Otvori glavni izbornik

Zemljopis

Općina Kistanje nalazi se na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina.

Općinska naselja

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kistanje imala je 3.481 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:[1]

  • Biovičino Selo - 223
  • Đevrske - 293
  • Gošić - 46
  • Ivoševci - 360
  • Kakanj - 49
  • Kistanje - 1.909
  • Kolašac - 50
  • Krnjeuve - 74
  • Modrino Selo - 47
  • Nunić - 110
  • Parčić - 22
  • Smrdelje - 111
  • Varivode - 124
  • Zečevo - 63

Većinsko stanovništvo su Srbi (57,1 %), dok su Hrvati, koji čine 41,3 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića, gdje su Hrvati činili značajan dio stanovništva i prije Domovinskog rata.

Nacionalni sastav, 2001.

Popisi stanovništva

Prvi popis stanovništva u Kistanjama proveden je 1857. godine.

  • 1857. - 1304 stanovnika
  • 1881. - 1329 stanovnika
  • 1910. - 1400 stanovnika
  • 1931. - 2353 stanovnika
  • 1953. - 2310 stanovnika
  • 1981. - 1976 stanovnika
  • 1991. - 2046 stanovnika

Uprava

Povijest

Ime Kistanje se prvi put spominje 1408. godine kao Kyztane[2] u nekom dokumentu na latinskom jeziku. Mjesto je nastalo u blizini ruševina rimskog logora (Burnum) i srednjovjekovne crkvice.[3] U srednjem vijeku nalazi se u sastavu župe Luka, a pripadala je knezovima Šubićima. U 16. stoljeću i u prvoj polovici 17. stoljeća palo je pod tursku upravu.[3]

Prva općina osnovana je 1854. godine, a pošta godinu dana kasnije.

Škola u Kistanjama postoji od 1856. godine, a osnovana je kao pučka škola na narodnom jeziku, ostavština upravnika manastira Krka.

Religija

Prva crkva i to katolička, crkva Svetog Nikole sagrađena je 1537. godine. U Kistanjama je 1636. zabilježeno 650 katolika. U lipnju 1691. doselilo se (u bijegu od Turaka) 40 obitelji istočnog obreda s 300 osoba.[3] Godine 1888. sagrađena je crkva sv. Ćirila i Metodija, a 1894. godine na traženje službenika u državnoj upravi katoličke vjeroispovijedi sagrađena je katolička župna crkva Prikazanja Blažene Djevice Marije – Gospa od zdravlja, u narodu kasnije poznata kao "Luca". Blagoslovio ju je 1895., zadarski nadbiskup Grgur Rajčević. Tada je ustanovljena i župa.[3]

U listopadu 2000. započeta je gradnja nove župne crkve i svetišta sv. Nikole, biskupa, zaštitnika Janjeva. [3][4]

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Osnovna škola "Kistanje"

Kultura

U Kistanjama djeluje Udruga mladih "Atlas" koja redovito ogranizira kulturna događanja kao što su predstave, predavanja, izložbe fotografija i sl. Aktivna je i udruga "Novo Janjevo" i Klapa "Zvono"

  • Udruga mladih Atlas[5]
  • Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Šport

U Kistanjama je do 1995. godine djelovala NK Bukovica Kistanje, ali se nakon oslobodilačke operacije Oluja i vraćanja Kistanja pod hrvatsku vlast, klub gasi. Nakon većeg doseljavanja Hrvata, pretežito s Kosova, mještani osnivaju NK Janjevo kao uspomenu na mjesto iz kojeg su došli. Klub se danas natječe u 1. ŽNL Šibensko-kninske županije.

Izvori

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kistanje

Mrežna sjedišta


  Nedovršeni članak Kistanje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.