Wikipedija:Kako uređivati stranicu

↱

Uvod

Wikipedija je WikiWiki, što znači da svatko može lako uređivati svaki članak i odmah staviti te promjene na internet.

Pogledajte i:

Ako znate engleski, imate i ove članke:

Ako ni nakon čitanja stranica za pomoć ne znate odgovor na neko pitanje, imate dvije mogućnosti:

  • Ako je pitanje tehničke naravi (npr. otvaranje ili mijenjanje stranica), postavite ga u Wikipedija:Pitanja.
  • Ako se pitanje tiče sadržaja članka (članaka), postavite ga na stranici za razgovor tog članka (članaka) ili u Kafiću.

Ako želite vježbati, idite na stranicu za vježbanje i radite na njoj što god hoćete.

Kako uređivati stranicu - ukratko

Kad ste na stranici koju želite uređivati, kliknite na karticu Uredi kôd koja se nalazi na vrhu stranice. Ako želite komentirati tu stranicu, kliknite na karticu razgovor i pojavit će se stranica "Razgovor:(ime stranice)", pa na toj stranici kliknite Uredi kôd.

Kad god kliknete Uredi kôd, pojavljuje se prozor za izmjenu teksta dotične stranice.

Nakon što ste unijeli promjene, upišite u malo polje ispod prozora za izmjenu (tamo gdje piše "Sažetak") kakvu ste promjenu izvršili (budite kratki!) - taj opis će se pojaviti na stranici Nedavne promjene, na koju možete kliknuti u lijevom izborniku. Zatim obavezno kliknite na gumb Prikaži kako će izgledati, koji se nalazi ispod prozora za izmjenu. Taj gumb će vam prikazati kako će izgledati novi tekst kad ga snimite. Ako niste zadovoljni, nastavite s izmjenama, a onda opet kliknite Prikaži kako će izgledati. Tek kad ste sigurni da takvu stranicu želite, kliknite na gumb Sačuvaj stranicu. Stranica će tada biti snimljena na Wikipediju.

PREPORUKA: Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. To je korisno i zato što onda možete čuvati svoje tekstove na računalu, a suradnici koji ignoriraju ove upute i prečesto nepotrebno snimaju mogu nakratko biti blokirani.

Nakon što stvorite i snimite novu stranicu, dobro je učiniti sljedeće:

  • Na toj stranici kliknite na tekst Što vodi ovamo na dnu stranice kako biste provjerili ima li članaka koji već vode na nju i koriste li ti članci isto značenje kao ono koje ste vi naveli;
  • Upišite ime te stranice u prostor u gornjem desnom uglu i kliknite na puce Traži. Pojavit će se Google, a onda kliknite na puce Google Search. Google će prikazati sve stranice u Wikipediji gdje se spominje ime vaše stranice, pa možete na tim stranicama napraviti poveznice prema svojoj.
  • Ako znate, provjerite ima li članaka na istu temu na drugim jezicima Wikipedije i onda ih stavite kao poveznice na svoju stranicu.

Što su manje izmjene

Kad mijenja stranicu, prijavljeni suradnik Wikipedije (ako još niste prijavljeni, prijavite se! kliknite na riječi "Prijavi se" ("Log in") gore desno na stranici) može označiti izmjenu kao manju tako da označi kućicu pokraj teksta "Ovo je manja izmjena" ispod prozora za izmjene.

Manje izmjene su pravopisni ispravci, oblikovanje i preuređenje teksta. Ako želite, možete ih "sakriti" dok gledate "Nedavne promjene" tako da kliknete na "sakrij manje izmjene".

Ako napravite važnu izmjenu u sadržaju i označite je kao manju izmjenu, to se smatra zloporabom, pogotovo ako uključuje brisanje teksta. Ako ste neku izmjenu slučajno označili kao manju, napravite neku drugu izmjenu na istoj stranici (npr. dodajte jedan razmak) i pod "Sažetak" ("Summary") napišite "prošla je izmjena bila važna".

Što sve možete s tekstom i slikama

U lijevom stupcu tablice vidite kakve oblike teksta možete koristiti. U desnom stupcu vidite kako ih konkretno rabite. Drugim riječima, ako želite da vam tekst izgleda onako kao u lijevom stupcu, upišite ga onako kako je naveden u desnom stupcu.

PREPORUKA: Nije loša ideja imati ovu stranicu u zasebnom prozoru ili je iskopirati u Word, tako da je možete gledati dok mijenjate neki tekst. Ako želite vježbati, slobodno radite što god hoćete na stranici za vježbanje.

Naslovi, proredi, popisi i crte

Ovako će tekst izgledati u Wikipediji Ovo trebate upisati


Novi naslov

Podnaslov

Podpodnaslov

Naslove pišite ovako:

== Novi naslov ==

=== Podnaslov ===

==== Podpodnaslov ====

Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to rabiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija pret (diff).

Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu.

Ako samo prijeđete u sljedeći red,
to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. 
Možete to rabiti za sebe, da razdvojite 
rečenice unutar odlomka.
Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje
tekst i da se bolje koristi funkcija '' pret'' (''diff'').

Ali ako ostavite prazan redak, 
to će biti prazan redak i na ekranu.
Ovako možete prijeći u
sljedeći red bez praznog retka.
Ovako možete prijeći u<br />
sljedeći red bez praznog retka.
  • Popis nije nikakav problem:
    • počnite svaki redak zvjezdicom
      • što je više zvjezdica, to je niža razina
* Popis nije nikakav problem:
** počnite svaki redak zvjezdicom
*** što je više zvjezdica, to je niža razina

  1. Popisi označeni brojevima su dobri jer su
    1. lijepo složeni
    2. lako čitljivi
# Popisi označeni brojevima su dobri jer su
## lijepo složeni
## lako čitljivi
  • Možete miješati zvjezdice i brojeve
    1. i slagati ih
      • na ovaj način
* Možete miješati zvjezdice i brojeve
*# i slagati ih
*#* na ovaj način
Neka riječ
njezina definicija
; Neka riječ 
: njezina definicija
  • PAZI: samo jedna riječ i definicija po retku.
Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.

"Enter" započinje novi odlomak.

  • Ovo se koristi za članke, ali i za razgovore na "Razgovoru o stranici".
: Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
:: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.
"Enter" započinje novi odlomak.

Tekst u sredini stranice.
<div style="text-align: center;">Tekst u sredini stranice.</div>
Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,

a ovo je ispod crte.

Dobra je za razdvajanje tema na stranicama za razgovor.

Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,
----
a ovo je ispod crte. 

Poveznice, internetske adrese

. .
Ovako će tekst izgledati u Wikipediji Ovo treba upisati
Poveznica unutar hrvatske Wikipedije:

Službeni jezik Hrvatske je hrvatski jezik.

  • Nije važno pišete li prvo slovo članka veliko ili malo, jer ga Wikipedija u naslovu samog članka automatski stavlja veliko.
  • Razmake unutar naziva članka Wikipedija automatski pretvara u donju crtu (_), ali ipak se preporučuje da stavljate razmake a ne donje crte.

Dakle, navedena poveznica vodi na stranicu http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik, što je članak koji se zove "Hrvatski jezik".

Poveznica unutar hrvatske Wikipedije:

Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]].

Opera#Povijest#Barokna opera
je primjer poveznice za podnaslov na određenoj stranici.

Ako se neki podnaslov izbriše, poveznica na taj podnaslov ne nestaje, nego se sama mijenja u poveznicu na vrh njegove stranice.
[[Opera#Povijest#Barokna opera]]

#Naslovi, proredi, popisi i crte

je primjer poveznice za podnaslov na onoj stranici na kojoj se nalazimo. Nije potrebno na početku navoditi naziv stranice već odmah na početku znak # pa podnaslov na koji se želimo pozicionirati.
[[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]
Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, rabite okomitu crtu:

Ovdje govorimo o našoj povijesti.

Kad želite da poveznica na neki članak
piše drugim riječima, rabite okomitu crtu:<br>
Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]].
Završetci se mogu dodati na poveznicu: pravopisni, športovi
Završetci se mogu dodati na poveznicu:
[[pravopis]]ni, [[šport]]ovi
Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati.

Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikipedija će automatski napisati vaše ime:

Vaše suradničko ime

a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:

Vaše suradničko ime 07:05, 19 ožujka 2024 (CEST)
Kad upisujete komentar na neku stranicu
za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti
tako da na kraju dodate tri valovite crte,
a Wikipedija će automatski napisati vaše ime:
: ~~~
a ako dodate četiri valovite crte,
napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:
: ~~~~</td>
Priče o vilenjacima je stranica koja još ne postoji.
  • Možete ju stvoriti tako da kliknete na poveznicu.


  • Ako želite stvoriti novu stranicu:
    1. na nekoj postojećoj stranici upišite poveznicu na novu stranicu,
    2. snimite postojeću stranicu,
    3. kliknite na poveznicu koju ste upravo stvorili. Otvorit će se nova stranica koju možete urediti.
[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji.
Što ako npr. želite da stranica "Informatika" ne sadrži ništa, nego da automatski odvede čitatelja na "Računarstvo", jer je to bolja riječ? Da biste to postigli, trebate staviti sljedeći tekst u prvi redak članka "Informatika": #PREUSMJERI [[Računarstvo]]
#PREUSMJERI [[Računarstvo]]

Poveznica na stranicu s istom temom na drugom jeziku izgleda ovako:"[[kod jezika:Naslov stranice]]", na primjer w:en:Wikipedia:How to edit a page.

Nije važno kamo stavljate te poveznice dok obrađujete stranicu, jer će se uvijek pojaviti na istom mjestu kad je snimite, ali zbog urednosti se preporučuje da ih stavite na dno stranice.

[[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]
Primjer vanjske poveznice s opisom: Hrvatska turistička zajednica

Primjer te iste poveznice bez opisa: [1]

  • U internetskoj adresi smiju se koristiti samo znakovi: A-Z a-z 0-9 ._\/~%-+&#?!=()@ \x80-\xFF. Ako adresa sadrži druge znakove, treba ih konvertirati; na primjer, ^ se mora napisati %5E (što možete vidjeti u popisu ASCII znakova).
Primjer vanjske poveznice s opisom: 
[http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]

Primjer te iste poveznice bez opisa: 
[http://www.croatia.hr]
"Goli" URL ne može se više snimiti na wikipediju,
jer postavljen je spam filtar koji to više ne dopušta. 
Ako želite staviti poveznice prema zvukovima i drugim neslikovnim stvarima, ili ako želite da slike budu prikazane kao poveznice a ne nacrtane na stranici, koristite poveznicu "media".


Grb Hrvatske



[[media:Coat_of_arms_of_Croatia.svg|Grb Hrvatske]]

Poveznice na knjige putem šifre ISBN objašnjavaju se na ovoj engleskoj stranici.

ISBN 123456789X

{{ISBN|123456789X}}

"Što vodi ovamo" i "Promjene u svezi" mogu se ovako staviti kao poveznica:

Što vodi ovamo i Promjene u svezi

[[Posebno:Što vodi ovamo/Wikipedia:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Posebno:Povezane promjene/Wikipedia:Pomoć|Promjene u svezi]]

Slike

Detaljne upute kako se rabe slike na wikipediji nalaze se u sklopu Uvodnog tečaja Wikipedije - članak Slike.

Vrste slova i pisanja

Ovako će tekst izgledati u Wikipediji Ovo trebate upisati

Istaknuto, jako istaknuto, vrlo jako istaknuto.

  • Ovo su sve apostrofi (jednostruki navodnici), a ne dvostruki navodnici.
  • Na gotovo svim programima za internet, ovo se vidi kao koso i podebljano. Ipak, kad pišete matematičke formule, zbog semantičkih razloga radije rabite <i> i <b>.
''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', 
'''''vrlo jako istaknuto'''''.
Ovo je stil pisaćeg stroja .
  • Zbog semantičkih razloga, kad pišete kompjuterske programe, trebate koristiti, <kod.
Ovo je <code>stil pisaćeg stroja </code>.
Možete koristiti i mali tekst za potpise pod slike i ostalo.
Možete koristiti i <small>mali tekst</small> 
za potpise pod slike i ostalo.
Možete prekrižiti izbačeni tekst

i podcrtati novi tekst.

Možete <s>prekrižiti izbačeni tekst</s>
i <u>podcrtati novi tekst</u>.

Znakovi na slovima:
(Širi popis kodova za posebne znakove nalazi se na stranici Wikipedija:Posebni znakovi.)

e é e ë i í

À Á Â Ã Ä Å
Æ Ç È É Ê Ë
Ì Í Î Ï Ñ Ò
Ó Ô Õ Ö Ø Ù
Ú Û Ü ß à á
â ã ä å æ ç
è é ê ë ì í
î ï ñ ò ó ô
œ õ ö ø ù ú
û ü ÿ



e é e ë i í
&Agrave; &Aacute; &Acirc; &Atilde; &Auml; &Aring; 
&AElig; &Ccedil; &Egrave; &Eacute; &Ecirc; &Euml; 
&Igrave; &Iacute; &Icirc; &Iuml; &Ntilde; &Ograve; 
&Oacute; &Ocirc; &Otilde; &Ouml; &Oslash; &Ugrave; 
&Uacute; &Ucirc; &Uuml; &szlig; &agrave; &aacute; 
&acirc; &atilde; &auml; &aring; &aelig; &ccedil; 
&egrave; &eacute; &ecirc; &euml; &igrave; &iacute;
&icirc; &iuml; &ntilde; &ograve; &oacute; &ocirc; 
&oelig; &otilde; &ouml; &oslash; &ugrave; &uacute; 
&ucirc; &uuml; &yuml;

Interpunkcija:
¿ ¡ § ¶
† ‡ • —
‹ › « »
‘ ’ “ ”


&iquest; &iexcl; &sect; &para;
&dagger; &Dagger; &bull; &mdash;
&lsaquo; &rsaquo; &laquo; &raquo;
&lsquo; &rsquo; &ldquo; &rdquo;

Komercijalni znakovi:
™ © ® ¢ € ¥

£ ¤

&trade; &copy; &reg; &cent; &euro; &yen; 
&pound; &curren;
Podtekst: x2

Nadtekst: x2 ili x²

  • Druga metoda nadteksta ne može se koristiti svugdje, ali se preporučuje gdje je to moguće (kao i kod mjernih jedinica) jer većina programa za internet tada lakše obrađuje retke.

ε0 = 8.85 × 10−12 C² / J m.

1 hektar = 1 E4 m²

Podtekst: x<sub>2</sub>
Nadtekst: x<sup>2</sup> ili x&sup2;








&epsilon;<sub>0</sub> =
8.85 &times; 10<sup>&minus;12</sup>
C&sup2; / J m.

1 [[hektar]] = [[1 E4 m&sup2;]]
Grčka slova:

α β γ δ ε ζ
η θ ι κ λ μ ν
ξ ο π ρ σ ς
τ υ φ χ ψ ω
Γ Δ Θ Λ Ξ Π
Σ Φ Ψ Ω


&alpha; &beta; &gamma; &delta; &epsilon; &zeta; 
&eta; &theta; &iota; &kappa; &lambda; &mu; &nu; 


&xi; &omicron; &pi; &rho;  &sigma; &sigmaf;
&tau; &upsilon; &phi; &chi; &psi; &omega;
&Gamma; &Delta; &Theta; &Lambda; &Xi; &Pi; 
&Sigma; &Phi; &Psi; &Omega;

Matematički znakovi:
∫ ∑ ∏ √ − ± ∞
≈ ∝ ≡ ≠ ≤ ≥ →
× · ÷ ∂ ′ ″
∇ ‰ ° ∴ ℵ ø
∈ ∉ ∩ ∪ ⊂ ⊃ ⊆ ⊇
¬ ∧ ∨ ∃ ∀ ⇒ ⇔
→ ↔
(Vidi i englesku stranicu WikiProject Mathematics)

&int; &sum; &prod; &radic; &minus; &plusmn; &infin;
&asymp; &prop; &equiv; &ne; &le; &ge; &rarr;
&times; &middot; &divide; &part; &prime; &Prime;
&nabla; &permil; &deg; &there4; &alefsym; &oslash;
&isin; &notin; &cap; &cup; &sub; &sup; &sube; &supe;
&not; &and; &or; &exist; &forall; &rArr; &hArr;
&rarr; &harr;
x2   ≥   0 true.
  • Ako želite razmake, morate koristiti razmake bez prekida - &nbsp;.
  • Izraz &nbsp; sprječava i prekide usred teksta, što je korisno u formulama.
<i>x</i><sup>2</sup>&nbsp;&nbsp;&ge;&nbsp;&nbsp;0 true.

