Šar-planina
Šar-planina (Šara, srp. Шар-планина; alb. Malet e Sharrit) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, te manjim dijelom u Albaniji.
Šar-planina srp. Шар-планина; alb. Malet e Sharrit | |
---|---|
Gorje | |
Vrhovi Mal Turčin i Titov Vrv (iza) | |
Planinski vrh Kobilica | |
Položaj | |
Koordinate | 42°00′N 20°44′E / 42°N 20.73°E (WD) |
Država | |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh • visina: • koord.: | Titov Vrv 2748 m 41°59′31″N 20°47′53″E / 41.99194°N 20.79806°E |
Šar-planina na zemljovidu Sjeverne Makedonije |
Najveći turistički centar je Brezovica u općini Štrpce. Razvijeni turizam na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do rata na Kosovu.
Zemljopisne odlike
urediOva planina je duga oko 80 kilometara i nekih 10 – 20 kilometara široka. Proteže se od grada Prizrena, odakle prati dvije rijeke, Lumbardu i Lepenac. Na istoku prolazi pokraj grada Kačanika i kroz Kačanički klanac prelazi u Makedonsku dolinu Polog. Granica joj prolazi pored vrela Vardara, Vrutoka, i ulazi u dolinu Mavrovo. Tu je rijeka Radika odvaja od više planine Korab (2764 m) na jugozapadu. Nakon toga, granica planine dolazi na točku gdje se spajaju tri države: Kosovo, Makedonija i Albanija. Odatle granica planine slijedi cestu do malog planinskog grada Restelica, i rijekama Globočica, Plavi Drin i Bijeli Drin, da bi konačno opet došla do grada Prizrena.
Najviši vrhovi su:
Nacionalni park Šar-planina
urediBiogeografski i ekološki, nacionalni park Šar-planina predstavlja jedno od najvažnijih zaštićenih područja u središnjem Balkanu. Tu se može naći više od 1500 vaskularnih biljnih vrsta, od čega je oko 20 % endema i relikata Balkana. Vegetacija i ekosustavi su vrlo raznoliki, od submediteranskih zajednica u podnožju planine, subalpskih šuma endemskog balkanskog bora (Pinus heldfreichii) i molike (P. peuce) do najviših vrhova planina pokrivenih različitim grmolikim i travnatim zajednica na silikatnim, vapnenčkim i serpentinskim podlogama. Također je fauna, pogotovo ornitofauna, najbogatija brojnim rijetkim vrstama na cijelom Balkanskom poluotoku.
Dana 18. ožujka 2002. godine Republika Srbija je nominirala Nacionalni park Šar-planina za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]
Galerija slika
uredi-
Šar-planina sa zapada
-
Šar-planina 2010.
-
Šar-planina i nova džamija 2010.
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Mt. Sara National Park. UNESCO World Heritage Centre (engleski). UNESCO. Pristupljeno 28. ožujka 2024.
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Šar-planina |