Šibenik

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Šibenik. Za druga značenja, pogledajte Šibenik (razdvojba).

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova[2] na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik
Šibenik (grb).gif
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava sibensko kninske zupanije.gif Šibensko-kninska
Stanovništvo (2011.)
 - gradsko naselje 34.302 stan.
 - Grad/općina Šibenik 46.332 stan.
Gradonačelnik dr. Željko Burić (HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Dragan Zlatović (HDZ)
 - broj članova 25
Gradska naselja 31
Dan grada 29. rujna[1]
Zaštitnik Sveti Mihovil
Poštanski broj 22000
Pozivni broj +385 (0)22
Autooznaka ŠI
Službena stranica www.sibenik.hr
Zemljovid
Šibenik na karti Hrvatska
Šibenik
Šibenik
Šibenik na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°44′N 15°53′E / 43.74°N 15.89°E / 43.74; 15.89
Šibenska riva
Šibenik panorama from fortress.jpg

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.[3][4] Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

ZemljopisUredi

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati , te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km2.

StanovništvoUredi

Popis 2011.Uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. Grad Šibenik ima 46.332 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6%, slijede Srbi zastupljeni s 3,1%. Stanovnišvo prema vjeri: katolici 88%, pravoslavci 3%, ateisti, agnostici, neizjašnjeni 7,5%.[5]

Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8 a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčana ima 22.408 a Šibenčanki 23.924.[6]

Popis 2001.Uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik ima 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni s 3%.

Popis 1991.Uredi

Popis stanovništva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Županije Šibensko-kninske. Općina Šibenik je tad imala 85.002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% Jugoslavena. Ako se gleda samo grad Šibenik on ima 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842.

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik

 

UpravaUredi

Gradsko vijeće (Gradsku upravu) trenutačno sačinjava 26 članova što od HDZ-a koji ima većinu, tako i od SDP-a, Mosta nezavisnih lista. Aktualni predsjednik Vijeća je, od lipnja 2017. godine, HDZ-ov Dragan Zlatović.

Gradonačelničku dužnost su od 2005. godine do danas obnašali, HDZ-ovka Nedjeljka Klarić (2005.–2009.), SDP-ov Ante Županović (2009.–2013.). Od 3. lipnja 2013. godine dužnost obnaša HDZ-ov dr. Željko Burić.

Gradske četvrti i naseljaUredi

Grad Šibenik sastoji se od 31 naselja[7]:

PovijestUredi

 
Šibenik na gravuri iz 1575.
 
Glavni trg u Šibeniku, 1841.

 Podrobniji članak o temi: Šibenska povjesnica

Šibenik je jedan od najstarijih samorodnih hrvatskih gradova na Jadranu. Nakon dolaska Hrvata na obale Jadrana počinje se razvijati naselje podno Tvrđave svetog Mihovila koja se uzdiže na strmoj litici pri ušću rijeke Krke. Prvi se put spominje na Božić 1066. kada je kralj Petar Krešimir IV., na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru.[8]

1169. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana šibenska biskupija - pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIlI., dana 1. svibnja 1298. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine tako je proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.[9]

Nakon što je nesuđeni hrvatski kralj Ludovik prodao svoje pravo na Dalmaciju Mletcima za 10.000 dukata, Šibenik usprkos oružanom otporu 1412. dolazi pod vlast Venecije. Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena 1431.-1535.[10] Šibenik je u tom razdoblju bio poznat po znamenitom i uglednom humanističkom krugu Šibenčana po kojem se Šibenik isticao među gradovima mletačke Dalmacije. Ti su humanisti bili bogata stvarateljskog opusa i dali su snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu: su: Božo Bonifačić, Horacije Fortezza, Frane Divnić, Martin Kolunić Rota, Juraj Šižgorić, Antun Vrančić, Faust Vrančić, Dinko Zavorović i drugi.[11] Uslijed teških ratova s Turcima radi obrane od Osmanlija grade se i fortifikacijski sustavi. Bitka za Šibenik 1647. bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti.[12][13]

Zbog brojnih osmanskih provala u razdoblju 15. i 16. stoljeća, kopnenih dijelovi šibenskog područja ostali su bez stanovnika. U 16. stoljeću, te krajeve Šibenika započinju naseljavati Morlaci koji su ponajviše bili iz hercegovačkih krajeva. Upravo njih je osmanska uprava postavila kao polupokretnu vojsku na prvoj crti ratne zone prema Hrvatskoj i Mletačkoj Dalmaciji. Prema brojnim šibenskim zapisima, Morlaci su bili kršćani koji su dolazili iz graničnih područja Osmanskog Carstva u zaleđu Mletačke Dalmacije. Važno je istaknuti kako su naseljavanja Morlaka na šibensko područje započela nakon 1533. godine kada je stigla osmanova odluka o restituciji šibenskog i togirskog teritorija. [14] Dva mjeseca nakon donesene odluke, u prosincu, u Šibenik dolaze morlački glavari odnosno katunari, te uz javne bilježnike dogovaraju uvjete o zakupu zemlje. U 16. stoljeću i prvoj polovici 17. stoljeća su trgovački odnosi, između Osmanskog Carstva i Mletačke Dalmacije, bili vrlo plodni upravo zato što je Šibenik postao žarištem osmansko-mletačke gospodarske razmjene, a samim time postaje i žarište miješanja dviju kultura. [15]

Kuga je sredinom 16. stoljeća desetkovala grad i uzrokovala njegovo dugotrajno nazadovanje i spor oporavak. Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške Monarhije, u čijem okviru (uz kratkotrajnu francusku vlast 1809.-1815.) ostaje do kraja Prvog svjetskog rata. 6. studenoga 1918. u šibensku luku uplovljavaju talijanski ratni brodovi te iskrcavaju okupacijske snage. Tijekom talijanske okupacije, na sam Božić 1918. došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač »Audace«, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo 1000 topovskih metaka.[16] Talijanska okupacija potrajala je sve do 12. lipnja 1921., kad je grad konačno priključen Kraljevini SHS. Kako je Zadar ostao u Italiji, a Šibenik bio najbliži spoj sa željeznicom u Dalmaciji, Šibenik je preuzeo veliku većinu lučkog prometa Zadra te se postupno razvija u važnu luku.

 
Šibenska riva početkom 20. stoljeća

15. travnja 1941. Šibenik ponovno zauzimaju Talijani. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već 1941., a najviše ih se dragovoljno pridružilo 1943. nakon kapitulacije Italije, kad grad potpada pod njemačku vojnu upravu, a formalnu civilnu vlast NDH. Tijekom 1943. i 1944. grad bombardiraju Saveznici. Tom prilikom nastradala je stara gradska jezgra, uključujući i gradsku vijećnicu. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenoga 1944. Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a i tako de facto glavni grad Hrvatske od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije grad se širi te se otvaraju nove tvornice i pogoni. Otvaranjem šibenskog mosta (1963.) i Jadranske magistrale položaj grada se bitno popravio. 1979. dio natjecanja Mediteranskih igara u Splitu održan je i u Šibeniku i okolici.

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu 1991. zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice te zaustavljanjem neprijatelja kod Pakovog Sela obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.

EtimologijaUredi

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

GospodarstvoUredi

U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku. Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% (100,52%) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.[17]

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije koje ima 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u velikosrpskoj agresiji, znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi Elemes.

 
Vinoplod vinarija Šibenik

Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem Luke Šibenik. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. godine.[18]

Početci razvoja industrijeUredi

Temelj za razvitak industrije u Šibeniku bila je izgradnja energetskih postrojenja. 1895. godine je postavljen prvi generator struje u hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki. Iste godine tvrtka ‘Ante Šupuk i sin’ gradi na Skradinskom buku malu električnu hidrocentralu. To privlači pozornost stranih, prvenstveno talijanskih poduzetnika, koji će postaviti temelje prvih šibenskih industrijskih poduzeća.

1897. godine kod Skradina je izgrađena mala tvornica karbida. 1900. godine izgrađena je tvornica karbida i cijanamida u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica. S obzirom na to da je ova proizvodnja bila vrlo profitabilna gradi se veća tvornica. 1904. godine na površini od oko 75 tisuća metara kvadratnih u Crnici inozemnim kapitalom izgrađeno prvo veliko šibensko industrijsko poduzeće SUFID, prethodnik TEF-a.[19] Ime poduzeća proisteklo je iz imena njegova vlasnika, dioničkog društva ‘Societa anonima per lautilizazzione delle forze idrauliche della Dalmazia’ (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije).[20]

U dvanaest elektropeći SUFID proizvodi kalcij karbid. Šibenik je tada još bio pretežno težački grad, grad poljoprivrednika koji su bili dosta osiromašeni zbog bolesti vinove loze uzrokovane filokserom. Stoga mnogi težaci u potrazi za poslom emigriraju u prekomorske zemlje, a neki se uspjevaju zaposliti u tvornici SUFID. Početkom 1907. godine u njoj je zaposleno 500 radnika.[19]

TurizamUredi

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.

KulturaUredi

Od 1958. godine[21] u Šibeniku se održava Međunarodni dječji festival, najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Festival je smotra dječjeg umjetničkog stvaralaštva kao i stvaralaštva odraslih za djecu u području dramskog, lutkarskog, likovnog, glazbenog, plesnog i filmskog izražavanja i stvaranja.[21] Utemeljen je na tri nerazdružive komponente: djetetu, festivalskim zbivanjima i gradu. Ta je multimedijalna kulturna manifestacija svojevrsna smotra onog najboljeg u stvaralaštvu za djecu i dječjeg stvaralaštva. Temeljno kulturološko i pedagoško opravdanje Festivala je unaprjeđivanje estetskog odgoja djece i mladeži i razvijanje svih umjetničkih oblika dječje kreativnosti.[22] Festival ima podršku UNICEF-a i UNESCO-a te je pod stalnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.[21]

Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, grupa Mi te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države - Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i Festival dalmatinske šansone, koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.

Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najboljih ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužnijih da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor.[23] Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe.[24] Glazbeni program u trajanju od 5 dana s više od 120 izvodača na 3 pozornice na otvorenom i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja već je narastao na 45.000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala.

EtnologijaUredi

Zlarin spada pod šibensko otočje. Veoma je poznat po koraljarstvu, i ovaj se obrt njeguje od prije 15. st. Običaj je da prije odlaska u lov ribari u tišini dobiju blagoslov od svećenika, hranu od žena s otoka, a oni bi njima poklonili slatka peciva. Zanimljivo je napomenuti kako bi žene ribara za sreću u lovu pomokrile se na konop od lađe. Ovi se običaji mogu vidjeti ljeti na festivalu “Ispraćaj koraljara”. Od ulovljenih koralja se radio nakit koji krasi nošnju Zlarana, te se na otoku danas može vidjeti tradicionalni ručni način obrade koralja.[25] https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/ </ref> Važnost koralja za Zlarin se vidi i na tradicionalnom nakitu. Nakit je posjedovala svaka ženska osoba, te je čak i sama nošnja bila prilagođena nošenju naušnica jer je “šudar” na glavi otkrivao uši i time pokazivao nakit. Žene su nosile više pari naušnica na ušima i odotud na Zlarinu uzrečica “Komu će se uši lašćit, tomu ce se drob trašćit!”[26]

Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" ŠibenikUredi

Jedno od kulturnih središta grada je gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik. Knjižnica je osnovana 17. veljače 1922. godine. Na dan 1. siječnja 1966. godine objedinjena je s Naučnom bibliotekom u Gradsku biblioteku, a 29. prosinca 1970. godine preimenovana je u Gradsku knjižnicu “Juraj Šižgorić”. U prosincu 2005. godine knjižnica seli u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani koju je projektirao šibenski arhitekt Ivan Vitić, na mjestu na kojem se nekad nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom.[27]

Veliku je ulogu knjižnica imala u unapređenju stručnoga rada, posebno u školskim knjižnicama na tom području. Također, važno je spomenuti Milivoja Zenića koji je podupirući izdavačku djelatnost Knjižnice istaknuo bogatu pisanu baštinu i tako ukazao na značenje koje knjižnica može imati za društvo. Osim toga, u Knjižici u multimedijalnoj dvorani godišnje se održi velik broj programa kojima se izravno ili neizravno popularizira kultura knjige i čitanja, ali i mnogi drugi oblici kulturnoga i znanstvenoga izraza poput: predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe, filmske večeri, igrokazi, lutkarske predstave, književne večeri, projekcije filmova, tribine, prezentacije različitih projekata, seminari, književni susreti.[28]

