Kijevo

Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja, pogledajte Kijevo (razdvojba).

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Kijevo
Kijevo Kijevo na zemljovidu Hrvatske
Županija	Šibensko-kninska
Načelnik općine	Ivan Stjepan Bajan
Naselja u sastavu općine	Kijevo
Površina	74,37 km2
Stanovništvo (2011.)	417
Poštanski broj	22310 Kijevo
Crkva sv. Mihovila

Zemljopis

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke.

Stanovništvo

Popis 2011.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Vjerski je 100 % rimokatoličko, a etnički hrvatsko.

Kretanje broja stanovnika za Kijevo

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

Povijest

Krajolik kod Kijeva

Prvi svjetski rat

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8. kolovoza 1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin—Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku. Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora.

Kijevski strijeljani Isus

Domovinski rat

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja) Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koju su srpski napadači tri puta u 20. stoljeću srušili do temelja

Poznate osobe

• Ante Čavka, hrvatski svećenik i književnik

Spomenici i znamenitosti

• Spomen-križ iznad Kijeva na Batu na Kozjaku.

Kultura

• Kijevski književni susreti

Šport

• NK Zrinski Kijevo
• MNK Kijevo

Vanjske poveznice

• Službene stranice

Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.