Wikipedija:Kafić

(Preusmjereno s Wikipedija:K)
Dobro došli u Wikipedijin kafić!
Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji. Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!
Prije objave potpišite i datirajte svoje komentare dodavanjem četiriju tildi (~~~~).
Uža područja

Za prijavu incidenata ili problema koristite Na pažnju administratorima (NPA).

Coffee-2346113.svg


↱



Pravila i smjernice
Wikify.svg
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni!
Univerzalni kodeks ponašanja
sva pravila i smjernice


Eurokovanice/Euronovčanice VS Kovanice eura/Novčanice euraUredi

Zdràvstvujte. Danas gradimo konsenzus (WP:KON).

Već smo kolega i ja raspravljali o tome, no ipak me zanima i treće mišljenje o toj temi.

Koji je oblik ljepši/pravilniji/bolji?

  • Eurokovanice/Euronovčanice (prefiks euro-)

ili

  • Kovanice eura/Novčanice eura (rastavljeno)

Oblik eurokovanice/euronovčanice/eurogotovina dominira u službenim tekstovima na mnogim mrežnim stranicama, npr. HNB,[1][2] ESB,[3][4] Fina,[5] euro.hr[6] itd. Također sam primijetio kako susjedna slovenska Wikipedija koristi isti oblik (evrokovanci, eurokovanice). Znam da je nebitno, ali je zanimljiva činjenica. S druge strane, kolega je u raspravi na SZR naveo kako iste stranice ne koriste nazive poput kunokovanice, dolar(o)novčanice, markogotovina i sl. Smatram da je važno i tako nešto istaknuti.

Zanima me vaše mišljenje i ostanite mi dobro!

Izvori

  1. Eurokovanice, hnb.hr, pristupljeno 10. siječnja 2023.
  2. Prigodne eurokovanice, hnb.hr, pristupljeno 10. siječnja 2023.
  3. Naš novac, ecb.europa.eu, pristupljeno 10. siječnja 2023.
  4. Kovanice, ecb.europa.eu, pristupljeno 10. siječnja 2023.
  5. Od 1. prosinca građani mogu nabaviti početne pakete eurokovanica u Fini, fina.hr, pristupljeno 10. siječnja 2023.
  6. Distribucija početnih paketa eurokovanica za potrošače, euro.hr, pristupljeno 10. siječnja 2023.

S poštovanjem, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 01:03, 10. siječnja 2023. (CET)

Ja koristim naziv eurokovanica jer otpočetka HNB je koristila taj naziv kao službeni naziv, i mislim da bi se članak trebao promijeniti u Eurokovanice. Lp Zviz2401 (razgovor) 15:28, 10. siječnja 2023. (CET)
Potegao sam tu raspravu, a razlog je jednostavan: jezično logičnija konstrukcija, a (uz dužno poštovanje), primarna zadaća novčarskih institucija je novac, a ne jezik. Već sam davno pisao o tastaturama->tipkovnicama, sekrataricama->tajnicama (...), tako da na tragu toga trebamo koristiti logičnije konstrukcije kovanice eura i novčanice eura. Usputbudirečeno (kad se već spominju tuđa dvorišta), naziv spomenutog članka na engleskom je Euro coins, a moje znanje engleskog kaže da se to nikako ne može prevesti kao eurokovanice. MaGaporuči mi 17:27, 10. siječnja 2023. (CET)
Koliko sam na brzinu istražio Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Mađarska, Finska, Češka, možda i još neke zemlje za euro u svom jeziku koriste naziv eurokovanica. I zašto bismo trebali prevoditi sa engleskog jezika ako je stranica HNB prvenstveno napisana na hrvatskome jeziku. Zviz2401 (razgovor) 18:05, 10. siječnja 2023. (CET)
Više mi se sviđa naziv eurokovanice. Vidim da za oba naziva postoje dobri argumenti pa neka bude po glasovanju. The Yennefer (razgovor) 20:23, 10. siječnja 2023. (CET)
Moj je *dojam* da su eurokovanice, a posebno euronovčanice žargonizmi. To će većini govornika hrvatskog jezika kroz kratko vrijeme biti jedine kovanice i novčanice pa u banci neće trebati dodavati euro- (»razmijenite mi 10 eura u eurokovanice«). Prefiks euro dosad je značio Europu i europsko, a ne valutu, i ne znam čime se HNB vodila kad je gurala takva imena. Odavno postoje pojmovi eurodevize/eurodolari u kojima euro- zapravo znači vanjski (?!?). ponor (razgovor) 16:07, 12. siječnja 2023. (CET)

Zaštićena kulturna dobraUredi

Na temelju registra kulturnih dobara, otvorio sam sve kategorije za koje postoji bar jedno kulturno dobro, prema pretragama koje sam radio na registru. Popis kategorija je ovdje: Suradnik:Argo Navis/ZKD. Ima jako puno praznih kategorija, ali s vremenom će se to normalizirati. Tamo gdje su samo 1 ili 2 članka mogu se kasnije ti članci prebaciti u nadkategorije, a kategorija izbrisati. Popis može poslužiti kao todo list, zato sam i radio kategorije gdje ima samo 1 ili 2 potencijalna članka, inače bi bilo nemoguće organizirati se i imati pregled. Ja ću se vjerojatno povremeno uhvatiti jedne po jedne kategorije i sređivati članke. S obzirom koliko ih ima, moguće da se neći micati iz svoje S-d županije. Možete li se potpisati svi koji radite na ovim člancima, pa da se dogovorimo što i kako raditi, te da eventualno nakon toga nastavimo dogovaranje na nekoj drugoj stranici? ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 11:21, 13. siječnja 2023. (CET)

Trenutno čistim Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro, članke prebacujem u podkategorije, ali one za koje ne mogu naći unos u registru (link ne radi) prebacujem u kategoriju po županiji, ne dublje: Kategorija:Zaštićena kulturna dobra Republike Hrvatske po županijama. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 13:01, 13. siječnja 2023. (CET)
Ja radim isto, s tim da paralelno dodajem slike na ZP-u i ubacujem u članke. U planu je da kad se prebace svi članci u odgovarajuće potkategorije još jednom "preletit" sve članke koji nemaju slika i dodati ih. MaGaporuči mi 17:15, 13. siječnja 2023. (CET)
Plus... dodajm poveznicu na te članke (na one na koje ne vodi ništa). Obično stavim u članak o naseljenom mjestu u kojem se dobro nalazi. MaGaporuči mi 18:45, 13. siječnja 2023. (CET)
Negdje sam već pitao kako bi išlo mapiranje s kategorija na popisima Wikipedija:Wiki voli spomenike#Popis spomenika (kategorije s kulturnadobra.hr) na naše kategorije jer bi se prebacivanje moglo obaviti botom, ali mi se čini da su te naše kategorije toliko duboke da ih samo specijalisti mogu pratiti. Ja sam pokušao i zavrtilo me u neke petlje... kategorije očito nisu za me pa neću ništa dirati, ni ručno ni botom. ponor (razgovor) 14:51, 13. siječnja 2023. (CET)
@Ponore, nisam siguran na što misliš, ali naše kategorije prate klasifikaciju iz registra, od slova do slova. Više od pola članaka već je razvrstano iz vršne kategorije u potkategorije po županijama, tako da nema brige. MaGaporuči mi 17:27, 13. siječnja 2023. (CET)
@MaGa, mislio sam na stupac "Klasifikacija" u Wikipedija:Wiki voli spomenike/Popis spomenika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pretpostavljam da su u nekom trenutku promijenili nazive kategorija jer na kulturnadobra.hr ne vidim više klasu "profana graditeljska baština", a "kulturno-povijesna cjelina" je vrsta, a ne klasa. (Nije pomoglo ni što sam baš na nesreću otvorio Bežmeka ston koji treba prekategorizirati). ponor (razgovor) 17:44, 13. siječnja 2023. (CET)
@Ponore, Argo je pravio kategorije i one prate klasifikaciju i ja se držim toga. MaGaporuči mi 17:49, 13. siječnja 2023. (CET)
Bežmeka - moj grijeh, moj preveliki grijeh. MaGaporuči mi 17:52, 13. siječnja 2023. (CET)
S tim da.... bit će gafova s dobrima koja nisu (više?) u registru. Naime, računao sam da je možda neki problem sa stranicom Ministarstva pa sam te kategorizirao "odokativnom" metodom, ali toga sigurno nema puno. MaGaporuči mi 18:04, 13. siječnja 2023. (CET)
Toga ima barem 158 komada, Kategorija:Nije u registru kulturnih dobara. Vidi Razgovor o kategoriji:Zaštićeno kulturno dobro ako već nisi. ponor (razgovor) 21:32, 13. siječnja 2023. (CET)
E, baš sam to tražio danas. Dobro da imamo popos. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 22:07, 13. siječnja 2023. (CET)
Ponor, ni meni nisu jasne te stare klase i klasifikacije. Toga u sadašnjoj verziji registra nema, a osim toga sve je prepuno pogrešaka, traljavog copy-pastea (K i ekipa koja mu je tada pomagala je to radila pomalo traljavo, kao i veći dio kubijevih mini članaka svih vrsta) iz neke šprance za ZKD tipski članak. Slobodno ignoriraj što tamo piše, a kod novih članaka svedi na minimum. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 22:12, 13. siječnja 2023. (CET)

