Kistanje
Kistanje je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.
| Kistanje | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Šibensko-kninska |
| Načelnik | Slobodan Rončević |
| Naselja | 14 općinskih naselja |
| Površina | 243 km2 [1] |
| Površina središta | 60,6 km2 |
| Koordinate | 43°59′N 15°58′E / 43.98°N 15.97°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2650 [2] |
| – gustoća | 11 st./km2 |
| Urbano | 1638 |
| – gustoća | 27 st./km2 |
| Odredišna pošta | 22300 Knin [3] |
| Stranica | kistanje |
  Kistanje Kistanje na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopis
Općina Kistanje nalazi se na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina.
Općinska naselja
Biovičino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kistanje, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nunić, Parčić, Smrdelje, Varivode, Zečevo
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Kistanje imala je 2650 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:[4]
- Biovičino Selo – 133
- Đevrske – 175
- Gošić – 21
- Ivoševci – 251
- Kakanj – 33
- Kistanje – 1638
- Kolašac – 47
- Krnjeuve – 64
- Modrino Selo – 23
- Nunić – 89
- Parčić – 2
- Smrdelje – 90
- Varivode – 61
- Zečevo – 24
Većinsko stanovništvo su Srbi (51,9 %), dok su Hrvati, koji čine 47,1 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića, gdje su Hrvati činili značajan dio stanovništva i prije Domovinskog rata. Ostali čine 1 % stanovništva općine.
Nacionalni sastav, 2011.
- Srbi – 2166 (62,22)
- Hrvati – 1282 (36,83)
- Albanci – 10
- Makedonci – 2
- Mađari – 2
- Crnogorci – 1
- ostali – 12
- nepoznato – 6
Nacionalni sastav, 2001.
- Srbi – 1736 (57,14)
- Hrvati – 1255 (41,31)
- Albanci – 5
- Makedonci – 3
- Crnogorci – 1
- Talijani – 1
- Mađari – 1
- ostali – 30
- nepoznato – 6
Popisi stanovništva
Prvi popis stanovništva u Kistanjama proveden je 1857. godine.
- 1857. – 1304 stanovnika
- 1881. – 1329 stanovnika
- 1910. – 1400 stanovnika
- 1931. – 2353 stanovnika
- 1953. – 2310 stanovnika
- 1981. – 1976 stanovnika
- 1991. – 2046 stanovnika
| broj stanovnika | 5970 | 5929 | 6620 | 7432 | 8648 | 9175 | 10584 | 10579 | 10851 | 11236 | 10840 | 9947 | 8451 | 7816 | 3038 | 3481 | 2650 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1333 | 1390 | 1466 | 1626 | 1876 | 2078 | 1965 | 2353 | 2247 | 2307 | 2246 | 2175 | 1976 | 2021 | 1752 | 1909 | 1638 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava
Povijest
Ime Kistanje se prvi put spominje 1408. godine kao Kyztane[5] u nekom dokumentu na latinskom jeziku. Mjesto je nastalo u blizini ruševina rimskog logora (Burnum) i srednjovjekovne crkvice.[6] U srednjem vijeku nalazi se u sastavu župe Luka, a pripadala je knezovima Šubićima. U 16. stoljeću i u prvoj polovici 17. stoljeća palo je pod tursku upravu.[6]
Prva općina osnovana je 1854. godine, a pošta godinu dana kasnije.
Škola u Kistanjama postoji od 1856. godine, a osnovana je kao pučka škola na narodnom jeziku, ostavština upravnika manastira Krka.
Kistanje su se od 1991. do 1995. godine nalazile pod srpskom okupacijom.
Religija
Prva crkva i to katolička, crkva Svetog Nikole sagrađena je 1537. godine. U Kistanjama je 1636. zabilježeno 650 katolika. U lipnju 1691. doselilo se (u bijegu od Turaka) 40 obitelji istočnog obreda s 300 osoba.[6] Godine 1888. sagrađena je crkva sv. Ćirila i Metodija, a 1894. godine na traženje službenika u državnoj upravi katoličke vjeroispovijedi sagrađena je katolička župna crkva Prikazanja Blažene Djevice Marije – Gospa od zdravlja, u narodu kasnije poznata kao "Luca". Blagoslovio ju je 1895., zadarski nadbiskup Grgur Rajčević. Tada je ustanovljena i župa.[6]
U listopadu 2000. započeta je gradnja nove župne crkve i svetišta sv. Nikole, biskupa, zaštitnika Janjeva.[6][7]
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Josif Giuzeppe Modrić, književnik i putopisac
- Mirko Korolija, književnik
- Simo Dubajić, jugoslovenski partizanski časnik
Spomenici i znamenitosti
- ostatci rimskog vojnog logora Burnum (Šupljaja) kod Ivoševaca
- crkva Gospe od Zdravlja u Kistanjama
- župna crkva svetog Nikole u Kistanjama
- pravoslavni samostan Krka
- pravoslavna crkva Svetog Ćirila i Metoda
Obrazovanje
- Osnovna škola "Kistanje"
Kultura
U Kistanjama djeluje Udruga mladih "Atlas" koja redovito organizira kulturna događanja kao što su predstave, predavanja, izložbe fotografija i sl. Aktivna je i udruga "Novo Janjevo" i Klapa "Zvono"
- Udruga mladih Atlas[8]
- Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"
Šport
U Kistanjama je do 1995. godine djelovala NK Bukovica Kistanje, ali se nakon oslobodilačke operacije Oluja i vraćanja Kistanja pod hrvatsku vlast, klub gasi. Nakon većeg doseljavanja Hrvata, pretežito s Kosova, mještani osnivaju NK Janjevo kao uspomenu na mjesto iz kojeg su došli. Klub se danas natječe u 1. ŽNL Šibensko-kninske županije.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva Hrvatske 2021.
- ↑ [1]
- ↑ a b c d e http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=248 (pristupljeno 15. svibnja 2013.)
- ↑ http://www.voxtv.hr/vijesti/kistanjani-slave-blagdan-svog-zastitnika Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) (pristupljeno 15. svibnja 2013.)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2021. Pristupljeno 11. siječnja 2022. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kistanje |
Mrežna sjedišta
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |