Slavoluk Sergijevaca

Koordinate: 44°52′5.8″ N 13°50′49.3″ E

Slavoluk Sergijevaca (često nazivan i Zlatna vrata), antički rimski slavoluk u Puli u Hrvatskoj. Postavljen je u spomen na tri člana obitelji Sergijavaca, posebno na Lucija Sergija Lepida, tribuna koji je služio u Rimskoj legiji, koja je sudjelovala u bitci kod Akcija, pa se pretpostavlja da je slavoluk izgrađen između 29. i 27. godine pr. Kr. Sergijevci su bili moćna obitelj u koloniji, te su zadržali svoju moć stoljećima.[1]

   
Slavoluk Sergijevaca
Slavoluk Sergijevaca
Lokacija Pula, Hrvatska
Vrijeme gradnje oko 29. pr. Kr. - 27. pr. Kr.
Graditelj obitelj Sergijevaca
Tip strukture slavoluk
Detalj reljefa sa slavoluka.

U spomenik je uklesano ime Salvije Postume, koja je i platila gradnju (de sua pecunia), a kako je bila udana u obitelj Sergijevaca, podignula ga je u čast vjerojatno svoga muža, Lucije Sergije Lepid, njegovog oca Lucije Sergije i strica Gnej Sergije.[1] Uređen je u kasnom helenističkom stilu, s orijentalnim utjecajima. Reljef na slavoluku prikazuje ratnu kočiju koju vuku konji.

Slavoluk je privukao pozornost mnogih umjetnika, među ostalim i Michelangelovog učenika Bastijana de Sangalla koji ga je ovjekovječio crtežom. Vjerojatno mu je služio kao antički uzor za neko od njegovih remek-djela. Crtež se danas čuva u muzeju Wicar[2] francuskog grada Lillea.

Opis uredi

Okvir slavoluka čine masivni pilastri - nosači građeni od velikih kamenih blokova koji su u donjim dijelovima prošireni, tako da čine i baze stupova koji oživljavaju vertikalne pilastre, nosače lukova s prednje i stražnje strane. Otvor završava svodom kojeg tvore klinasto pritesani blokovi, a u cjelinu ga povezuje trodijelni arhitrav na kojeg se nastavlja friz koji obujmljuje slavoluk. Iznad friza nalazi se vijenac i trodijelna atika (arhitektura) koja je ujedno bila i baza statua trojice Sergijevaca kojima je spomenik bio podignut. Izuzetno bogata dekoracija slavoluka isklesana je u orijentalnoj helenističkoj maniri. Pilastre oživljavaju i rasčlanjuju vitki stupovi s raskošnim korintskim kapitelima, s gradske strane pilastri su ukrašeni biljnim ukrasom uvijenih grana s akantusovim lišćem. Unutarnje stijene svodnog otvora ukrašene su stabljikama vinove loze s grožđem, koje rastu iz čašica akantusovog lista pri dnu baza slavoluka. Svod otvora je kasetiran i ukrašen velikim rozetama. Središnje polje ukrašeno je prikazom orla raširenih krila u borbi sa zmijom, dok je na poljima svoda isklesan prikaz dupina, sfingi i grifona. Na gradskoj fasadi spomenika u visokom reljefu ponad luka nasuprotno su postavljeni prikazi krilatih Viktorija koje nose vijence, a tu su još i puti koji pridržavaju festone s bukarnijima. Na sastavnici vijenaca isklesani su i dvoprezi nasuprotno postavljeni i okrenuti prema sredini friza. Na centralnom mjestu, iznad svoda slavoluka uklesan je natpis o njegovu postavljanu: SALVIA POSTUMA SERGI DE SUA PECUNIA. Na kraćim pobočnim stranama friza slavoluka prikazana je rimska i barbarska vojnička oprema. Iznad friza je bogato ukrašen vijenac rasčlanjen konzolama i kasetnim poljima iznad konzola. Slavoluk nema samo trijumfalni i počasni karakter.

Galerija uredi

Poveznice uredi

Izvori uredi

  1. a b R. Matijašić. 2008. Salvija Postuma. Istrian Encyclopedia. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 17. kolovoza 2019.
  2. Michelangelo (ni)je crtao Slavoluk. 19. veljače 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slavoluk Sergijevaca