Šibensko-kninska županija
Šibensko-kninska županija je županija u Hrvatskoj, smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji. U današnjim granicama, utemeljena je 1997. godine, te zauzima površinu od 2.994 km².[2] Njezina prethodnica je Šibenska županija, osnovana 15. travnja 1993. godine na području bivših općina Šibenik i Drniš.[3] Godine 1997., dvije godine nakon oslobođenja okupirana područja Republike Hrvatske, raspuštena je Zadarsko-kninska županija i grad Knin ulazi u sastav Šibensko-kninske županije.[4]
| |||||
| Karta | |||||
  | |||||
| Opći podaci | |||||
| Država |  Hrvatska
| ||||
| Sjedište županije | Šibenik | ||||
| Površina | 2.994 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2011.) | 109.375 stanovnika[1] | ||||
| Gustoća stanovništva | 36,65 stan./km2 | ||||
| Broj gradova | 5 | ||||
| Broj općina | 15 | ||||
| Broj naselja | 199 | ||||
| ISO 3166-2:HR | HR-15 | ||||
| Pozivni broj | +385 (0)22 | ||||
| Župan | Goran Pauk (HDZ) | ||||
| Službene stranice | http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ | ||||
 Portal Hrvatske
| |||||
.gif)
.gif)
Županija se nazali na krškoj površini, a u svom jadranskom području, ukupno obuhvata 285 otoka i hridi. Uz to, i vrlo razvedenu obalu, kao i brojne kulturno-povijesne znamenitosti, županija je jedno od visokorazvijenih turističkih područja Hrvatske. Osim turizma, u plodnim krškim poljima razvijena je i poljoprivreda, a u gradskim središtima i poduzetničkim zonama i industrija. U njoj se s 1.831 m visine nalazi najviši vrh Hrvatske – Dinara na istoimenoj planini, kao i nacionalni parkovi Kornati i Krka.
Uz njih, područje Šibensko-kninske županije djelomično zahvata i dva parka prirode Vransko jezero i Velebit.[5]
ZemljopisUredi
ReljefUredi
Obala Županije je izuzetno razuđena s brojnim zaljevima. Zračna dužina između krajnjih obalnih točaka na kopnu iznosi 56 km, a stvarna čak 810 km, što čini da koeficijent razvedenosti iznosi visokih 14,5.[6] U uvalama su se razvila naselja i gradovi Pirovac, Vodice, Tribunj, Tisno, Šibenik, Primošten i Rogoznica. Iznad ovih naselja izdižu se blaga uzvišenja vapnenačkoga porijekla — Lozovac, Trtar, Kamenar,[7] Sveti Mikul i dr.[8]
Najveća skupina otoka u Šibensko-kninskoj županiji su Kornati. To je grupa od oko 150 otoka različite površine, čiji je jedan dio, zajedno s pripadajućim vodama proglašen nacionalnim parkom.[9] Nalaze se u okviru općine Murter-Kornati, dok su ostali otoci raspoređeni između općina Vodice, Tisno, Šibenik, Primošten i Rogoznica. Između Kornatskog arhipelaga i otoka Murtera, koje je podijeljen između općina Murter-Kornati i Tisno, nalazi se prostrano Murtersko more. U okviru grada Vodica nalaze se nekoliko većih otoka — Prvić, Tijat i Zmajan. Šibensku skupinu čine: Zlarin, Drvenik, Vela Sestrica, Mišjak Veli i Mali, Kaprije, Kakan i Žirje. Nedaleko od obale Primoštena su otoci Tmara, Smokvica Vela, Maslinovik i Grbavac.
Najviši planinski vrh Republike Hrvatske, a ujedno i Šibensko-kninske županije je Dinara (također poznat kao Sinjal) na istoimenoj planini, visine 1.831 m u općini Kijevu.[10]
KlimaUredi
HidrografijaUredi
Živi svijetUredi
StanovništvoUredi
Popis 2011.Uredi
Popis 2001.Uredi
Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 112.891 stanovnika (2,6% ukupnog stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 39 stanovnika/km2.
Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 88,4%, Srbi 9,1% i drugi.
Popis 1991.Uredi
Prema popisu iz 1991. bilo je 150.929 stanovnika (Hrvati 61,7%, Srbi 34,2%).
PovijestUredi
GospodarstvoUredi
Administrativna podjelaUredi
Županija je stvorena od teritorija predratnih općina Šibenik, Drniš i Knin.[11] Po prvotnoj raspodjeli teritorij općine Knin je pripadao Zadarsko-kninskoj županiji, no 1997. je dodijeljen ovoj županiji[12] koja se prije zvala Šibenska županija.[13] Županija je podijeljena na 5 gradova i 15 općina.
GradoviUredi
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
OpćineUredi
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
Županijska upravaUredi
KulturaUredi
ZnamenitostiUredi
IzvoriUredi
- ↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
- ↑ Opći podaci, sibensko-kninska-zupanija.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020.
- ↑ Danas se slavi Dan Šibensko-kninske županije, zna li itko zašto?, sibenik.in, pristupljeno 1. kolovoza 2020.
- ↑ Zadarsko-kninska županija, digarhiv.gov.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2020.
- ↑ Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja - Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero, pristupljeno 2. kolovoza 2020.
- ↑ Manojlović, str. 383.
- ↑ O nama, hpd-kamenar.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2020.
- ↑ Grad Šibenik, O Šibeniku: Okolica grada Arhivirano na web stranici Wayback Machine (travnja 22, 2009) (engl.)
- ↑ Nacionalni park Kornati — Popis otoka, otočića i grebena Arhivirano na web stranici Wayback Machine (svibnja 12, 2009) (engl.)
- ↑ Šibensko-kninska županija — Opći podaci Arhivirano na web stranici Wayback Machine (veljače 25, 2009) (engl.)
- ↑ Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 48 i 52
- ↑ Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 52
- ↑ Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-0-10877-X , stranica 49.
- Ivo Furčić: "Narodno stvaralaštvo šibenskog područja", Muzej grada Šibenika, 1980.-1988.
Vanjske povezniceUredi
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |