Tugare

naselje u Hrvatskoj, Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija

Tugare je mjesto u Srednjim Poljicima, administrativno u sastavu grada Omiša. Čine ga zaselci: Ume (Hume), Podume (Podhume), Račnik, Strane, Čažin Dolac, Truša, Dočine, Pasike, Orebić, Osić, Semeljin, Zastinje, Gajine, Vodičko i Prokop. Od navedenih zaseoka napušteni su Ume, Osić i Orebić. Tugare su smještene između dva ogranka Mosora: Mošnice na jugu i Očura na sjeveru. Zapadno se pogled proteže preko Peruna, a na istoku se otvara vidik prema omiškoj Dinari i Biokovu.

Tugare
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradOmiš

Površina12,9 km2[1]
Koordinate43°28′01″N 16°40′01″E / 43.467°N 16.667°E / 43.467; 16.667

Stanovništvo (2021.)
Ukupno875 [2]
– gustoća68 st./km2

Odredišna pošta21000 Split [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Tugare na zemljovidu Hrvatske
Tugare
Tugare

Tugare na zemljovidu Hrvatske

Mjesto je povezano sa Splitom redovnom gradskom autobusnom linijom 29 i prigradskom autobusnom linijom 68 koja prometuje iz Šestanovca.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovnika iz 2021. Tugare imaju 877 stanovnika. Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog mjesta.

Naselje Tugare: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
411
551
690
743
856
913
814
927
993
747
743
757
713
771
781
885
875
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Humac koje je prestalo postojati i za koje sadrži dio podataka u 1869., 1921. i 1931. U 1991. također je povećano i za dio područja naselja Dubrava, gdje je i sadržan dio podataka od 1857. do 1961. Do 1910. iskazivano pod imenom Tugari. U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Naklice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Tugare su administrativno podijeljene na tri jedinice lokalne samouprave: Čažin Dolac, Dočine i Podume.

Društvo

uredi

Na području Tugara djeluju dvije udruge za očuvanje baštine: "Sveti Frane" iz Čažina Doca i "Sveti Roko" iz Poduma. Imena su dobile po zaštitnicima zaseoka iz kojih dolaze a osnovni cilj im je provođenje projekta županije "Etno-eko selo", kojim se nastoje obnoviti matični zaseoci u svrhu seoskog turizma.

Također postoji i udruga "Lasta" koja se bavi problematikom djece predškolske i školske dobi.

Znamenitosti

uredi

Glavna župna crkva je crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, i nalazi se na povijesnom lokalitetu koji također nosi naziv Tugare, tako da mještani za odlazak u crkvu često kažu: "idem na Tugare". Za cijeli lokalitet, koji uključuje i dva arheološka nalazišta, izrađen je izvedbeni projekt koji uključuje proširenje groblja, izgradnju mrtvačnice i uređenje cjelokupnog prostora.

Na Dočinama se nalazi zgrada bivšeg Zadružnog doma. Ispred nje se nalazi lijepi park s polusrušenim spomenikom palim borcima iz II. svjetskog rata, te bistom poznatog hrvatskog glumca Karla Bulića (porijeklom iz Tugara). Pokraj parka nalazi se i spomenik poginulom hrvatskom branitelju iz Tugara Ivi Banu koji je svečano otvoren u listopadu 2019.

Od ostalih znamenitosti vrijedno je spomenuti izvore pitke vode na Učinju u zaseoku Ošić i Polaču u Trušima.

Na Dočinama se, u sklopu parka ispred spomenutog Doma, nalazi tzv. Vuntana i stoljetni dub ispod kojega se Tugarani, posebno mladi, rado okupljaju, osobito ljeti u večernjim satima.

U Tugarima postoji i grb Hajduka napravljen isključivo od prirodnih materijala. Grb je svečano otvoren i prikazan 14. rujna 2012.[4] uz prisutnost splitskog pjevača Vinka Coce.

Rekreacija

uredi

Tugare imaju osvijetljena igrališta za nogomet i košarku u Podumima i Dočinama, kao i brojne zogove za balote po svim zaseocima. Također je čitavo područje pogodno za planinarenje,a u novije vrijeme stijene iznad tugarskih zaseoka nezaobilazno je športsko penjalište, jedno od većih u županiji u disciplini bouldering. Do 1980. godine u mjestu je postojao nogometni klub Poljičanin'.

Zanimljivosti

uredi

Tugare su bile poznate po trešnjama koje su u 20. stoljeću bile glavni poljoprivredni proizvod u mjestu. Krajem prošlog stoljeća dogodilo se neobjašnjivo propadanje stabala pa je cjelokupna proizvodnja propala. Ta sorta trešanja se i danas zove "Tugarka", a drugi nazivi su joj "Vladina trišnja" i "Volovsko oko".

Postoje teorije po kojima su Tugare dobile ime po Tugi, jednoj od mitskih sedmero vođa hrvatskih plemena koja su dovela Hrvate iz Zakarpatja i s Tatra u današnju Hrvatsku.

Tugare se prvi put spominju u Trpimirovoj darovnici 852. godine kad je prvi put spomenuto ime Hrvat u pisanom obliku.[5] Samim time svake se godine 4. ožujka obilježava i Dan Tugara.

Kultura

uredi

Od 1994. se godine u Tugarama svake godine održava smotra poljičkih crkvenih zborova i pučkih pivača.[6]U samoj župi djeluju tri zbora: dječji zbor, mješoviti zbor i pučki zbor.

Povezani članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Dugi rat: Novosti, Ivica Petričević poslao poruku: Borite se!, objavljeno 15. rujna 2012., pristupljeno 20. svibnja 2021.
  5. Ante Škobalj, Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970., str. 512.
  6. Davor Grgat/EPEHA: Tugare: smotra crkvenih zborova Slobodna Dalmacija. 1. srpnja 2008. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
Nedovršeni članak Tugare koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.