Sedramić

naselje u Hrvatskoj, Grad Drniš, Šibensko-kninska županija

Sedramić je naselje u sastavu Grada Drniša, odnosno Šibensko-kninske županije u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u unutrašnjosti Dalmacije, u Zagori, približno 35 km udaljen od Šibenika i oko 65 km od Splita.

Sedramić
Država Hrvatska
ŽupanijaŠibensko-kninska
Općina/gradDrniš

Površina[1]18,2 km2
Visina320 mnm
Koordinate43°48′N 16°10′E / 43.80°N 16.17°E / 43.80; 16.17

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno168
– gustoća9 st./km2

Poštanski broj22323
Pozivni broj022
AutooznakaŠI

Zemljovid

Sedramić na zemljovidu Hrvatske
Sedramić
Sedramić

Sedramić na zemljovidu Hrvatske

Kroz Sedramić prolazi županijska cesta koja povezuje Drniš i Trogir, kao i željeznička pruga Zagreb - Split.

Povijest uredi

Sedramić je stara neolitska naseobina. Naziv dolazi od keltske riječi Sed ra ma. Sedra je tvrda zemlja, a -m je dočetnik. Sedramić je diminutiv od Sedrama. Prvi put se spominje 1298. godine kada pripada župi Žitnić. Također, Sedramić se spominje u pisanim izvorima i 1434. godine kada pripada knezu Ivanišu Nelipiću, a kasnije i njegovom vojvodi Ivancu Novakoviću (do njegove smrti 1450. godine).[3]

Danas selo pripada drniškoj župi s crkvom Presvetog Trojstva izgrađenom krajem 19. stoljeća. Crkva je izgrađena na mjestu kapele koja se spominje još 1757. godine. U njoj se misa služila jednom na godinu i o njoj se brinula Bratovština sv. Jure iz Žitnića.

Godine 1991. selo se je našlo u središtu ratnog vihora, na prvoj crti obrane Hrvatske u kojoj je sudjelovalo preko 100 mještana dragovoljaca Domovinskog rata. Kao žrtve svakodnevnog četničkog granatiranja sela smrtno su stradala tri mještanina civila, a jedna je osoba nestala.

20. rujna 1991. zbila se bitka kod Pakova Sela i Sedramića. Ova su sela bila na drniškom bojištu. U jednoj od od središnjih borbenih akcija, slabo naoružane hrvatske obrambene snage zaustavile su naprjedovanje 9. kninskog korpusa JNA prema Šibeniku i Unešiću. Bitku su iznijeli 4. bojna 113. brigade i 4. bojna 4. gardijske brigade te pripadnici hrvatske policije u Pakovu Selu i Sedramiću. Pobjeda hrvatskih snaga omogućila je braniteljima bolje učvrstiti obrambene položaje na ovom dijelu bojišnice. Zbog toga je neprijateljska JNA, velikosrpski dragovoljci i pobunjenici nisu mogli probiti ovaj dio bojišnice ni približiti se Šibeniku. Ova je pobjeda mnogo pomogla braniteljima grada Šibenika čime je izvojevana pobjeda u bitci za Šibenik rujna 1991. godine.[4]

Stanovništvo uredi

Pregled broja stanovnika po službenim popisima
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
486 496 503 553 620 619 600 709 612 633 615 575 443 391 238 206 167

Zbog sustavnog zapostavljanje cijele Zagore pa tako i Sedramića od strane SFRJ-u dolazi do velike migracije stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Najveće migracije netom iza Drugog svjetskog rata išle su u smjeru Slavonije, a zatim od 60-ih godina prošlog stoljeća u smjeru splitskog bazena i manjim dijelom Šibenika. Isto tako i u druge europske zemlje, najvećim dijelom u Njemačku, u koju se nažalost i do dana današnjeg malobrojno mlado stanovništvo iseljava. Izgradnja infrastrukture započeta je tek dolaskom hrvatskih demokratskih vlasti, što se je pokazalo prekasno.

Naselje Sedramić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
486
496
503
553
620
619
600
709
612
633
615
575
443
391
238
206
168
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Prezimena sela Sedramić uredi

Alduk, Begonja, Brnada, Bunardžija, Čavala, Čavka, Čičmir, Dugeč, Džale, Đeka, Elez, Ercegovac, Milaković, Minga, Mujan, Plazonja, Ponoš, Ramljak, Skejo, Šarić, Šuljak, Triva, Veštić, Zelić

Poznate osobe uredi

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b Krešimir Kužić - Povijest dalmatinske Zagore od 7. stoljeća do 1918. godine, Književni krug Split, 1997.
  4. Anita Vukušić: Rujanski rat - 20 godina od bitke na Pakovom SeluArhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2016. (Wayback Machine), Radio Drniš, 20. rujna 2011. Pristupljeno 17. studenoga 2016.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.