Supetar

grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija
Ovo je glavno značenje pojma Supetar. Za druga značenja pogledajte Supetar (razdvojba).

Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.

Supetar

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

GradonačelnikIvana Marković (SDP)
Gradsko vijeće13 članova
– predsjednikDanijela Kirigin (SDP)
Naselja4 gradska naselja

Površina29,8 km2[1]
Površina središta9,6 km2
Koordinate43°23′N 16°33′E / 43.38°N 16.55°E / 43.38; 16.55

Stanovništvo (2021.)
Ukupno4325 [2]
– gustoća145 st./km2
Urbano3415
– gustoća356 st./km2

Svetac zaštitniksv. Petar i Pavao
Dan mjesta29. lipnja

Odredišna pošta21400 Supetar [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST
Stranicagradsupetar.hr

Zemljovid

Supetar na zemljovidu Hrvatske
Supetar
Supetar

Supetar na zemljovidu Hrvatske

Naziv grada postavljen u luci

Gradska naselja

uredi

Području grada pripadaju 4 naselja (stanje 2006.), to su: Mirca, Splitska, Supetar i Škrip.

Zemljopisni položaj

uredi

Supetar je smješten na sjevernoj strani Brača, nasuprot Splitu. Površina mu je oko 30 km².

Povijest

uredi

Naselje se pod imenom Supetar prvi put spominje 1423. godine, a ime je dobilo po Svetom Petru.

Godine 1614. naselje ima 160 duša od pričesti, 1637. oko 200, 1668. 230, a 1697. oko 300 stanovnika. U 18. stoljeću stanovništvo naglo raste. Supetar 1705. ima 324 stanovnika, 1712. 333, 1738. oko 535, 1760. 850, a 1764. već 903 stanovnika. Zbog nagloga porasta pučanstva Supetar gubi odlike ruralnoga naselja i poprima sliku smišljene gradnje u kojoj se uz obalu podižu barokne zgrade i time stvaraju svi preduvjeti da u 19. stoljeću postane otočno upravno središte. Tome je pridonijela i gradnja crkvi. Prvotna župna crkva posvećena patronu svetom Petru sagrađena je 1604. godine. Uništio ju je požar 1729., pa su ju pučani nakanili obnoviti jer je plemstvo imalo svoju posebnu crkvicu posvećenu svetom Martinu. U tu svrhu skupili su se glavari obitelji i taksirali svakoga pojedinog za gradnju nove župne crkve. Sagrađena je 1733. godine. Obnovljena je u baroknom stilu, a od stare su sačuvana tri portala profilirana vijencem i ukrašena baroknim kipovima Boga Oca i alegoričnim ženskim likovima duge kovrčave kose sa štitovima u ruci. Novosagrađenu crkvu posvetio je hvarski biskup Bonajuti 1738., ali je zbog daljnjega porasta stanovništva i ta postala premalena pa su ju Supetrani obnovili i proširili čime je dobila današnji izgled. Dovršena je 1887., a hvarski biskup Carev posvetio ju je devet godina kasnije.

Privatna osnovna škola za mušku djecu u Supetru otpočela je s radom 1823. godine, a vodio ju je mjesni župnik do 1869. kada je osnovana državna muška i ženska škola. Nastava na hrvatskom jeziku u objema školama uvedena je 1871. godine. Supetar je 1873. godine imao općinskoga liječnika, ljekarnika i tri primalje.

Administracija i politika

uredi

Gradsko vijeće ima 13 članova.

Ekonomija

uredi

Gospodarstvo grada većinom se zasniva na turizmu. Supetar ima veliki broj hotelskih i apartmanskih ležaja.

Demografija

uredi

Supetar ima 4.074 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine. Većina stanovništva su Hrvati 96,15%,[4] a po vjerskom opredjeljenju većinu čine katolici 87,92%.[5]

Grad Supetar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2571
2833
2951
3057
3239
3062
2637
2623
2425
2507
2486
2389
2815
3324
3889
4074
4325
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Brač. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Supetar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1656
1701
1774
1795
1829
1757
2637
1440
1303
1384
1422
1486
2060
2568
3016
3213
3415
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1921. sadrži podatke za naselja Mirca, Splitska i Škrip. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Znamenitosti

uredi

Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja iz 18. stoljeća izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra, o čemu svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine. Neposredno do crkve ranokršćanski su mozaici iz 6. stoljeća te Leroj (zvonik sa satom) i crkveni muzej. Na ulazu u muzej nalazi se skulptura Svetog Viktora, djelo kipara Petra Jakšića, koji je autor i skulpture Majke Terezije na samom ulazu u crkveno dvorište. Oltarna pala Bogorodica sa svecima djelo je slikara amatera Feliksa Tironija (1722. – 1808.), a orgulje je još 1737. izradio Petar Nakić. Na Supetarskom groblju nalaze se nadgrobni spomenici koje je izradio kipar Ivan Rendić, te glasoviti mauzolej obitelji Petrinović, najznačajnije djelo Tome Rosandića.

U blizini se grada nalazi špilja Kopačina, koja datira iz razdoblja neolitika.

Zaštićena kulturna dobra

uredi
Sakralni objekti
Ostalo

Prometna povezanost

uredi
 
Supetarska luka, pogled iz drugog kuta

Supetar je sa Splitom povezan direktnom trajektnom linijom. Trajekti iz Splita i Supetra polaze po 10-12 puta dnevno, a ljeti i mnogo češće. Plovidba između Splita i Supetra traje oko 50 minuta.

Kultura

uredi

Sport

uredi

Obrazovanje

uredi
  • Osnovna škola Supetar
  • Srednja škola "Brač"
 
Plaža Vlačica u Supetru

Mediji

uredi

Poznate osobe

uredi

Literatura

uredi
  • Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Supetar koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.