Drijen

Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, dren, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljka[1][2][3] lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki. Ime mu dolazi od latinske riječi cornu (rog), zbog čvrstoće i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara.

Drijen
crveni drijen, ilustracija
crveni drijen, ilustracija
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Cornales
Porodica: Cornaceae
Rod: Cornus
L., 1753

Drijen je raširen po sjevernoj hemisferi Eurazije i Sjeverne Amerike, te na području Kine, Koreje i Japana. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, to su crveni drijen, bijeli drijen ili bijeli svib i svib (Cornus sanguinea) s podvrstama C, s. subsp. australis i C. s. subsp. hungarica.

Drvo drijena je čvrsto i otporno na bolesti i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicionalni alati. plod je crvena jajolika bobica poznata kao drenjina ili drenjula, koja postaje slatka tek kad skroz dozrije, a to bude pred kraj rujna.[4]

Postoji 51 priznata vrsta[5]

VrsteUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Drijen
Wikivrste imaju podatke o: Cornus

OstaloUredi

  • Stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje među posljednjima u jesen. Zbog toga je nastala narodna priča prema kojoj je drijen zavarao i samoga vraga.[6]
  • Stari Sloveni vjerovali u pravilo prema kojem od davnina na svijetu postoje samo tri "magična drveta" – drijen, hrast i tisa. [7]
  • Za ljekovitost drijena znalo još od antičke Grčke.[8]

IzvoriUredi