Knjižnica posjeduje i bogatu zbirku starih knjiga pod nazivom Zbirka Rara. Zbirka sadrži oko 170 naslova starih knjiga i 2 naslova časopisa. Najstariji primjerci u zbirci su Hipokratovi Aphorismi, tiskani u Veneciji 1537. i Plutarhovi Graecorum Romarumque illustrium vitae, tiskani u Bazelu 1542. Najznačajniji primjerci za šibensku regiju su oni iz zbirke Sibenicensia, koji čine prepoznatljivu baštinu šibenskog kraja.[29]

Muzeja grada ŠibenikaUredi

Utemeljen je 1925. godine, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači koja se nalazi u neposrednoj blizini Katedrale.[30] Djelatnost muzeja je prikupljanje, čuvanje, obrada i prezentacija kulturno-povijesne baštine šibenskoga kraja, također uz to unutar muzeja djeluje i restauratorska te konzervatorska radionica. Građa muzeja obuhvaća brojne predmete muzejske vrijednosti koje su izrazito značajne za proučavanje šibenske prošlosti od najstarijih vremena pa sve do danas. Cjelokupan fond muzeja podijeljen je u više zbirki: arheološki odjel (prapovijest, antika, srednji vijek i podmorska), kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti (lapida, starih majstora, starih grafika, oružja, starih fotografija, razglednica, arhivalija, galerijsku, zbirku raritetnih izdanja, kartografsku, numizmatičku, nakita, namještaja, keramike, predmeta svakodnevne upotrebe, liturgijskih predmeta, glazbenih instrumenata). Muzej grada Šibenika ukupno sadrži oko 150.000. muzealija.[31]

Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku                                            Uredi

U gradu Šibeniku prvo je kazalište osnovano 1870. godine.[32] Vrlo je zanimljiva činjenica da za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su kod nas izgrađene na kraju 19. stoljeća, zgrada je kazališta u Šibeniku sagrađena isključivo sredstvima građana bez ikakve pomoći Vlade i Općine.[33] Jedna je od najstarijih kazališnih zgrada u Hrvatskoj upravo zgrada Šibenskoga kazališta koja je, na žalost, u vrijeme Domovinskoga rata bila jedna od meta. Stoga, od 2001. godine Šibensko kazalište djeluje u obnovljenoj kazališnoj zgradi. Do 2008. godine kazalište djeluje u bogatoj amaterskoj formi, nakon toga iste je godine premijerom predstave „Fantazija“ hrabro zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Kazalište ima brojne predstave u vlastitoj produkciji te nominacije i nagrade na etabliranim Festivalima.[34]

Prometna povezanostUredi

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko Perkovića vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko Zračne luke Split (50 km od Šibenika) i Zračne luke Zadar (70 km od Šibenika) a uskoro i preko Zračne luke Pokrovnik (20 km od Šibenika).

Meteorološke značajkeUredi

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Spomenici i znamenitostiUredi

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Hrvatska
Godina uvrštenja: 2000.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/963 UNESCO
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Italija
  Hrvatska
  Crna Gora
Godina uvrštenja: 2017. (41. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: [2] UNESCO
 
Katedrala Sv. Jakova
 
Gradska vijećnica
 
Samostan i crkva sv. Frane

Šibenik se među hrvatskim gradovima ističe jedinstvenim položajem, u prostranom zaljevu na potopljenom ušću Krke, te je povezan uskim kanalom Sv.Ante, a sam ulaz u kanal čuva tvrđava sv. Ante.[35][36] Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon Hidroelektrana Jaruga, druga najstarija hidroelektrana u svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42 Hz, 550 kW), razvodnih stanica i transformatora koje je proizvela i instalirala mađarska tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5 km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava Ante Šupuka. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili….

Također kao jednu od znamenitosti svakako valja istaknuti Tvrđavu Barone koja je sagrađena 1646. godine sjeveroistočno od šibenske povijesne jezgre i nekadašnjih gradskih bedema. Prostire se na nešto manje od 4000 četvornih metara, te je prostorno raspodijeljen na dva nivoa. Na onom višem nalazi se glavni   obrambeni  elementi, dok se na onom nižem dijelu koji je okrenut prema gradskoj jezgri, nalazile zgrade za smještaj vojnika i vojne opreme[37].[38][39] Šibenik je grad koji ima 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, te 2851 gradskih stepenica, kao i najvećim brojem baroknih orgulja. Kao jednu od velikih atrakcija valja napomenuti i park prirode „Vransko jezero“, koje je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, sa 256 vrsta ptica.[40]