Htio bi dodati da ja ove članke smatram vrlo važnima. Koga zanima nešto o kakvom estonskom gradu, lako moguće da će ići direktko na en wiki, bez toga se ovdje može, ali ove teme sigurno nisu pokrivene na engleskoj Wikipediji i naši članci, pogotovo sa slikom, referencama i wikipedizirani, postaju najbolji izvor za našu kulturnu baštinu. Ja, kad god negdje idem na izlet, odem na geoportal i provjerim imam li što za slikati u blizini. —₳RɢṌ Ṅav¡ડ 22:24, 13. siječnja 2023. (CET)

Mislim da bi se članci o ruralnim i urbanim cjelinama trebali uklopiti u članke o samim naseljima u kojima se nalaze, pri čemu predlažem da se napišu 2 rečenice o zaštiti, u istom dijelu članka doda predložak {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska}}, te da se tekst iz registra uklopi u članak. Što kažete? —₳RɢṌ Ṅav¡ડ 16:12, 17. siječnja 2023. (CET)

Ja ne bih iz razloga što postoji mogućnost da se to nekada obriše iz članka (iz bilo kojeg razloga). Ovako, kao zaseban članak to nije moguće. MaGaporuči mi 16:15, 17. siječnja 2023. (CET)
Mislim da se ne trebamo bojati brisanja, ne briše se ništa bez razloga. U tekstu bi bila referenca, na dnu predložak za min. kulture. Ne vidim baš opravdanu bojazan da bi nešto nestalo samo tako. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:37, 18. siječnja 2023. (CET)
Recimo, članak Palagruško otočje (kulturni krajolik). Sav taj tekst bi nam dobro došao na Palagruško otočje ili na Vela Palagruža. A ne vidim potrebe da imamo isti tekst na 2 mjesta. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 15:41, 18. siječnja 2023. (CET)
To se slažem, slično smo rekli za naselja i općine/gradove: ako je isto ime (Zagreb-naselje, Zagreb-grad), ne treba pisati u više članaka jer nema potrebe da čitatelji skaču iz jednog u drugi ili biraju koji će članak čitati po onom što je u naslovu u zagradama. Mrvicu sam alergičan na c&p istog teksta u više članaka, bilo je primjera u člancima iz fizike kad su se 1) ponavljale iste greške i 2) po člancima kopirani tekstovi počeli razilaziti... užasno teško za održavanje! Usput, u Palagruško otočje (kulturni krajolik) tek je manji dio teksta iz registra; registar ima nelošu sliku iz zraka, nadam se da će i ona doći na red kod @MaGe (s blagim izoštravanjem?). ponor (razgovor) 15:58, 18. siječnja 2023. (CET)
Važno, dobro i zanimljivo, uz to i jeftino jer smijemo (smijete) kopirati. Zaštićenih dobara sada u registru ima oko 9000, a kod nas je, mislim, tek oko 1500 članaka, većinom iz SDŽ. Popriličan broj njih neće nitko tražiti po generičkom naslovu ("jedna kuća u mjestu", "česma ispod zida" i sl.), ja za takve ne bih rekao ni da su enciklopedijski značajni (ali ne smeta što već postoje). Što radite kad mjesto ima na desetke zaštićenih dobara (Hvar? Split? Dubrovnik?), neće se valjda to sve izlistavati u članku?
Vidim da je pao broj dobara u mojoj kategoriji "nije u registru" – brisanjem ili dodavanjem imena iz registra? Ta dobra postoje, ja to ne bih brisao (opis nije lažan), ali se može ukloniti tekst o zaštiti.
@MaGa, ne znam koliko je stvarna bojazan o brisanju... sadržaj je referenciran, imamo ophoditelje. Postoji mogućnost transkluzije (dijela) članka o kulturnom dobru (npr. opisa ruralne cjeline, stavi ga se u <onlyinclude>) u članak o pripadnom naselju, na enwiki sam vidio da tako nešto rade s uvodima članaka (en:Rice ima u poglavlju History of cultivation transkluziju uvoda iz članka en:History of rice cultivation) – to bi zadovoljilo i Arga i MaGu. ponor (razgovor) 16:46, 17. siječnja 2023. (CET)
@Ponore, zato obvezno pregledam vodi li išta na taj članak. Ako ne vodi, stavim poveznicu u članak o mjestu gdje se dobro nalazi (npr. [1]. Za te ruralne/kulturno povijesne cjeline obično stavljam na dno članka kao odlomak unutarnjih poveznica (npr. [2]). Kako god da napravite, ja se neću buniti, jer su meni u prvom planu bile slike. Nisam se baš mislio natezati s prekategoriziranjem, ali odradit ću i to, nije nikakav problem. Istina, malo sam razočaran slikama jer su relativno niske razlučivosti, ali - poklonjenom konju ne smijemo gledati u zube. MaGaporuči mi 17:23, 17. siječnja 2023. (CET)
Broj dobara van registra se smanjio jer sam pobrisao neke zaista banalne primjere. Tradicijska kuća koja nije u registru po meni zaista ne zaslužuje zaseban članak. I ovako je nategnuto, ali nekako smo krenuli u preuzimanje cijelog registra, pa je meni draže da ništa ne fali, ali bez zaštite, a samim time 99% i bez referenci... ne bi ostavljao. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:40, 18. siječnja 2023. (CET)
E, da, negdje se broj smanjio jer je maknut predložak koji kategorizira, koji ionako nema smisla ako više nije kulturno dobro. Prije toga je provjereno je li unos zaista maknut iz registra. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:45, 18. siječnja 2023. (CET)
A negdje je pronađen i novi reg. broj za dobro, npr. Tor (Jelsa). --₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:49, 18. siječnja 2023. (CET)
Ponor, ako ima previše dobara u gradu, može se sve zapisati. Ako zatreba, tu su {{Sakrij-početak}} i {{Sakrij-kraj}}. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:43, 18. siječnja 2023. (CET)

Obavijest kolegama: Prebacio sam s alatom za kategoriziranje sve članke iz Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro (osim 3 općenita) u Kategorija:Zaštićena kulturna dobra Republike Hrvatske, tako da razvrstavanje nastavljamo tamo. Računam da će pomoći nekom uštediti koju sekundu. Vidim da se broj smanjivao i bez mene, pa pretpostavljam da još netko osim mene ovo razvrstava. —₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:34, 18. siječnja 2023. (CET)

Prekategoriziranje je gotovo. Trebali bi se dogovoriti što da radimo sa člancima u Kategorija:Nije u registru kulturnih dobara (trenutno ima 130 članaka). Ako je neko dobro bilo privremeno zaštićeno, a više nije, predlažem da samo maknemo spomen registra iz članka i maknemo članak iz kategorije. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 11:12, 25. siječnja 2023. (CET)
Dio članak koji nisu (više) u reigstru bi možda i mogli pobrisati, ali neke bi sigurno ostavio, npr. sakralne objekte. Mogli bi za početak njih provjeriti i vidjeti jesu li u registru pod drugim brojem ili ih uopće nema. Ako ih nema u registru, samo bi napravio kako sam gore predložio i tako smanjoo broj članaka u Kategorija:Nije u registru kulturnih dobara. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 11:17, 25. siječnja 2023. (CET)
Svi su oni u nekom trenutku bili u registru, pa se dio o zaštiti može napisati u prošlom vremenu ili se može ukloniti podatak o zaštiti, što god ti je drago. U drugom slučaju predložio bih da članke ručno staviš u neku skrivenu kategoriju da im se, ako zatreba, možemo lakše vratiti. Muzeji i zbirke zaštićeni su, ako sam dobro shvatio gospođu iz ministarstva, po nekom drugom pravilu i ne treba im registar. Po meni, za brisanje bi bili članci koje nitko neće ili ne može naći po ~neodređenom naslovu: seoski bunar, neka bezimena kuća u nekoj ulici, pokretna kulturna doba u crkvi X (0 čitanja, može se uklopiti u članak o crkvi ako postoji) i sl.
Dok sam s robotom obilazio dobra pokušao sam ona koja nisu prolazila naći u registru... pipkav posao: naši naslovi ne odgovaraju njihovima, ili su mijenjani, ili je ista ključna riječ u više dobara. Sigurno će se naći još koje. U registru na internetu bilo je kad sam to radio 6400 dobara, ne znam gdje im je ostatak do 9000. ponor (razgovor) 16:18, 25. siječnja 2023. (CET)

