Vrlika

grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija

Vrlika je grad u Hrvatskoj.

Vrlika

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska

GradonačelnikJure Plazonić

Površina[1]243,5 km2
Površina središta7,6 km2
Koordinate43°55′N 16°24′E / 43.91°N 16.40°E / 43.91; 16.40

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 728
– gustoća7 st./km2
Urbano718
– gustoća227 st./km2

Poštanski broj21 236

Zemljovid

Vrlika na zemljovidu Hrvatske
Vrlika
Vrlika

Vrlika na zemljovidu Hrvatske

Gradska naselja uredi

Gradskom području pripada 9 naselja: Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić i sama Vrlika.

Zemljopis uredi

Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz državnu cestu D1 Zagreb-Split, na 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine – Česma. Klima je submediteranska u prijelazu na kontinentalnu planinsku klimu što Vrliku čini ugodnim mjestom za boravak ljudi koji imaju poteškoće s respiratornim bolestima.

Po ovom se gradu zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.

Stanovništvo uredi

Popis 2011. uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Vrlika ima 2177 stanovnika.[3] Većina stanovništva su Hrvati s 98,3%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,3% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Prostor Grada Vrlike čini 237,73 km2. U mjestu Vrlici i osam okolnih sela živi 2705 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Od 7000 stanovnika 80-ih godina, zbog posljedica rata 1990-ih u Vrlici je 2007. godine stalno živjelo tek oko 850 ljudi, uglavnom starije dobi.

Grad Vrlika: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5920
6226
6311
7545
8727
9529
9819
10382
8686
8854
7366
6458
6262
5621
2705
2177
1728
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Sinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Vrlika: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
644
751
733
820
904
881
877
907
681
751
927
836
1207
1334
959
828
718
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivše naselje Kukar koje je u 1857., 1880., 1900., 1910. i 1948. iskazano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.

Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari (9. stoljeće). Prema tim nalazima Vrlika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice).[6]

Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: Glavaš, Prozor, Sinj, Trilj, Stolac, Gradac, Nutjak, Tugare i Poljičku župu.

Od pet starohrvatskih općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije, cetinska općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim općinama. Tako prema imotskoj općini nastaje tvrđava Čačvina, a na jugu prema kliškoj tvrđava Nutjak, a na sjeveru prema kninskoj općini i putu za Bosnu tvrđava Glavaš.

U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske općine se izdvaja u samostalnu općinu - Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom općinom, a na jugu (kod današnjega manastira Dragović) s cetinskom općinom.

 
Utvrda Prozor.

Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna utvrda Prozor koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu, a spominje se po prvi put nakon provale Turaka u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime - Vrlika. Vrlika nije bila castrum - utvrđeni grad, poput Glavaša i Prozora, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, zbog učestalih prodora Turaka kroz klanac Uništa na prostor vrličke općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički grad ("Castrum Werhlychky"). Taj grad je zapravo grad Prozor, kojeg kralj Ladislav Napuljski godine 1406. daruje vrličkom narodu.

S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta - Vrlike. Godine 1522. Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod mletacču upravu. Prije toga je mletačka vojska 1648. godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću.

Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod francuskom upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru Knin (okrug Šibenik). Vrlika je 1822. i dalje općina, ali ovoga puta pod austrijskom vlašću pripadajući kotaru Sinj (okrug Split). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od Turaka sagrađen je Općinski dom (1888. godine). Do kraja Prvog svjetskog rata, Vrlika se kao i cijela Dalmacija nalazila pod austro-ugarskom vlašću.

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je 58 stanovnika.[7]

Gospodarstvo uredi

Grad Vrlika dijelio je sudbinu svih hrvatskih zaobalnih krajeva tijekom dugih i burnih stoljeća povijesti. Smjenjivala su se razdoblja blagostanja, gospodarskog i kulturnog procvata s razdobljima kriza koje su uvijek rezultirale odlaskom stanovništva u privremenu i trajnu emigraciju.

Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti bile su poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i druge djelatnosti. Sve veću važnost u novom dobu ima djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, sve u skladu s osnovnim postulatima održivog razvitka.[nedostaje izvor]

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.[8]
  • U središtu vrličkog groblja je crkva sv. Petra i Pavla iz 1701. godine, koja i danas služi kao grobljanska kapela. Ovo je prva crkva podignuta u Vrlici nakon oslobođenja od Turaka. Ima četvrtastu apsidu, a na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.[6]
  • U mjestu se nalazi Pravoslavna crkva Svetog oca Nikolaja izgrađena 1618. godine.
  • Od 1843. do 1971. godine u Vrlici je postojala grkokatolička crkva Svete Trojice.[9]

Obrazovanje uredi

O.Š. Milana Begovića - dobitinica Eko zelene zastave Hrvatske 25. travnja 2007. godine.

Kultura uredi

Šport uredi

  • HNK Vrlika, nogometni klub
  • Športsko-rekreacijski centar "Česma"
  • Od 2000. održava se Vrlička ulična utrka.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor popis
  4. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  6. a b http://www.zupa-vrlika.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=27[neaktivna poveznica]
  7. Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
  8. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2011. Pristupljeno 9. kolovoza 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. Ivo Mišur. Grkokatolička Vrlika. str. 33

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Vrlika koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.