Komplicirane formule:
   

  
<math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math>

Kako spriječiti da Wikipedija automatski mijenja tekst:
Poveznica → (<i>prema</i>) [[Wikipedija:Pomoć]]

  • Ovako se kao običan tekst prikazuje ono što bi inače bio poseban tekst u Wikipediji.
  • Ne uklanja HTML znakove.
<nowiki>Poveznica &rarr; (<i>prema</i>) 
[[Wikipedija:Pomoć]]</nowiki>

Kako prikazati izvorni oblik posebnih znakova (onih koji se unose s znakom apersanda & na početku, i točkom-zarez na kraju)?
Znak ampersanda mora se u prikazu navesti pomoću njegovog koda &amp; Npr. ako želimo vidjeti što trebamo unijeti da bismo na ekranu dobili nizove znakova &lt; i &gt; (kodovi za prikaz znakova < i >)

&amp;lt; i &amp;gt;

Nevidljivi komentari unutar teksta članka:

  • Koristite ih kad želite da budući uređivači stranice vide komentar.
<!-- ovdje se piše komentar -->

Tablice

Kako staviti tablicu sadržaja Kako sada stvari stoje u Wikipediji, ako na stranici postoji barem četiri naslova (označenih znakovima "="), na početak stranice (ili nakon uvodnog dijela) automatski ide tablica sadržaja. Ako bilo gdje napišete __NOTOC__ , tablica sadržaja će nestati. Vidi i engleski članak compact TOC za abecedu i godine u naslovima.

Tablice općenito Tablice možete napraviti na dva načina:

  • koristeći posebne Wiki-šifre (vidi engleski članak Help:Tables)
  • koristeći standardne HTML elemente: <table>, <tr>, <td> or <th>.

Za ovu drugu mogućnost, kao i za objašnjenja kada se stavljaju tablice, vidi engleski članak w:en:Wikipedia:How to use tables.

Varijable za datum, vrijeme

ŠifraRezultat
{{TRENUTAČNIMJESEC}} 03
{{TRENUTAČNIMJESECIME}} ožujka
{{TRENUTAČNIMJESECIMEGEN}} ožujak
{{TRENUTAČNIDAN}} 19
{{TRENUTAČNIDANIME}} utorak
{{TRENUTAČNAGODINA}} 2024
{{TRENUTAČNOVRIJEME}} 07:05
{{BROJČLANAKA}} 219.787

BROJČLANAKA je broj stranica u hrvatskoj Wikipediji koje sadrže poveznicu i nisu preusmjerene, tj. broj članaka, stranica s poveznicom i razdvojbenih stranica.

Transkluzija

MediaWiki programska podrška, koji koristi Wikipedija, u određenoj mjeri podržava transkluziju. To znači da se u članke mogu unijeti standardizirani komadi teksta. Na primjer, ako napišete {{msg:stub}} i snimite stranicu, na njoj će se pojaviti tekst This article is a stub. You can help Wikipedia by expanding it. Druge česte transkluzije su {{msg:disambig}} za razlikovne stranice (disambiguation pages) i {{msg:spoiler}} za upozorenje da se u nastavku nešto odaje (npr. kraj filma). Vidi Wikipedija:Popis predložaka za popis svih transkluzija.


Automatski popisi, kategorije

Glavni članak: Wikipedija:Kategorije

Ukoliko nekome padne na pamet "pokriti" svojim člancima cijelo jedno područje, vrlo je zgodno objediniti taj rad nekako, tako da svi lako možemo vidjeti koji su članci iz tog područja napisani. To možemo učiniti ručno, stvarajući popise koje ćemo također ručno održavati (što je lako na početku, ali je dugoročno pogrešan pristup), a možemo se osloniti i na automatsko kreiranje popisa članaka koji pripadaju određenoj kategoriji. Dovoljno je na dnu stranice napisati [[Kategorija:Ime_kategorije]], i ako dotična kategorija još ne postoji, biti će kreirana, a članak pridodan toj kategoriji. Wikipedija na engleskom jeziku je loš primjer jer ima ponekad i pet različitih kategorija za jednu godinu, a posjeduje kategorije za sve godine od 1 do danas. Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od pet članaka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Gradovi Hrvatske" su dobri primjeri, "200 rođenja", "200 smrti" "200" su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 200-te godine naše ere ili prije Krista?

Ostale poveznice

Članci o uređivanju, na engleskome jeziku:

Napomena

Članci koji nisu na ovaj način wikipedizirani obilježe se predloškom {{Wikipedizirati}}