Slavni ŠibenčaniUredi

ObrazovanjeUredi

Osnovne škole
  • Vidici
  • Fausta Vrančića
  • Jurja Šižgorića
  • Jurja Dalmatinca
  • Petra Krešimira IV
  • Tina Ujevića
  • Brodarica
  • Meterize
  • Vrpolje
  • Katolička osnovna škola
Srednje škole
  • Ekonomska škola
  • Turističko ugostiteljska škola
  • Tehnička škola
  • Gimnazija Antuna Vrančića
  • Industrijsko obrtnička škola
  • Škola za obrtnička zanimanja
  • Medicinska škola
  • Prometno-tehnička škola
  • Glazbena škola Ivana Lukačića
Visoko školstvo
  • Veleučilište u šibeniku

ŠportUredi

Šibenik je i grad mladih i grad športa. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika športska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se Šibenski Funcuti.

U Šibeniku djeluju ovi športski klubovi:

NogometUredi

KošarkaUredi

VaterpoloUredi

OdbojkaUredi

  • Odbojkaški klub "Šibenik"
  • Ženski odbojkaški klub "Šibenik"

PlivanjeUredi

  • Plivački klub "Šibenik"
  • Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba"
  • Plivački klub "More"

RukometUredi

Mali nogometUredi

Malonogometnih turnir Danilo održava se od 1994. i najstariji je malonogometni turnir u Dalmaciji.[41]

Kuglanje i boćanjeUredi

TenisUredi

  • Teniski klub "Šubićevac"
  • Teniski klub "Šibenik"
  • Teniski klub "Nec"
  • Teniski klub "Mihovil"

Ostali športoviUredi

  • Taekwondo klub "Solaris"
  • Ronilački klub "Ecos"
  • Konjički klub "Đovana"
  • Klub jedrenja na dasci "Jadrija"
  • Karate klub "Šibenik"
  • Biciklistički klub "Fortica"
  • Bodybuilding klub "Orcinus"
  • Biciklistički klub "Šibenik"
  • Gimnastičko društvo "Šibenik"
  • Gimnstički klub "Dišpet"
  • Auto-moto klub "Šibenik"
  • Motociklistički klub "Iljadica Rapo"
  • Jedriličarski klub "Val"
    • održavaju se regate s dugom tradicijom: Regata Sv. Mihovila, Šibenska regata krstaša (2000.), Šibenska regata modela (1996.) te regata European Match Race Tour-a od prvog izdanja natjecanja 2017.
  • Karate klub "Osvit"
  • Ronilački klub "Šibenik"
  • Veslački klub "Krka"
  • Ragbi klub "Šibenik"
  • Sportski ribolovni klub "Dolac"
  • Šahovski klub "Šibenik"
  • Snowboard klub "Fanatic"
  • Bodybuilding klub "Vir"
  • Stolnoteniski klub "Ping Pong"
  • Sportski plesni klub "Bolero"
  • Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša"
  • Biljarski klub "Šibenik"
  • Hrvački klub "Šibenik"

