Dinara

planinski masiv na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša pogledajte Omiška Dinara.

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Dinara
Dinara Knin Croatia.jpg
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Visina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Troglav - 1913 m
Flag of Croatia.svg Dinara (Sinjal) - 1831 m
Država / pokrajina Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Flag of Croatia.svg Hrvatska
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 44°03′45″N 16°23′16″E / 44.062475°N 16.387691°E / 44.062475; 16.387691Koordinate: 44°03′45″N 16°23′16″E / 44.062475°N 16.387691°E / 44.062475; 16.387691
Planinarski domovi Planinarska kuća Brezovac (1050 m)
Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)
Planinarsko sklonište Pume (1630 m)
Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m)
Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)[1]
Najbliži gradovi Knin
Sinj
Livno
Vrlika
Ostali vrhovi Ošljak (1589 m)
Jančija glava (1585 m)
Badanj (1281 m)
Dinara na karti Hrvatska
Dinara
Dinara
Pozicija Dinare na karti Hrvatske


Zapadni greben Dinare.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografiji se uobičajilo cijeli planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina nazivati Dinaridi.

Najviši vrh masiva Dinare, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh Sinjal (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). U zemljopisnim kartama i publikacijama često se može naći da se vrh Sinjal naziva imenom planine – Dinara.


Popis najviših vrhovaUredi

Vrhovi Dinare u Hrvatskoj i BiH viši od 1500 m su[2] [3]

  •   Troglav 1913 m
  •   Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH
  •   Lišanj 1793 m
  •   Klečar 1792 m
  •   Marino brdo 1789 m
  •   Šlime 1779 m
  •   Jančiji vrh (JZ) 1768 m
  •   Velika Duvjakuša 1708 m
  •   Gorica (S) 1704 m
  •   Gnjat/Glavica (I) 1696 m
  •   Torlakova glava 1674 m
  •   Jančarska glava 1669 m
  •   Ošljak 1589 m
  •   Jančija glava 1585 m
  •   Velika Glavica 1579 m
  •   Orlovača 1545 m
  •   Antića glavica 1539 m
  •   Čakolica 1521 m
  •   Jančag 1516 m

Planinarska skloništa i kućeUredi

 
Grupa planinara na putu prema vrhu Sinjal (kolovoz 2010.)

Na Dinari je izgrađeno desetak planinarskih kuća i skloništa[4] [5]:

Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore, ali je izgorjelo u požaru podmetnutom u zimu 2012. U isto vrijeme izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na Kamešnici, no to je sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu HGSS-a Eduardu Edi Retelju.[6]

12. svibnja 2018. splitska planinarska udruga Dinaridi te njeni partneri 7. gardijska brigada "Pume" i Hrvatska gorska služba spašavanja svečano otvorili na planini Dinari na predjelu Ošjaku planinarsko sklonište koje se zove po prerano preminulom Dragi Grubaću, vrsnom planinaru i hrvatskom branitelju. Ovo sklonište je planinarski objekt na najvećoj visini u Republici Hrvatskoj, na visini od 1645 metara.[7][8]


Biljni i životinjski svijetUredi

Biljni svijetUredi

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor.

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.

Životinjski svijetUredi

PticeUredi

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

SisavciUredi

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

ZmijeUredi

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.


Povijesne bilješkeUredi

Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon Morejskog rata od 1715. i mira u Požarevcu 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.[9]

Tijekom samih početaka Domovinskog rata prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji brana Peruća - selo Vučipolje - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

Operacija Zima '94. odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. godine na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela Vučipolje preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio miniranog prostora.

Lipnja 2016. postavljena je prva automatska meterološka postaja na Dinari. Smjestili su ju ispred planinarskog skloništa Pume na 1630 metara nadmorske visine, ispod vrha Velika Duvjakuša na Dinari, i bila je druga po visini u Hrvatskoj poslije one na Sv. Juri. Ta postaja biljeći meteorološke parametre poput temperature, vlage i tlaka zraka, brzine vjetra, količine oborina, UV indeksa, broja sunčanih sati, i sve to u realnom vremenu šalje na internet. Na njoj su i panoramske meteorološke kamere. 9. listopada 2020. je na najvišem vrhu Sinjalu postavljena automatska meteorološka postaja.[10]

GalerijaUredi

 
Zaravan na stazi od sela Glavaš prema vrhu Sinjal
 
Greben na uzvisini iznad sela Glavaš
 
Na putu prema planinarskom domu Brezovac na Dinari.


IzvoriUredi

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Dinara