Vodice

grad i naselje u Hrvatskoj, Šibensko-kninska županija
Ovo je glavno značenje pojma Vodice. Za druga značenja pogledajte Vodice (razdvojba).

Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji. Jedan su od subregionalnih centara Šibensko-kninske županije. Smještene su sjeverno od Šibenika i južno od Murtera.

Vodice

grb
Ulica u Vodicama
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska

GradonačelnikAnte Cukrov (HDZ)
Naselja8 gradskih naselja

Površina92,7 km2[1]
Površina središta34,7 km2
Koordinate43°46′N 15°47′E / 43.76°N 15.78°E / 43.76; 15.78

Stanovništvo (2021.)
Ukupno8649 [2]
– gustoća93 st./km2
Urbano6592
– gustoća190 st./km2

Poštanski broj22211 Vodice
Pozivni broj+385 (0)22
AutooznakaŠI
Stranicagrad-vodice.hr

Zemljovid

Vodice na zemljovidu Hrvatske
Vodice
Vodice

Vodice na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 2006., Vodice su imale 12 408 stanovnika. Godine 2006. ustrojena je Općina Tribunj, čije područje je izdvojeno iz sastava Vodica. Na području Tribunja, u vrijeme popisa 2001. godine živjelo je 1450 stanovnika.

Grad Vodice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4063
3607
5215
5960
7318
7836
8570
7974
7357
7779
7503
7395
7691
8867
9407
8875
8649
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Šibenik. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u gradu Šibeniku. U 1869. sadrži dio podataka općine Stankovci u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Vodice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1335
1587
1812
2110
2633
2771
3000
3024
2776
2934
2872
3257
4160
5050
6116
6755
6592
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest uredi

 
Stari grb, u upotrebi do 2015. godine

Današnji prostor Vodica bio je nastanjen davno prije, još u antičko doba, pod nazivom Arausa.

1412. g. Vodice dolaze pod mletačku upravu.

Širenje naselja i porast broja stanovnika odvija se od početka XVI. st. zbog mle­ta­čko‑tur­skih ratova kada se ugroženo stanovništvo iz bliže unutrašnjosti povlačilo prema obali.

Obradive površine i obilje pitke vode te važnost položaja mjesta uvjetovali su nastojanja da se mjesto očuva osmanskoga osvajanja. Stoga su već u XVI. st. Vodice opasane zidinama i kulama.

Taj je sustav utvrda omogućio Vodičanima uspješnu obranu od vrlo opasnih turskih napada na mjesto za vrijeme Ciparskoga (1570.1573.) i Kandijskoga rata.

Glavnu snagu u odbijanju osmanskih naleta predstavljali su sami mještani koji su se isticali borbenošću i izdržljivošću.

Iz toga vremena ostala je očuvana utvrda Čorićev turanj, smještena u samom središtu današnjih Vodica, nedaleko župne crkve.

Nakon sloma Mletačke Republike 1797. god. Vodice su kao i ostali dio šibenskog područja došle pod vlast Austrije, a u vremenu od 1806.1813. god. pod francusku upravu.

Krajem 1813. godine obnavlja se austrijska vladavina koja se održala sve do 1918. g.

1846. g. osniva se prva školska zgrada na obali.

1891. g. Vodice se odvajaju od općine Tisno i postaju samostalna općina.

1885. g. izgrađena je cesta Vodice – Mostine, Vodice – Tisno te cesta prema Zatonu i Šibeniku.

1886. g. otvara se Hrvatska čitaonica koja pomaže prosvjećivanju stanovništva i oživljavanju hrvatske nacionalne svijesti.

U zadarskom Novom listu, krajem stoljeća je zabilježeno:

»Vodice su među prvima u pokrajini po proizvodima, a u luci se godišnje ukrca 20.000 hl vina bez drugih proizvoda. Tu pristaje parobrod koji prevozi poštu osam puta tjedno.«

Sredinom XIX. st. u Vodicama živi 1500, a početkom XX. st. već 2500 stanovnika.

1928. g. zabilježen je podatak da u Vodicama živi 2918 stanovnika u 452 kuće.

Na brdu Okitu iznad Vodica nalazi se svetište Gospe Karmelske.[3]

Gospodarstvo uredi

Najvažnija grana gospodarstva je turizam. 2010. ostvareno je 370 978 noćenja,[4] a na vrhuncu sezone u gradu je znalo biti između 40 i 60 tisuća turista. Zbog razvoja turizma u Vodicama otvoreni su hoteli „Punta” (4*), „Olimpija” (4*) i „Imperial” (3*). Na takozvanim „Hangarima”, plaži koja se veže sa Srimu nalaze se mnogi diskoklubovi (najpoznatiji je „Hacienda”), kafići i mnogi zabavni sadržaji (lunapark, igraonice i veliki vodeni tobogan). Duž vodičke rive prostiru se mnogi ugostiteljski objekti.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Pročelje crkvice sv. Križa na staromu groblju.
  • Župna crkva sv. Križa
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja
  • Crkvica sv. Križa na staromu groblju[6]
  • Crkva sv. Ilija Proroka
  • Crkva sv. Marije ili Gospe od Milosti
  • Crkva Gospina porođenja
  • Crkva sv. Roka ili sv. Jelene
  • Čorićev turanj, 1533.
  • Rašina bunja, nastamba[7]

Obrazovanje uredi

  • Glazbena škola Vodičke glazbe
  • OŠ Vodice
  • Veleučilište Vodice, Upravno-pravni studij

Kultura uredi

  • Vodička glazba
  • Mješoviti pjevački zbor „Lira”
  • Ženska klapa „Oršulice”
  • Muška klapa „Bunari”
  • Klapa „Godimenti”
  • Likovna udruga „More”
  • Vodiške mažoretkinje
  • Kulturna udruga „Vodiške perlice”
  • Udruga za medijsku kulturu „TV VD”
  • Udruga za zaštitu prirode i životinja „Bolji svijet”
  • Festival kršćanske duhovne glazbe Karmelfest, u organizaciji župe Vodice i Vodičkih žudija (od 2008.)[3]
  • Na vodičkoj rivi tradicijski se održava Fešta od šaša i pulente Kulturne udruge „Vodiške perlice”[8]

Šport uredi

  • Boćarski klub „Vodice”
  • Brdsko-biciklistički klub „Orlov krug”
  • Jedriličarski klub „Tijat”
  • Karate klub „Okit”
  • KK invalida Vodice
  • Klub podvodnih aktivnosti „Greben”
  • Košarkaški klub „Vodice”
  • Lovačko društvo „Sokol”
  • Malonogometni klub „Heroji 2007”
  • Motoristički klub „Okit”
  • Motocross club „93”
  • Nogometni klub „Vodice”
  • Odbojkaški klub „Vodice”
  • Planinarsko društvo „Klen”
  • Rukometni klub „Vodice”
  • Sportsko društvo Gaćelezi
  • Športsko društvo borilačkih vještina „Hrvatski branitelj dragovoljac”
  • Športsko–ribolovni klub „Mali porat”
  • Teniski klub „Vodice”
  • Ženski košarkaški klub „Vodice”

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b Karmelfest, TZ Grada Vodica, 16. srpnja 2016.
  4. Geografski atlas za osnovnu školu, Školska knjiga, 2014., str. 72.-73., Radni primjerak
  5. Spomen ploča u Vodicama hckl.si. Hrvatski centar kulture Ljubljana. Pristupljeno 20. rujna 2023.
  6. „Predavanje o glagoljaškoj tradiciji u Vodicama održalo se kod stare Crkvice sv. Križa” infovodice.com. Objavljeno 17. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022.
  7. Župa Vodice. www.zupa-vodice.hr. Pristupljeno 19. ožujka 2022.
  8. „‘Fešta od šaše i pulente’ tradicionalno proslavljena na vodičkoj rivi” infovodice.com. Objavljeno 26. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022.
  9. „U spomen na tragično stradale vatrogasce na otoku Kornatu održan 4. Memorijalni Fire Combat SRCE KORNATSKO” infovodice.com. Objavljeno 27. kolovoza 2022. Pristupljeno 28. kolovoza 2022.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vodice
Nedovršeni članak Vodice koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.