PanoramaUredi

GalerijaUredi

ZanimljivostiUredi

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. www.sibenik.hr, Statut Grada Šibenika, 8. srpnja 2010., pristupljeno 11. veljače 2016.
  2. Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu, pristupljeno 26. veljače 2020.
  3. Tomislav Donđivić: "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!", Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013
  4. Ante Šupuk: "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU", Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, Vol. XIII No. 2 , 1985.
  5. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, str. 44., 45., 125., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  6. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti, str. 72., 524., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  7. Statut grada Šibenika, pristupljeno 14. studenoga 2015.
  8. prof. Ivo Livaković, [prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik], prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik, Šibenik, 2002., pristupljeno 13. siječnja 2016.
  9. Ivo Kronja, [1], Šibenska biskupija, 18. travnja 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.
  10. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - svjetsko kulturno dobro:
    "Katedrala sv. Jakova je trobrodna bazilika s upisanim transeptom, kupolom nad križištem, povišenim pjevalištem i prezbiterijem s tri poligonalne apside te prigrađenom pravokutnom sakristijom. Građena je od 1431-1535. g. u tri značajnije faze i u tri različita stilska govora. Od 1431-1441 u stilu sjeveroitalske gotike (Francesco di Giacomo, 1441-1473. g. U gotičko-ranorenesansno stilu Jurja Dalmatinca te od 1473-1535.g. u ranorenesansnom stilu Nikole Firentinca.", d-a-z.hr, 8. travnja 2014., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  11. Stalni postav Muzej grada Šibenika
  12. Ivica Poljičak: 365 godina kasnije..., Šibenski portal, 8. lipnja 2012., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  13. Redakcija (1983): Marin Bizza, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.
  14. Juran, Kristijan: Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću, Povijesni prilozi, vol. 33, br. 46, 2014, str. 129-158
  15. Juran, Kristijan,: Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.) , Povijesni prilozi, vol.34, br. 49, str. 163-208, 2015
  16. Josip Horvat: Politička povijest Hrvatske, 2. dio, 2. izd., Zagreb : »August Cesarec«, 1990., ISBN 86-393-0151-4, ISBN 86-393-0153-0, str. 222.
  17. Strategija razvoja grada Šibenika, str. 25., sibenik.hr, 27. srpnja 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  18. Džambo, Marijan. Gat Vrulje : šibenski iskorak // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", 11. rujna 2009., pristupljeno 14. studenoga 2015., (Tiskano izdanje: ISSN 0350-4662)
  19. 19,0 19,1 Ivica Poljičak (9. srpnja 2012.). Dimnjaci šibenskih sjećanja. sibenskiportal.rtl.hr. Šibenski portal pristupljeno 18. ožujak 2020.
  20. Ivica Poljičak (2014). "Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku". Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke 6-7 (6-7): 437–450 pristupljeno 18. ožujka 2020.
  21. 21,0 21,1 21,2 Branimir Mendeš (2009). "Pregled izdavačke djelatnosti međunarodnog dječjeg festivala Šibenik". Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke 2 (2): 317–322 pristupljeno 1. travnja 2020.
  22. O festivalu. MDF Šibenik (7. lipnja 2016.) pristupljeno 1. travnja 2020.
  23. Aleksandar Dragaš, Mate Škugor: Terraneo u Šibeniku je moj životni projekt..., Jutarnji list, 1. kolovoza 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.
  24. O terraneu, terraneofestival.com, pristupljeno 14. studenoga 2015.
  25. (11. svibnja 2018.)"Otok koralja" pristupljeno 27. ožujka 2020.
  26. Aleksandra Muraj (15. prosinca 1981.). "TRADICIJSKO ODIJEVANJE NA ZLARINU". Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 18 (1): 160–219 pristupljeno 27. ožujka 2020.
  27. "Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik" pristupljeno 28. ožujka 2020.
  28. Karmen Krnčević, Antonija Miše (2010). "Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik – važno žarište kulturnoga i društvenoga života grada". Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53 (3/4): 177–181 pristupljeno 28. ožujka 2020.
  29. Karmen Krnčević, Antonija Miše (3. rujna 2013.). "Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici". Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56 (3): 185–198 pristupljeno 28. ožujka 2020.
  30. Muzej grada Šibenika. O muzeju pristupljeno 28. ožujka 2020.
  31. Muzej grada Šibenika. O muzeju pristupljeno 28. ožujka 2020.
  32. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku pristupljeno 28. ožujka 2020.
  33. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku pristupljeno 28. ožujka 2020.
  34. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku pristupljeno 28. ožujka 2020.
  35. Ivo Glavaš, Ana Karađole, Josip Pavić (30. prosinca 2018.). "O tvrđavi Barone iznad Šibenika". Portal : godišnjak Hrvatskoga restauratorskog zavoda (9.): 49–59. 10.17018/portal.2018.4 pristupljeno 27. ožujka 2020.
  36. Morate navesti title = i url = dok rabite {{cite web}}.
  37. Veleučilište u Šibeniku. "O Šibeniku" pristupljeno 27. ožujka 2020.
  38. Veleučilište u Šibeniku. "O Šibeniku" pristupljeno 27. ožujka 2020.
  39. Morate navesti title = i url = dok rabite {{cite web}}.
  40. Morate navesti title = i url = dok rabite {{cite web}}.
  41. https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html
  42. xxxxxxx. Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak" : Diplomatski poučak. // Večernji.hr, Zagreb : Večernji list d.d., 25. studenoga 2010. u 13:14, ISSN 1333-9192, Mrežno mjesto: http://vecernji.hr – Pristupljeno: 8. prosinca 2010.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Šibenik
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.