[5]

Špilje i jame na MosoruUredi

Na Mosoru i u njegovom podnožju nalaze se mnogobrojne špije i jame:

ŠportUredi

Na Mosoru se od 2007. održava Mosor Grebbening, treking lige. Utrka starta u Sitnom Gornjem, a cilj je u Omišu.[6]

IzvoriUredi

  1. Rade Popadić: Stazama slavnog Alfonsa Pavića: Jeste li ikada bili na Lišnici, prekrasnom najistočnijem vrhu Mosora? Dalmacija danas. 26. travnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
  2. Rade Popadić: PLANINARSKA NOVA GODINA Održan 28. uspon na Debelo Brdo na Mosoru: Nazdravilo se uz lani zakopani šampanjac Dalmacija danas. 6. siječnja 2018. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
  3. Rade Popadić: Cijeli Mosor nakon kiše miriše od cvijeća: Jeste ikad posjetili Debelo brdo, najzapadniji vrh sa čarobnim pogledom Dalmacija danas. 7. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
  4. 4,0 4,1 4,2 Planinarski zemljovid, ISBN 953-95248-0-6
  5. R.P.: Događa se nekoliko puta u desetljeću: Aktivirao se stotinjak metara visok mosorski slap Dubanice Dalmacija danas. 13. studenoga 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2019.
  6. (): Mosor Grebbening Dugirat.com. 26. ožujka 2009. Pristupljeno 11. lipnja 2020.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mosor