Pićan

Pićan
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Načelnik	Ivan Franković (IDS)
Naselja	Grobnik, Jakomići, Krbune, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak, Zajci
Površina	50,8 km2
Površina središta	5,7 km2
Koordinate	45°12′00″N 14°02′31″E / 45.20°N 14.042°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1 722
– gustoća	34 st./km2
Urbano	304
– gustoća	302 st./km2
Poštanski broj	52332 Pićan
	Pićan Pićan na zemljovidu Hrvatske

Pićan (čakavski Pićon,^[3] talijanski Pedena) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja uredi

U sastavu općine je 10 naselja (stanje 2006.), to su: Grobnik, Jakomići, Krbune, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci.

Zemljopis uredi

Stanovništvo uredi

Općina Pićan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2865	2961	3092	3056	3183	3399	3411	3607	3498	3351	2999	2603	2346	2133	1997	1827	1722
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općine Kršan. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Pićan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2004	2072	767	508	615	615	2469	2660	457	403	385	311	296	316	315	281	304
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno osamostaljenjem dijela naselja Potpićan, općina Kršan. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Jakomići, Sveta Katarina, Kukurini, Montovani, Orič i Zajci, a u 1880. dio podataka za naselja Jakomići, Kukurini, Montovani i Orič. Sadrži podatke za bivše naselje Lukeži koje je od 1890. do 1910. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava uredi

Povijest uredi

Ima znakova da se jedan od smjerova puljske Slavenske ceste doticao Pićna. Na tom se području negdje spajala sa srednjovjekovnom cestom koja je iz Poreča preko Pazina dolazila u to mjesto, odakle je prelazila (ili obilazila) Učku.^[4]

Gospodarstvo uredi

Poznate osobe uredi

Jurij Slatkonja (Ljubljana * 1456., Beč † 1522.) pićanski i bečki biskup
Matko Brajša - Rašan (Pićan * 1859., Zagreb † 1934.)
Sebastijan Glavinić de Glamoč, senjsko - modruški biskup^[5]
Šime Kurelić, hrv. političar i preporoditelj
Melchiorre Corelli (Curelich), tal. povjesničar

Spomenici i znamenitosti uredi

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Crkveni zvonik
Bivša biskupska palača
Kip sv. Ivana Nepomuka
Crkvica sv. Roka
Crkvica sv. Mihovila

Kultura i obrazovanje uredi

U gradu Pićnu se svake godine počevši od 2005. održava LegendFest, festival legendi, mitova i priča. Ovaj festival narodnih priča, običaja, legendi i bajki Istre s raznim sadržajima, od koncerata, kazališnih predstava na otvorenom, performancea, izložbi slika fantasy tematike, itd. traje dva dana.^[6]

Šport uredi

Izvori uredi

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Istarski rječnik
↑ Istrapedia M. Baldini: Slavenska cesta (pristupljeno 13. ožujka 2019.)
↑ [1] Julije Derossi: Problematika hrvatskoglagoljskoga brevijara iz 1491.
↑ LegendFest Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. svibnja 2016. (Wayback Machine) O LegendFestu (pristupljeno 26. svibnja 2016.)

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Pićan koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Istarski rječnik

[Baldini-4] Istrapedia M. Baldini: Slavenska cesta (pristupljeno 13. ožujka 2019.)

[5] [1] Julije Derossi: Problematika hrvatskoglagoljskoga brevijara iz 1491.

[6] LegendFest Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. svibnja 2016. (Wayback Machine) O LegendFestu (pristupljeno 26. svibnja 2016.)

[3]

[1]

[2]

[4]

[5]

[6]