Otvori glavni izbornik

Perućko jezero

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad nizvodnih hidroelektrana; Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).

Perućko jezero
Troglav Peruca.jpg
Lokacija Brana na Cetini
Koordinate 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina cca 15 km²
Zapremina 0,541 km³
Najveća dubina 65 m
Nadmorska visina 360 m
Najveća širina km
Najveća dužina 15 km
Vrsta jezera umjetna akumulacija
Ulijeva se u Cetina
Države Hrvatska
Disambig.svg »Peruća« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Peruća (razdvojba).

OpisUredi

Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima. Od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova, te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata, a i mnogi mostovi.
Na tom zemljištu država je provela nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju, većinom bez naknade. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na viša područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja.
Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera, zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.

Domovinski ratUredi

Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu, i to za vrijeme najvišega ikad izmjerenog vodostaja , no zbog specifične izgradnje brane (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.

RibolovUredi

Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Postojali su pokušaji komercijalnog uzgoja ribe u kavezima ali se zbog učestalih krađa odustalo od takvog uzgoja.

SportUredi

Jezero je poznato i po tome što se na njemu, zbog izvsnih uvjeta, pripremaju za nastupe hrvatski i strani veslači, među kojima su osvajači olimpjiskih i svjetskih medalja.

Biološke osobine jezeraUredi

Budući da se radi o relativno novonastaloj umjetnoj akumulaciji izgrađenoj na izrazito krškom području i ne postoji kontinuitet dugotrajnog razvoja biloške raznolikosti kako biljnog tako i životinjskog svijeta tako da se ne može reći da sama akumulacija obiluje životinjskim i biljnim vrstama premda one koje su evidentirane nisu zanemarive u biološkom smislu.
Viša vodena vegetacija

  • trska Phragmites communis

Fitoplankton

  • svjetleći bičaši Dinoflagellata; Ceratium hirundinella (najbrojniji fitoplankton u jezeru Peruća),
  • alga Cyanophyta Pediastrum,
  • alge Chrysophyta; Dinobryon, Diatomeae, Navicula i Cyclotella.

Zooplankton

  • račići rašljoticalci Cladocera; Bosmina longirostris, Diaphanosoma brachyurum i Daphnia longispina,
  • račići veslonošci Copepoda Diaptomus gracilis i
  • kolnjaci Rotatoria: Polyarthra sp., Brachionus sp. i Asplanchna sp.

FaunaUredi

Ihtiofauna

  • potočna pastrva Salmo trutta
  • cetinska ukliva/klen; Squalius illyricus i Leuciscus ukliva
  • badelj iliti lizibaba Cobitis taenia
  • podust Chondrostoma nasus
  • kalifornijska pastrva Oncorhynchus mykiss (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • štuka Esox lucius (uvedena vrsta tijekom poribljavanja, izraziti predator, glavni razlog drastičnog opadanja ribljeg fonda u jezeru Peruća i nizvodno na rijeci Cetini)
  • šaran Cyprinus carpio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • lipljen Thymallus thymallus (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • babuška Carassius auratus gibelio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)

ZanimljivostiUredi

Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti.[1]

Pogledati jošUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi