Wikipedija:Kafić

Kafić

Dobro došli u Wikipedijin kafić! Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji.

Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Uža područja
Tehnička pitanja

za pitanja o uređivanju Wikipedije i ostalim tehničkim informacijama

Pitanja o slikama

za pitanja o slikama, oznakama za slike i autorskim pravima

Jezična pitanja

za pitanja o pravopisu, gramatici, stilistici i ostalim jezikoslovnim područjima

Zahtjevi i želje

Zahtjevi za promjenom imena suradnika, premještanjem stranice ...

Foreign languages

Talk page for users speaking foreign languages

Zamjerke

Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku

Prečac:
WP:K


Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali


Utakmice

Prenosim Uspjehove poruke:[1][2] Ljudi, (pre)pišite sažetke utakmica u novim člancima utakmica i mečeva poput vječnih, međuregijskih (Hajduk - Osijek, KK Split - KK Cibona, PPD Zagreb - RK Split, VK Mornar - VK Mladost), regijskih i gradskih derbija. Nedostaju nam isto kao i utakmice Hrvatske reprezentacija u bilo kojem športu. Lijep pozz.−Uspjeh je ključ života (razgovor) 16:29, 1. ožujka 2020. (CET)

Predlažem našeg Uspjeha za materijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske i hrvatskog naroda i zaštićenu vrstu na Wikimedijnim projektima [3]. Članak nikako ne spada na hr.wiki, ali toliko je osebujan slučaj pa sam ga premjestio u suradnikov imenski prostor. S toliko je ljubavi i preciznosti potrošio energiju na ono što nikako ne spada u Wikipediju, pa je šteta bilo obrisati. Kubura (razgovor) 01:49, 2. ožujka 2020. (CET)
Dobro, hvala Kuburice i malo mi je neugodno. Razmišljam o pisanju članka o nogometnim utakmicama između Splita i Adriatica. Spada li to u Wikipediju? −Uspjeh je ključ života (razgovor) 18:32, 2. ožujka 2020. (CET)
Ne. Kubura (razgovor) 18:50, 3. ožujka 2020. (CET)

Hrvatske političke stranke u Novom vijeku

Koje stranke su u Banskoj Hrvatskoj i Trojednici bile lijeve i desne?

Lijep pozz.−Uspjeh je ključ života (razgovor) 18:32, 2. ožujka 2020. (CET)

Dobro pitanje. Morao bi vidjeti koje su probitke kojih su slojeva doista zastupali, ne deklarativno. Kubura (razgovor) 19:03, 3. ožujka 2020. (CET)

Promjena GS - nastavak

Nastavak na ovu raspravu: dovršio sam prijedlog za GS. Nastojao sam da dizajn bude što bliži sadašnjoj stranici. Sva je funkcionalnost očuvana: izabrani članci, slike, novosti, i sve ostalo radi kao i do sada. Također nemojte zaboraviti pogledati stranicu na mobilnim uređajima (ako pregledavate uz pomoć Chromeovog Inspectora, nemojte zaboraviti osvježiti stranicu [F5] nakon što se otvori mobilni prikaz). Layout je rađen pomoću flexboxa, a cijeli CSS se nalazi ovdje. Pišite komentare, zamjerke, prijedloge izmjena, ... Nakon što sve izglačamo, predložio bih da stranica zamjeni sadašnju GS. --Ivi104 (razgovor) 05:57, 3. ožujka 2020. (CET)

Lijepo izgleda prikaz za mobilne uređaje. Prvi okvir malo izlazi iz margina, zbog riječi trenutačno u frazi trenutačno uređujemo. {{Wikiprojekti}} ne prikazuje se u inačici za mobilne uređaje. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 08,15; 3. ožujka 2020. (SEV)
Ni Wikiprojekti ni ostali projekti Wikimedije se ne prikazuju u mobilnoj inačici (kao ni do sada) jer izgledaju nagužvano i nespretno ih je uklopiti u sadašnjem obliku (ovako izgleda kad bi se prikazali). U vezi izlaska iz okvira, to sam i ja zapazio, i promijenit ću granicu za prelazak na drugi layout sa dosadašnjih 700px na 800px, to bi trebalo riješiti stvar, odn. izgled bi se trebao promijeniti prije nego dođe do preklapanja. (EDIT: Riješeno izmjenom 5470226) Hvala na komentaru! --Ivi104 (razgovor) 11:58, 3. ožujka 2020. (CET)
Da ti nacrtam kako izgleda u IE? Ma divota jedna   Gornji okvir je overflow sa skrolanjem, nema polovice izabrane slike, štrči desno van svog okvira i zalazi pod desni okvir (NDD). U Waterfoxu nema skrolanja gore, ali slika je također odsječena. Rezolucija, naravno   1024px.  • Bonč (razgovor) • Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje! •  12:14, 3. ožujka 2020. (CET)
Ako je moguće, snimka zaslona bi bila od velike pomoći u otklanjanju problema! Hvala puno! --Ivi104 (razgovor) 23:03, 3. ožujka 2020. (CET)
Ivijeva prilagodba služit će prije svega onim suradnicima koji koriste mobilne uređaje i na njima dostupne preglednike. Ne znam hoće li to imalo utjecati na one suradnike koji koriste izgled Monobook odnosno klasični (računački) prikaz.
Bez te prilagodbe prikaza za mobilne uređaje, većina glavne stranice ne bi bila ni vidljiva suradnicima koji koriste te uređaje i preglednike na tim uređajima. Još je gore stanje s glavnom stranicom na wječniku, wikizvoru i wikicitatu.
U potpunosti podržavam Ivijev prijedlog, čak i da dolazi do manjih odstupanja za suradnike koji koriste računačke prikaze.
Kao da sve s glavnom stranicom mora biti savršeno da bi se primijenilo. Da se funkcionalnost za dobar dio korisnika (čitača i pregledača) zanemari, ne bi bilo dobro.
Wikipedija na srpskome jeziku i wikipedija na bosanskome jeziku uskladile su i {{Wikiprojekti}} na ovaj način: Template:Početna strana/Projekti/styles.css, te Template:Šablon:Početna strana/Projekti preuzevši dizajn wikipedije na ruskome jeziku, te im predložak za sestrinske projekte savršeno funkcionira za prikaz na mobilnim uređajima.   -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,07; 3. ožujka 2020. (SEV)

Ostavite nam monobook na miru!

Koliko znam, dosta suradnika probalo je vector i vratilo se na monobook, među njima i ja.

Nemam ništa (nažalost, ništa efikasno   jer s mobitelâ nema kvalitetnog uređivanja) protiv popravljanja sučelja za mobitele. Međutim, oštro se protivim mijenjanju sučelja za monobook. Svejedno bila to GS ili bilo koja druga.

Dakle, popravljači, igrajte se na mobitelima i drugim novotarijama, ostavite nama zaostalima status quo.  • Bonč (razgovor) • Iz povijesti učimo da iz povijesti nismo ništa naučili. •  14:50, 3. ožujka 2020. (CET)

Znam da je svaka promjena teška, no ovo je jedna promjena koju nažalost ne možemo izbjeći, ma koliko željeli. Na početku moje prve poruke imaš kako i zašto. promjene će se dogoditi, "popravljači" uvijek rade, na nama je da držimo korak s njima ili da nas vrijeme pregazi. Nisam provjerio kako stranica izgleda u Monobooku, i to je moja greška za koju preuzimam potpunu odgovornost. No to je također jedan od razloga zbog kojeg sam otvorio ovu raspravu: ja osobno koristim jedan skin, jedan preglednik, i jedan OS, i stranica za mene radi i izgleda uredno, ali to nipošto ne znači da svima izgleda kao meni. Nemam pristup IE6, ni Windows XP-u, ni Safariju, ni nekakvim lijevim preglednicima ili sustavima i zato molim one koji imaju, i koji nađu problem, pišite (i šaljite snimke zaslona), riješit ćemo ga, zato smo tu. Hvala na strpljenju! --Ivi104 (razgovor) 22:59, 3. ožujka 2020. (CET)
Poznata ti je slika s magarcem koji juri mrkvu na štapu? Alzo dakle, bolje nek me vrijeme pregazi no da budem taj magarac koji nikad neće stići to što juri. Izabrana slika je sad (00:41, 4. ožujka 2020. (CET)) u centru, ali ima prevelike margine (to je u stvari problem iz predloška). Kad sam već u dućanu, da cjepidlačim još malo: okvir dobrodošlice, osim što zdesna ima klizač za skrolanje, štrši u odnosu na ukupnu širinu okvirâ ispod, a na dnu okvir s portalima strši u odnosu na okvire iznad. Dolje, tekst u okvirima "O Wikipediji" i "Kako pomoći" imaju veliku gornju marginu. Nije do tvojih izmjena, ali se može usput popraviti: presitna slova u dobrodošlici (ilustracija za usporedbu). Što se mene tiče, ako nestane klizač u dobrodošlici, rješenje je prihvatljivo, te druge navedene sitnice mi ne smetaju. BTW, uvrijedio si mi preglednik   en:Waterfox je praktički Firefox, ali može rabiti dodatke koje je Firefox izbacio (kao npr. TabMixPlus).  • Bonč (razgovor) • Najbolja bolest: skleroza. Ništa ne boli, a svaki dan čuješ nešto novo. •  00:41, 4. ožujka 2020. (CET)

Srećom, izmjene radi naš čo'ek pa je moguće i daviti ga   S izmjenama koje je Ivi104 radio ovih dana, po meni je novi izgled itekako prihvatljiv, pogotovo što rješava nejednake širine paralelnih okvira na užim zaslonima (treba voditi računa da nemaju svi široke zaslone) koju narušava širina izabrane slike: na trima računalnim preglednicima izgled glavne stranice na 1024px sad je kao na ovoj, a na mobitelu kao na ovoj slici.  • Bonč (razgovor) • Beer a day, doctor away. •  02:29, 5. ožujka 2020. (CET)

Kad smo već kod GS

Ovih sam dana češće otvarao GS i pritom zapazio neke loše poveznice ili formulacije u okviru "Na današnji dan". Nekoliko primjera, za ožujak:

  • 6. ožujka - zaostala "pepelnica" iz 2019. tj "Čista srijeda" prikazana u petak ;)
  • 8. ožujka - ja bih Nelson's Pillar napisao kao "Nelsonov stup" (prema Trajanov stup), nema razloga da ostane izvorno.
  • 10. ožujka - "u bitci kod otoka Aegatesa" - radi se o Egadskim otocima, te stoga napisati ili "u bitci kod Egadskih otoka" (HE, Egadski otoci: "U blizini Egadskih otoka Rimljani su 241. pr. Kr. porazili flotu Kartage, čime je završio I. punski rat.") ili "u bitci kod Egada" (HE, punski ratovi: "Izgradili su novu, odlučno porazili Kartažane 241. pr. Kr. kraj Egada i dobili rat.")
  • 11. ožujka - [[Litavska SSR|Litavska Sovjetska Socijalistička Republika]] treba biti samo [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika]] (dvostruko preusmjerenje)
    • "na [[regionalna željeznica|komuterske vlakove]] u Madridu" - ne nalazim riječ "komuter*"

itd...

Stranice su zaštićene "prenosivom zaštitom". Vući za rukav administratore ili...?  • Bonč (razgovor) • !?!?oarid ovo tepo ej okt aP .uder u ejin otšen onvitinifeD •  01:04, 10. ožujka 2020. (CET)

Dan žena

Poštovane suradnice hrvatske Wikipedije, želimo Vam sretan Dan žena!   --Koreanovsky (razgovor) 12:37, 8. ožujka 2020. (CET)

Živjele/živjeli, živjele i živjeli, vi, drage sestre i draga braćo. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,54; 8. ožujka 2020. (SEV)

Primiče se jubilarac

Evo će uskoro jubilarac, pripremajte pera :) Kubura (razgovor) 01:05, 13. ožujka 2020. (CET)

Dobro bi došle fotografije

[4] Ovdje su popisana razna djela. Neka su na Zajedničkome poslužitelju, neka ovdje na hr.wiki, neka nisu zabilježena. Tko voli, slobodan je fotografirati :) Kubura (razgovor) 23:03, 13. ožujka 2020. (CET)

Od 65. stranice na pdf-u imate imena nekih slika. Kubura (razgovor) 23:05, 13. ožujka 2020. (CET)

Novosti 12./16./17. ožujka 2020.

Zamolio bi administratore da isprave slijedeće wikipoveznice u novostima:

  • 16. ožujka — Umjesto: borbi protiv epidemije [[koronavirus]]a, borbi protiv [[Pandemija COVID-19|epidemije koronavirusa]].
  • 12. ožujka — Umjesto: U Hrvatskoj je službeno proglašena [[epidemija]] koronavirusa., U Hrvatskoj je službeno proglašena [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|epidemija koronavirusa]].

Zašto bi beskrajno povezivali na članke o epidemiji i o koronavirusu, kada imamo ove članke: Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020., Pandemija COVID-19?

Također nije epidemija, nego pandemija. Hvala! --Koreanovsky (razgovor) 13:55, 17. ožujka 2020. (CET)

Nije šija nego vrat. Razlika je samo u razmjerama.  • Bonč (razgovor) • Dalje od mene s mrtvacem! Smrt je prijelazna bolest. •  14:28, 17. ožujka 2020. (CET)

st. patrick's

svim Ircima i onima koji se tako osjećaju sretan dan svetog Patrika ;) --Nesmir Kudilovič 20:54, 17. ožujka 2020. (CET)

Zaslužni umjetnik

Zadnjih dana imam jedan problem s prevođenjem koji sam primijetio i kod drugih člancima. Riječ je o tituli "Zaslužni umjetnik". U SSSR-u i u državama nastale raspadom SSSR-a postoje dvije titule koje se na ruskome zovu Заслуженный артист [5] i Заслуженный художник [6] (koristim ruski jer je kod drugih zemalja prevedeno s ruskog). Mi bi oba dvoje preveli kao Zaslužni umjetnik. I tu dolazi do problema. Slično je i za Народный артист СССР i Народный художник СССР. Mi imamo članak za Народный художник СССР i on se zove Narodni umjetnik SSSR-a. U članku piše da se druga titula slično prevodi, ali ne kaže kako. Ima li itko od vas ikakvih ideja? Da jedno bude artist, a drugo umjetnik jer po Hrvatskome jezičnome portalu artist nije isto kao umjetnik.--Croxyz (razgovor) 21:57, 19. ožujka 2020. (CET)

August Cesarec objavljuje 1937. pod pseudonimom Vuka Kornelija (M. Ribnika) djelo: Današnja Rusija, (izdavač: Naučna Biblioteka; Štamparija Grafika, Zagreb) u kom navodi na 96. stranici: (Mimogred rečeno, osim najvišeg počasnog naziva »narodni artist Republike«, postoje za umjetnike i drugi niži nazivi: zaslužni umjetnik Republike, zaslužni trudbenik umjetnosti. Ovom na naučnom polju odgovara naziv: zaslužni trudbenik nauke).
Wječnik na ruskome jeziku navodi художник i sinonim артист, a tako navodi i rječnik: Branislav Grujić, Nikola Šubin, Rečnik rusko-srpskohrvatski srpskohrvatsko-ruski: sa kratkom gramatikom ruskog jezika, 11. izd., Beograd: Prosveta, Cetinje: Obod, 1976., str. 316. (Izvorno: Бранислав Грујић, Никола Шубин, Речник руско-српскохрватски српскохрватско-руски: са кратком граматиком руског језика, 11. изд., Београд: Просвета, Цетиње: Обод, 1976, стр. 316). Možda je potrebno provesti daljnje istraživanje (ruski: исследование).
Dodjeljivanje zvanja stupnja Заслуженный художник Российской Советской Федеративной Социалистической Республики uvedeno je 10. rujna 1960. (Narodni umjetnik Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika uveden je 1936.), a zadnja je dodjela bila 4. veljače 1992., postojao je i Заслуженный деятель искусств РСФСР. Izraz деятель искусств također se pojavljuje kao sinonim.
Postojao je i naslov: Заслуженный художник ЛГИТМиК (Ленинградский государственный институт театра, музыки и кинематографии).
Zaslužne artiste moglo bi se prevoditi i navoditi zaslužnim besprijekornim umjetnicima (zaslužni besprijekoran umjetnik), a postoje i izvori koji bi preveli magiſter artium izrazom Meſter u diachtvu (na istoj stranici i Ars); meštar umjetnosti, Meſtria (i na istoj poveznici Meſtar). Zaslužni djelatnik umjetnosti (zaslužni pregalac umjetnosti) za donju kuću.
Riječ hudožèstvo (hudožestva) nije se uvriježila kao sinonim, iako ju potencijalno koristi Grgo Martić, Josip Drobnič (Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik), Jakov Grubković, Ivan August Kaznačić. Riječ hudòžnīk označena je kao zastarjela u HJP-u, hudožèstvenīk (hudožestvenik rabi Ranko Marinković, Nevesele oči klauna; S. B. u [e]nciklopediji Hrvatskoga narodnoga kazalište u Zagrebu, 1969.: Po sudu teatrologa H. Vinkovića on je zapravo naš prvi hudožestvenik): mogle bi biti upotrijebljene u naslovu i u sadržaju članka o tim pojmovima, s odgovarajućim preusmjeravanjima. Pitanje se treba početno rješavati na predmetnoj stranici za razgovor uz članak ili na WP:KJ. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdravi, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12,03; 20. ožujka 2020. (SEV)
[7][8][9][10].Kubura (razgovor) 18:31, 21. ožujka 2020. (CET)

Potres u Zagrebu

Dragi kolege, Zagreb je prije dva sata pogodio potres od 5,3 Richtera. Nadam se da ste svi koji ste u Zagrebu i okolici u redu, kao i vaše obitelji. --Pajo Pajimir 09:27, 22. ožujka 2020. (CET)

Moje molitve i dobre želje su sa svima koji su pogođeni.-- MaGaporuči mi 10:04, 22. ožujka 2020. (CET)

Osim šteta na starijim građevinskim objektima (zgrade, crkve - vršak sjevernog tornja katedrale, unutrašnjost bazilike u Palmotićevoj), dolazi do povremenih internetskih smetnji u radu više pružatelja usluga (povremeno padaju DSL veze, zbog energetskih problema bilo je kraćih ispada određenih institucija, npr. na lokaciji na Marulićevom trgu). Prema dostupnim informacijama, sve se rješava brzo i učinkovito. SpeedyGonsales 10:56, 22. ožujka 2020. (CET)

Kratki članci

Čini se da, osim epidemije virusa, imamo i epidemiju kreiranja minijaturnih članaka na temelju jednog izvora. Ima bit da je zarazno, jer ne vidim drugog objašnjenja zašto par desetaka različitih suradnika razmišlja na isti način. Great minds think alike? Zaraženi pokazuju još neke simptome, recimo opsesivno kreiranje preusmjerenja, tako da se za jedan prepisani člančić editcount odmah poveća za 3-4. Simptoma ima još, ali o tom potom. Zanemarimo, za sada, ovo zarazno wikiponašanje, nego mi recite, što da radimo da svim tim malim člancima? A i s ovom epidemijom bi se s vremenom trebali pozabaviti, jer vidim da je "zaraženih" sve više, možda i dovoljno da sami biraju liječnike po svojoj volji. --Lasta 11:39, 23. ožujka 2020. (CET)

Evo upravo sam neki dan otkrio još kraće članke. Ako se ne varam, članci se smatraju kraćim sa manje od četiri rečenice. Znam da je zajednica odlučila da članci od 2006. do 2010. godine mogu biti kratki (i bez izvora), ali onda to nije pošteno prema novim suradnicima koji tamo nisu bili (na hr.wiki) za to vrijeme. Uzmimo u obzir da su neki suradnici dobili poticaj da pišu prekratke članke u razdoblju od 2010. do danas što je opet diskriminativno prema onim (novim) suradnicima koji pišu nove članke, a ne smiju kraće od četiri rečenice. Najpoštenije bi bilo da se isprave prvo oni članci od 2006., a onda 2020. "jer ako može on tad i tad mogu i ja sad i sad". Znate kako to ide, bezveze nastanu svađe, blokiranja i problemi, a taj je dio najjednostavniji za riješiti, ako svi tome budemo doprinosili. Lijep pozdrav.−Uspjeh je ključ života (razgovor) 12:23, 23. ožujka 2020. (CET)
Za egzemplar predlažem članak iz Proleksis enciklopedije. Sadrži četiri rečenice, što je sasvim dovoljno. Tražiti više znači tražiti znanstveni članak, a ne enciklopedijsku natuknicu.--Guburljuk (razgovor) 12:27, 23. ožujka 2020. (CET)
A kao i svaku epidemiju, onda i ovu treba suzbiti. Imamo mislim jasno definiran pojam mrve, i što raditi ako nije mrva: efikasno cjepivo protiv submrvitisa je, kao i za drugi neodgovarajući sadržaj: prebaciti "članak" na SZR s rokom za doradu. Neki od dužnosnika ne vole taj način, jer se najčešće članci ne srede i time smanjuje ukupni broj članaka. Što se postiže samo stavljanjem predloška {{mrva}} može se vidjeti u ovom pretraživanju broja mrva u člancima - skoro četvrtina članaka na Wikipediji su mrve! Mnogi od tako označenih članaka zapravo nisu ni mrve, čak su i kraći od tog iz primjera koje je suradnik Lasta gore naveo. Dvama prethodno potpisanim suradnicima: tiskane enciklopedije ograničene su prostorom, Wikipedija nije; kao i u drugim područjima, zakon vrijedi od trenutka kad se izglasa i ne primijenjuje se retroaktivno, što znači da se članci pišu po kriterijima koji su sad na snazi. Suradnici odgovaraju za svoj rad i ne mogu se pozivati na tuđi loš rad. Tko želi, slobodan je popravljati stare članke, ali ne i dodavati im predloške.  • Bonč (razgovor) • Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  13:36, 23. ožujka 2020. (CET)
Općenito, kratki članci nisu toliki problem, problem je često njihova (ne)točnost. Upozoravam godinama na takve pojave, ali slabo koga je briga. Nepoznavanje teme, krive interpretacije izvora, nekad ih i nema, upitnih kriterija, u dvije rečenice tri potpune gluposti. Dvije rečenice bez izvora ili s jednim "izvorom" nisu članak i treba ih brisati, ali... Što se tiče "simptoma" - mnogi se ovdje ponašaju u stilu Carevog novog ruha, meni je toga dosta. Odavno.--Man_Usk recider 22:06, 23. ožujka 2020. (CET)
Slažem se s ManUskom, bitno je da je točno. Članke valja spasiti, a ne brisati. Zato ćete vidjeti da često odgodim brisanje članaka nakon dva tjedna (n.pr. [11]), jer vidim da se kod mnogih može stvar popraviti, negdje su ljudi bez razloga prestrogi. Vodite računa i o tome da možete imati posla s novakom ili povratnikom. Nemojte ga sad odagnati, obeshrabriti rasrditi, naljutiti ili čak razbjesniti visokim zahtjevima. Uzmite u obzir da to može biti osmoškolac koji ovime ulazi u svijet "velikih", vandalizam nije taj ulazak, ozbiljni pokušaj pisanja jest, ma koliko kratak i stidljiv bio. Isto može biti i s informatički slabije pismenim (a vrlo školovanim ljudima) u trećoj dobi. Ide se okušati u tom "modernom".
Nalijepite li mu odmah "ne valja", "za brisanje", isto kao da ste mu rekli "mrš" i poslali na jedno mjesto.
Ljude valja savjetovati, ohrabriti, ne demoralizirati. [12][13][14] Preispitajte u hodu [15] i ako možete popravite [16]. Vidjete ćete je li se netko sprda ili zbilja pokušava ozbiljno uređivati, a dogodi se "zaostatak" iz preuzetog prethodnog obrasca pa izgleda da je unio netočno.
Evo, imali smo jedan primjer gdje je suradnik ostavio uređivanje koje jest bilo točno ali je doista bilo prekratko i na ovom se primjerom slažem s Bončevom reakcijom [17] premda ne znači da bih baš tako postupio. Evo, taj kolega nam je došao nakon više od godine i sročio kratku rečeničicu. [18] Nisam ga obrisao nego doradio, nije mi se dalo do kraja dovršavati do neke minimalne cjeline [19]. Računao sam da će kolega vratiti se i nastaviti raditi, vjerojatno je bio u žurbi; vidio sam da je prije unosio veće izmjene [20][21]. Ostavio sam mu pozdravnu poruku za ga ohrabriti, odobrovoljiti, razdragati [22]. Podsjetio sam ga što ima činiti kad ide uređivati [23]. Nisam mu htio brisati članak, nego sam ga kao što malo prije napisah, površno doradio da barem na nešto sliči. Sutradan netko jest doista dorađivao [24] samo se zaboravio prijaviti (ovdje jest [25]); i unos je točan, samo je zaboravio referencirati. Ovdje se vidi da je točno [26]. Kolega Bonč ima viši prag zahtjeva, pa je po proceduri stavio stranicu na SZR (prvotna inačica doista je bila preopćenita, milijun tvari je takvo), mjesec dana nakon mojih poruka i dorade. Pretpostavljam da i Lasta je od višeg praga zahtjeva, je li isti kao Bončev, ne znam.
Brisati nečije stare doprinose, osobito ako čovjek više nije tu, nije u redu. Izgleda kao iživljavanje na tuđem trudu, netko je ipak posvetio svoj djelić privatnog vremena. Ako nešto fali, ne morate dograđivati cijeli zid. Stavite makar jedan matun (opeku, ciglu...), zar ste zaboravili kako se Wikipedija gradi? Kamen po kamen palača.
Ne budite prekratka fitilja. Porazgovarajte s ljudima. Ako je unio točno, zašto se brinuti. Pa ljudi ponekad i pogriješe, jer ne pročitaju do kraja rečenicu, a najbolje misle. Recimo ažuriraju brojku (današnja procjena nečeg - 2020. g., n.pr.), a ne slaže se s početkom rečenice (n.pr., po popisu 2011.) i referencijom (odnosi se na popis 2011.).
Nemojte ljudima olako brisati. Ostavite im doprinos. Saslušajte ih. Ako se ljudi ne sprdaju, doprinosit će. [27][28][29]. Objasnite [30], [31][32][33].
Pitajte, [34] pomozite ljudima. Najlakše je svisoka iz pozicije moći zahtijevati, zapovijedati, docirati i lupati srdele po glavi, a možda smo sami zadnji put napisali veću količinu članaka (veličine koju od drugih tražimo) prije 7-8 godina.
Ne postavljajmo previsok prag, inače će nam se događati ovo [35] Dopunio sam članak .... Ako sad nije dovoljno dobar, onda ipak odustajem. [36] Ma, brišite. Vama ništa nije dovoljno dobro.
Dogodit će nam se "kako to" i onda će jedan kombi istih ljudi cijeli dan igrati pikado, sumnjati na sabotaže i protulobiranje. Kubura (razgovor) 00:22, 24. ožujka 2020. (CET)
Evo da i na Manov preostali dio odgovorim. Točno si rekao. Ljudi pišu o temi koju ne poznaju (sasvim ili djelimice). Iskreno, koliko nas piše o području za koji smo se školovali? Koliko naš udio predstavlja "naš fah", "naš hobi" ili pokus u nekom drugom području, "nek se nađe za popunit"?
Krive interpretacije izvora - ima toga. Ima toga da izvor sadrži podatke koji su i preneseni u članak, pa je s time članak dobio na potvrdi. Dobro kažeš, interpretacije mogu biti drugačije od onoga u izvoru. Time možeš obrisati povelik komad zapadnjačke (time i svjetske glavnostrujaške) historiografije (pogotovo kod velikih pobornika hrvatske neovisnosti Engleske i Francuske), glede njihova tumačenja Domovinskog rata, i jezikoslovlja iz istih krugova, glede tumačenja samosvojnosti hrvatskog jezika. Ponekad imaš i ovo, da za nekoliko tvrdnja unutar iste rečenice trebaš pet različitih izvora, a da pri tome nekoliko puta izvori upadaju jedan drugome u tijek, pa bi za dokazati referencijom svaku unesenu riječ (ako želiš precizno reći odakle baš koja riječ), onda bi rečenica ovako izgledala: riječ1 riječ 2 riječ 3 riječ 1 riječ 4 riječ 2 riječ (nema izvora, "nigdje to ne kaže", ali je zaključak logičan i/ili intuitivan) riječ 5 riječ 1 riječ 3.
"Nekad ih i nema" — istina, ne možeš za sve trčati po referenciju. Neke stvari su prebanalne za traženje, neke jednostavno ljudi znaju, upoznati su s time, temeljem razumnih premisa izveli su zaključak (u temi koja možda (ni)je njihov fah). Ponekad ljudi i pogriješe. Ponekad se vode stereotipima pa ih to odvede u krivom pravcu, jednom sam tako zanesenom kolegi s hr.wiki i razumnim kolegama sa Zajedničkog poslužitelja objašnjavao gdje griješe.
"upitnih kriterija, " Izvor ili članak? Nekad ti se može dogoditi da naiđeš na izvor koji nije idealan, nije članak koji je prošao recenziju znanstvenog vijeća. Znanost ide dosta sporije, publicistika brže, novinstvo ukorak s vremenom. Za ovaj potres u Zagrebu bismo se načekali dok objave znanstvene i stručne članke. Zato Wikipedija ide ispred vremena, nerijetko smo prvi; sjećam se ovoga [37]. Nerijetko mi otkrivamo ono što je promaknulo "glavnoj struji", ali to nema u idealnim izvorima, nego u nekim manje pouzdanim. Odavno imamo primjere "koja je to stranica da ju citiraš". Istina. Ali šta da je ta osoba taj isti tekst napisala odmah na hr.wiki, bi li onda izgledala tako nepouzdana? Ne. Tim više ako se ta osoba s "lijeve stranice", često potpisana samo kao "admin", inicijalima ili nadimkom, ili bez potpisa, pozvala na neki izvor. Znanstveni bon-ton je da navedeš i izvor odakle si preuzeo, pa makar ta "lijeva stranica" kao izvor uredno navela enciklopedije, doktorate i slično kao izvore; nije pristojno prepisati tu literaturu, a "lijevu stranicu" i autora "(ne)smiješnog (bez)imena" izostaviti. Valja ljudima priznati trud. Ta nismo kao dvolični mediji koji nas pljuju, a onda od nas "nepouzdanih" plagiraju članke (uhvatim ih po stupici copyrighta, drugi put ću o tome), pozivaju se na literaturu koju smo mi naveli, a nas hr.wikipediju izostave. Toga ima i kod medija koji se ne bave nama ili su čak oni za koje bi netko rekao da su "iz istog spektra".
Za članak volim nategnuti kriterije, inkluzionist sam. Naša neupućenost ili površnost ili lijenost ("šta će nam to") dovodilo je u prošlosti da su ljudi bacali nešto za brisanje zato što je bilo "nikad čuo".
"u dvije rečenice tri potpune gluposti." Ako je vandal, znaš što je činiti. Ako piše o temi koja nije njegova, to se može dogoditi ako kolega nije verziran pa se služi s onim što je (netom) doznao. Savjet: ako je nespretno sročeno, doradi da na nešto sliči, makar onaj "kamen po kamen palača", stavi taj prvi kamen.
"Dvije rečenice bez izvora ili s jednim "izvorom" nisu članak i treba ih brisati". Ovdje imaš za izvore mitove i knjige za koju ne znaš je li uopće postoji i je li ondje to piše, a veličina je mrve [38], ovdje neke stranice uopće nisu aktivne i ne znaš jesu li ikad bile aktivne i je li na njima to pisalo [39].
Ovdje nije bilo internetske poveznice nego na časnu pionirsku si vjerovao ovoj mrvi [40][41]. Čovjek je naštancao tih preusmjeravanja [42][43],[44][45][46][47][48][49][50] i/ili mrva [51], dodavanje oznaka mrva-ovo mrva-ono, povezničarenja. Imate i ovo [52] bez izvora, na časnu pionirsku, ili ovaj zanimljiv slučaj [53] (previdio je "Pritiskom na "sačuvaj stranicu", neopozivo ste suglasni ..."), gdje iz uklonjenog dijela, velik dio teksta nije referenciran. Ne možemo znati na što se odnosi. I je li to bilo za brisanje? Pa i nije.
Neizravno prozvani suradnik s kojim je ovo danas počelo nam je nakon 14 godina stavio u članak prvi izvor [54][55], a njega se uhvatilo na zub. Kubura (razgovor) 01:35, 24. ožujka 2020. (CET)
Bončovi kriteriji su točno kakvi trebaju biti, trebali bi i ostali tako, pa makar se pokoji suradnik nakratko uvrijedio. I ja se trudim, ako ne popraviti članak, onda barem zalijepiti odgovarajući predložak, da se informacija o tome da nešto treba popraviti ne izgubi. Prije 5-10 godina se puno više pazilo kod patroliranja, danas svatko radi po svome. Treba nam pravilo s popisom osnovnih stvari koje kod patroliranja (posebno novih članaka) treba provjeriti, na primjer: dužinu članka, ima li izvore, sve kategorije, infookvir, wikipoveznice... pa onda dodati predloške za održavanje i suradniku skrenuti pažnju što članku nedostaje. Često kod patroliranja neke teže slučajeve ostavim za kasnije, a kad se vratim, vidim da su cijele NP očišćene od uskličnika, a da se taj članak nije popravio, a ispatroliran je. Nije skidanje uskličnika samo sebi svrha. --Lasta 12:08, 24. ožujka 2020. (CET)
Prvo: Kubura, znaš li onu o jednome koji nije pričao s cijelim selom? Siguran sam da znaš. Drugo: za Gospu blaženu, koliko ti toga napisa?! Ako ne možeš kazati što misliš u 10-ak rečenica, okani se propovijedanja, k'o Boga te molim.-- MaGaporuči mi 15:17, 24. ožujka 2020. (CET)
MaGa-o, puno su tema taknuli pa je iskalo više za napisat.
Lasto, za - moje - poimanje Bončevi (i tvoji) kriteriji su malo privisoki.
Ovdi san u manjini (poučak o cilon selu...), ali sam već pri bia dobiva povratne informacije od kolega koji su mi se ljutito potužili na pritiskanje s visokin kriterijima. Lipo si zamislia s popison osnovnih stvari, sve to stoji, sve je to točno. Sve to pazin, ali to bi se moglo sprovesti samo i jedino u idealnin uvitima, tek kad bismo imali barem 40 redovno aktivnih administratora i ophoditelja koji također i u sadašnjosti redovno svojim primjerom pokazuju kako pisat članke (a ne primjerima od nazad osam godina) pa znaju šta je realno tražit od suradnika. Točno si primijetia da su nike NP očišćene od uskličnika. Ako ne očistiš sad, čeka te šuma novih od 400 više dnevno. Za 2 dana 2x više. Niki dan očistih sve NP, u 2 dana je već 288. Znan kako je to kad ostaviš teže slučaje za posli, i sam to činin. Ali se nakupi tega.
Stoga mi je bitno ovo: točno, referencirano, kategorije, jezik, nije gramatički neredno, format u redu (ako nije, ubaci jednu poveznicu, uvodni pojam u debela slova i vozi da'je, a suradniku na SZR zalipi poruku o uvodnom tečaju, ako nima mw ili ref-a, slike ne valjadu, reci mu to na SZR, a nekad ni to ne dospiješ od puno posla), znači valja, slideći.
Bilo je godina kad je pusto nepopularna i nezanimljiva ophoditeljskog posla palo dosta na moja pleća, bez 500 dnevno prigledanih nisi moga ništa, nisan stiga pisat, a mnogi su članci izlićali iz 30. dana i imali smo dana s više od 5000 neprigledanih. Znade to Nesmir, svidok mi je. Ne zamiri mi što otad manje zahtivan od suradnika. Kubura (razgovor) 21:07, 26. ožujka 2020. (CET)
Evo nekoliko miseca ne ću se gnjavit označavanjen neprigledanih, ostavjan to vami. Kubura (razgovor) 21:08, 26. ožujka 2020. (CET)

Korona virus na wiki.hr

Došla su neka loša vremena. Sve više ljudi ne izlazi iz kuća i stanova uglavnom čitajući ili gledajući vijesti što se dešava. Veliki broj njih posjećuje naravno i hr.wiki. Možda bi trebalo napisati na prvoj stranici upozorenje da se ostane doma, jer dosta ima onih "pametnih" koji još uvijek nisu shvatili ozbiljnost situacije. Možda je još bolje preko ovog kvadratića "Wikipedija Slobodna enciklopedija" u lijevom gornjem kutu napisati crvenim slovima "Ostanimo doma" ili sl. Ostajte mi zdravo.--El hombre (razgovor) 09:50, 26. ožujka 2020. (CET)

  Nema potrebe za takvom vrstom intervencije, globalna wikimedijanska zajednica odgovorit će u dogledno vrijeme ovom središnjom obavjesnicom (koja se već prikazuje na wikipediji na engleskome jeziku). Prijevod središnje obavjesnice bio je dovršen 22. ožujka 2020. u 13:41:13‎ (SEV). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,25; 26. ožujka 2020. (SEV)
 
Moj prijedlog: #ostajemdoma – tekst ne zauzima puno prostora.
  El hombre, Nesmir Kudilovic; Ta poruka zaklade jeste super - ali mislim da je ipak dobra ideja dodati neki tekst kraj globusa kao npr. #ostajemdoma. Tako ćemo privući pažnju ljudi, pogotovo mlađih. --Koreanovsky (razgovor) 13:50, 26. ožujka 2020. (CET)
Slažem se sa suradnikom Nesmirom oko ove reklame no eto ja je prvi ne bih vidio jer su mi sve reklame isključene. Vjerujem da nisam jedini. No ipak slažem se još više sa suradnikom Koreanovskym. "Dvaput je dvaput"--El hombre (razgovor) 14:46, 26. ožujka 2020. (CET)
Slažem se s Koreanovskyjem i El hombrom.--Croxyz (razgovor) 15:18, 26. ožujka 2020. (CET)
Predlažem da suradnici El hombre, Koreanovsky i PajoPajimir imaju ovlasti administratora sučelja kako bi mogli uređivati sučeljske poruke, napose mediawiki:common.css.   -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,30; 26. ožujka 2020. (SEV)
Nesmir Kudilovič, ovo nije mejsto tome, odskačeš od teme namjerno ili nenamjerno, stoga drži se teme. Čudi me da sebe nisi predložio za admina. Žalosno.--Croxyz (razgovor) 15:35, 26. ožujka 2020. (CET)
Prijedlog je dobar. Evo sam nešto već bio stavio u redak s najčitanijim člancima. Kubura (razgovor) 15:57, 26. ožujka 2020. (CET)
Napravih nešto. Recite mi šta mislite. Iznesite svoje prijedloge. Kubura (razgovor) 15:59, 26. ožujka 2020. (CET)
Dovoljno je ovako, ne treba sad praviti cirkus oko svega u američkom stilu.-- MaGaporuči mi 16:02, 26. ožujka 2020. (CET)
Malo bode u oči ova žarko crvena boja, možda da je malo blažu odabrati. Isto se mogu makniti ovi hashtagovi ili makar odvojiti razmakom da se ne lomin čitajući. BlackArrow (razgovor) 16:47, 26. ožujka 2020. (CET)

Wikiprojekt CEE Proljeće 2020.

U tijeku je Wikipedija:CEE Proljeće 2020. Trenutno je tako, da na svaki napisani članak od 21. ožujka s temom vezanom za države Srednje i Istočne Europe, koje sudjeluju u Wikiprojektu, izuzev Hrvatske, stavljamo predložak na Stranici za razgovor toga članka. Time se taj članak ubraja u statistiku. Time hrvatska wikipedija ima veći broj napisanih članaka. Ako netko ne želi, da se njegov članak ubroji, neka se ovdje javi ili na mojoj stranici za razgovor. Oni koji su se već javili, ne moraju opet.--Fraxinus (razgovor) 12:51, 26. ožujka 2020. (CET)

Metapedijski falsifikati su već prisutni više od jednoga desetljeća!

Detaljno sam gledao sve IP adrese koje je koristio Yoshamya, A. Ž. Lovrić ili jedan jedini suradnik na Metapediji koji ima nekoliko računa. Kao što je poznato oni se na Metapediji uglavnom bave falsifikacijom povijesti i jezikoslovlja. Većina njihovih vandalizma potječe iz 2008., no nitko ih nije uklanjao. Stoga napravio sam popis članaka u kojima su i dalje prisutni vandalizmi i u kojima treba doći do potpune čistke sadržaja. Želim se zahvaliti Doantusu i Zeljku na njihovome prepoznavanju i uklanjanju velikoga broja. Čudi me da nitko, a pogotovo administartori, još uvijek nisu uklonili sporne sadržaje, iako je na skoro svakoj SZR pokrenuta rasprava oko toga, i to prošlo desetljeće. Na jednome članku dolazi veliki broj suradnika s engleske wikipedije. Evo popisa članaka koje trebaju čistku od njihovoga smeća: Suradnik:Croxyz/Falsifikati. Na sve članke sam dodao predložak Točnost kojime je osporena točnost članka. Naš suradnik Nesmir Kudilovic citirao je njegovo djelo u članku Kajkavski književni jezik. Izmjena u pitanju: [56]. --Croxyz (razgovor) 15:28, 26. ožujka 2020. (CET)

To se rješava na stranici za razgovor predmetnih članaka, a što se tiče supostojanja članaka, samo je prenesen sadržaj članka o narječju u članak o književnome jeziku (što se lako može primijetiti usporedbom sadržaja dviju stranica u danom trenutku. Nisu suradnici wikipedije ovlašteni vještaci koji utvrđuju falsifikate, već visokokvalitetni izvori koji pojedine tvrdnje ili djela ili razdoblje djelovanja utvrđuju podložnim krivotvorbi. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,43; 26. ožujka 2020. (SEV)
A.-Ž. Lovrić je imao članaka koji su mu prošli recenzije u časopisima izvan njegova užeg područja. Drugo, ne trebaju ti administratorska oruđa za ukloniti netočni sadržaj. Wikipediju uređuju svi. Nije na administratorima da budu urednici, pa da čiste šta može a šta ne, provjeravaju svaku moguću granu znanosti (pa da mogu doktorirati pet znanosti) proučavajući sve moguće časopise i knjige i tako se taru (umjesto da pišu šta žele), a da oni obični suradnici planduju u "neobvezanosti ni na što". Daklem, mogao si sam ukloniti. Treće, i najbitnije, g. Andrija-Željko Lovrić je pokojan već dvije godine. Kubura (razgovor) 15:54, 26. ožujka 2020. (CET)
Prvo, ako je to i točno, to ne znači da je sav sadržaj koji je unio točan. Ljudi čine pogreške i nitko nije rođen s božanskim moćima da je uvijek u pravu. Kad netko čini pogrešku, to valja ispraviti.
Drugo, to je istina, mada pretpostavljam da je Croxyz htio samo skrenuti pozornost na problem i eventualno time opravdati svoje naknadno brisanje spornog sadržaja tako da ne bi došlo do kakva nesporazuma.
Treće, zašto bi to što je neka osoba pokojna bilo od ikakve važnosti za sadržaj koji je unesen na Wikipediju? Trebamo li cijeniti pseudoznanstvena istraživanja više samo zato što netko više nije među živima? Naravno da postoji ona stara "o mrtvima sve najbolje", ali ovdje se ipak malo pretjeruje. --Pajo Pajimir 17:20, 26. ožujka 2020. (CET)
Nisi me shvatio. Lovrić ima zasluge u biologiji. Za povijest i jezikoslovlje je više zanimljiv kao osebujna pojava. Gdje završava točna dokumentiranost a gdje počinje fantazija kod njegovih uradaka, to je pitanje i tu se slažem s tobom. Spominjem što je pokojan jer nije lijepo razvlačiti čovjeka kao šarlatana, jer ipak čovjek nešto bitno pridonio hrvatskoj znanosti. Njegovi povijesno-jezikoslovni radovi, ma koliko god bili netočni i maštarija, bit će u povijesti hrvatske književnosti zanimljivi kao beletristika, nešto poput mješavina dokumetarno-igranog filma, ili poput Šenoinih romana, gdje su miješali povijesne s izmišljenim likovima. Kubura (razgovor) 21:15, 26. ožujka 2020. (CET)

Suradniče Croxyz, ovdje sam ostavio obavijest nakon postavljanja predloška o upitnoj točnosti podataka o članku. Do ovoga trenutka na SZR dotičnog članka nema obrazloženja zašto je predložak postavljen. To nije način kako se radi na wikipediji, jer je takvo postavljanje predloška na rubu lova na vještice. U predlošku lijepo piše što treba učiniti, a i minimum pristojnosti prema nama običnim smrtnicima nalaže da se takvo što mora obrazložiti.-- MaGaporuči mi 17:28, 26. ožujka 2020. (CET)

  • I još uvijek nema ništa. Sve se temelji na riječima suradnika, a njegovo mišljenje je nevažno kao i od bilo kojeg drugog suradnika. Znači na čemu se temelje da je nešto lažno, tu treba link; pa onda to može ukloniti bilo ko od nas --Zeljko (razgovor) 12:14, 28. ožujka 2020. (CET)

Nepravilno blokiranje i širenje pseudopovijesti!

Maloprije me je Zeljko nepravdeno blokirao na glavnome računu, Croxyz. Blokirao me je zbog predloška točnosti koji stoji na članku Kajkavski književni jezik. U članku se citira djelo pseudopovjesničara za čiji su radovi osporeni i dalje su citirani na ovome projektu nakon više od jednoga desetljeća. Jučer sam otvorio temu o ovome! Taj članak je stvorio Nesmir Kudilovic kopiranjem članka Kajkavsko narječje, tako da i je tamo prisutan. Za potpuni popis vidite Suradnik:Croxyz/Falsifikati. Poništavanjem toga predloška bez razloga, dolazi do edit wara, što je zabranjeno! U članku lijepo stoji da se o tome treba raspravljati na SZR. Nigdje ne govorim da kajkavski književni jezik ne postoji, već da članak potencijalno može sadržavati netočnosti. Molio bih da administratori ne blokiraju ovaj račun zbog "sockpuppetinga" jer bih volio nastaviti s radom na člancima u Suradnik:Croxyz/Tiskara. Hvala na razumijevanju. -- Croxyz2 (razgovor) 19:57, 27. ožujka 2020. (CET)

Zbog ovakvih stvari bi se moglo na Metu. --Croxyz2 (razgovor) 19:58, 27. ožujka 2020. (CET)

Volio bih napomenuti da je ovaj račun stvoren prošle godine kada mi je računalo bilo u kvaru, a i zaboravio sam lozinku, a nisam stavio e-mail u postavkama preko kojim bi mi mogli vratiti šifru. Stoga nije riječ o "sockpuppet-u". --Croxyz2 (razgovor) 20:02, 27. ožujka 2020. (CET)

  • Blokiran si na onom članku, i to opravdano jer ne priznaš činjenicu, stavio sam ti na SZR dva linka. I o tome više neću govoriti. A ukoliko nastaviš i dalje ovakvim provokacijama ,onda bi mogao biti blokiran zbog ometanja rada na wikipediji --Zeljko (razgovor) 20:24, 27. ožujka 2020. (CET)
Je li ti čitaš? Ne ometam ja rad. Sporna je literatura, a ne postojanje toga jezika. Je li stvarno moram ići na Metu? --Croxyz2 (razgovor) 20:26, 27. ožujka 2020. (CET)
Pa ako ti je to bio cilj, idi --Zeljko (razgovor) 20:30, 27. ožujka 2020. (CET)
Kolege, molim Vas da ne raspravljate s naglašenim tenzijama nego da se kompromisim to riješi.-Kraljnnm (razgovor) 21:25, 27. ožujka 2020. (CET)

Kako se olako prijeti Metom...-- MaGaporuči mi 13:37, 28. ožujka 2020. (CET)

Stvarno je žalosno da se vode ovakve rasprave. S takvim ponašanjem administratori samo tjeraju suradnike iz hr. Wikipedije. Ne razumijem čemu to služi, što se želi postići s tim?! --Koreanovsky (razgovor) 13:58, 28. ožujka 2020. (CET)
Ako ne razumiješ - čemu se petljaš?-- MaGaporuči mi 14:10, 28. ožujka 2020. (CET)
O predlošku "točnost"

U predlošku točnost lijepo piše:

Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor!

Suradnik koji stavlja taj predložak bez ispunjavanja uvjeta potrebnih za stavljanje predloška izlaže se mogućnosti bloka. Ako smijem primjetiti, Željko je odredio relativno kratak, odnosno blag blok. Suradnici bolje razumiju da se nešto ne smije, ako su blokovi dulji.

Prijetnje metom su na pola smiješne, na pola zapravo bezobrazne prijetnje zato što administratori valjano i savjesno rade svoj posao. Skratio bih ili poništio blok, u slučaju da je prvi, ili u slučaju da prijetnji nije bilo, ali ako neki suradnik nema pameti, nego ide prijetiti ljudima koji besplatno savjesno rade, to je izvan svake pameti.

O enciklopedizmu/wikipedizmu općenito

Da se to ne bi događalo, podsjetit ću ovdje na ono bitno što neki suradnici možda ne shvaćaju dovoljno jasno:

  • Nije bitna forma, nego sadržaj!

Gornju rečenicu valja interpretirati na sljedeći način - iako su nekim hrvatskim znanstvenicima dokazani falsifikati, to ne znači da je cijeli njih rad ništavan, nego moguće samo manji dio.

Ne želim komentirati nijednog hrvatskog znanstvenika poimenično, jer nije na nama da budemo sudci, za to postoji hrvatska znanstvena zajednica, odnosno odgovarajući znanstveni i stručni časopisi, kojih je velik broj dostupan na Hrčku, pa tko ima vremena i interesa, zanimljivo je pročitati kritike nekih članaka ili knjiga poznatih i uvaženih hrvatskih znanstvenika koji su zabludjeli. Smisao ovoga projekta je širenje znanja, a to se može samo ako se rabe valjani, vjerodostojni izvori.

O enciklopedizmu/wikipedizmu na dva primjera

Između 1918. i 1990. u Hrvatskoj su se više-manje ustalile dvije dogme:

  • Sva stara plemena na području Jugoslavije su Iliri, odnosno imaju neki zajednički, (proto)ilirski korijen.
  • Sve alternativne teorije o porijeklu Hrvata (porijeklu imena, ili samoga naroda) su neznanstvene, Hrvati mogu biti samo Slaveni, da bi zajedno sa Srbima i Slovencima činili jedan troplemeni narod.

Ova druga dogma je kao i sve ostale dogme, besmislena; naime da su npr. Slovenci porijeklom Arapi ili Afrikanci, Srbi Tatari s Kajmakčalana, a Hrvati Iranci, svi oni mogu biti jedan narod ili nacija ako to žele, jer nacionalni identiteti su uski ili široki koliko to određena nacija želi.

Slovenci nisu zamijenili svoj jezik ni hrvatskim ni srpskim, a nismo se ni mi odrekli svoga jezika, unatoč strašnim političkim pritiscima 1950-ih i 1960-ih, jer narodna ili nacionalna unifikacija se ne stvara silom, nego željom, onako kako su nakon 1918. mnogi hrvatski književnici počeli pisati ekavicom. Tko nije prestao pisati ekavicom u sljedećih nekoliko godina, prestao je najkasnije do ubojstva tadašnjih vođa Hrvata, HSS-ovaca u beogradskom parlamentu 1928., gdje je dio srpskoga naroda i njihove vladajuće politike pokazao kako vide ujedinjenje u jedan narod - teror i ubojstva.

Unatoč stvaranju nove, hrvatske države, ove dvije dogme prevladavaju i danas. Za Tuđmanova života alternativne teorije o porijeklu Hrvata doživjele su mogućnost znanstvenog proučavanja, organizirani su znanstveni skupovi u Hrvatskoj, opet je nakon dugo vremena dopuštena mogućnost svih znanstvenih istraživanja. Bez obzira tko što mislio o prvoj ili drugoj temi, nije bitno što netko misli, nego je bitno što povijesne činjenice govore. Sažeto, činjenice ne govore da su sva plemena na području bivše Jugoslavije bila homogena, nego upravo suprotno, da se plemena bila prilično heterogena, što se donekle moglo i očekivati. O haplotipu današnjih Hrvata govore relevantna istraživanja, a čak i ako je dio hrvatske plemenske kulture u stoljeću sedmom bio pretežno slavenski, to ne isključuje indoiranske jezične komponente, koji su mogli doći na ovaj ili onaj način.

Zaključno, molim za više uporabe valjanih, vjerodostojnih i relevantnih izvora, a manje prijetnji i grandioznih riječi. Kao što korona izaziva temperaturu i još neke simptome, prijetnje u meni izazivaju blokove suradnicima koji prijete.

Wikipedija treba biti projekt gdje vladaju argumenti, razum, smirenost, dobra volja i znanost, a ne bilo što oprječno tome. SpeedyGonsales 14:50, 28. ožujka 2020. (CET)