Kategorizacija naselja po općinamaUredi

Dio naselja je kategoriziran po općinama, ali nismo bili dosljedni.

Počelo se malo više to kategorizirati, pa da se dogovorimo prije nego sebi damo dupli posao. Kako ćemo? ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 15:06, 25. siječnja 2023. (CET)

Iz ovoga što mi je @Argo Navis stavio na stranici za razgovor mog sekundarnog članka:
00000000

Prije nego kategoriziramo sva naselja po općinama, primjeti da nismo do sada bili dosljedni. Primjer: Kategorija:Sveti Lovreč, Kategorija:Proložac i druge u Dalmaciji. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 14:59, 25. siječnja 2023. (CET)

Trebalo bi se dogovoriti kako dalje i tako srediti sve. Možda u kafiću? ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 15:00, 25. siječnja 2023. (CET)
Odgovor na Razgovoru Argo Navisa
000000000000

Vidim, da je negdje naselja stavljana i u kategorije o općinama, pa možda kad se napravi možda kategorija tipa Kategorija:Naselja u sastavu Grada/Općine X, napravi i kategorijas tipa Kategorija:(Općina) X.
Mišljenja sam da mi "otpočetka" radimo krivo, kad za za članak / kategoriju o općini ili gradu (administrativnoj jedinici) stavljamo i istoimeno naselje (naseljeno mjesto), iako je to "uži" pojam, i često se desi članak govori ili samo o administratinoj jedinici ili samo o naselju...
Tipa (iz Popisa 2021., sad da ti ne vadim izvvore), imaš recimo za:

  • Bjelovar - Grad Bjelovar - 36.316; naselje Bjelovar - 24.932 (68.6 % stanovništva Grada)
  • Velika Gorica - Grad Velika Gorica - 61.075; naselje Velika Gorica - 30.036 (49.2 % stanovništva Grada)
  • Trilj - Grad Trilj - 8.172; naselje Trilj - 1.906 (23.3 % stanovništva Grada)
  • Cista Provo - Općina Cista Provo - 1.799; naselje Cista Provo - 404 (22.5 % stanovništva Općine) - nije ni najveće naselje u općini

...i takvih je primjera zbilja mnogo, možda ti kasnije elaboriram....
...naravno ima i primjera d Općina ili Grad sadrži samo jedno naselje; ili 2-3 ili više naselja, a da centralno naselje ima preko 95% stanovništva grada/općine - primjer Makarska (grad - 13.301.; naselje - 12.809 - 96.3 % stanovništva Grada)
... tako da bi trebalo ići od "slučaja do slučaja"

I naravno, po ovome što radimo bi Kategorija:Naselja u sastavu Grada/Općine X svakako bila podkategorija odgovarajuće Kategorija:Naselja u ABC županiji (kao i dosad)

Pozdrav, Cybermb (razgovor) 12:14, 26. siječnja 2023. (CET)

Ukratko, po njegovom prijedlogu, napraviti i kategorije tipa Kategorija:Naselja u sastavu Grada/Općine X, koja je podkategorija Kategorija:Naselja u ABC županiji, te podkategorija kategorija za odgovarajući grad ili općinu
S tim, da bih ja rađe da se kategorija za odgovarajući grad ili općinu nativa tipa Kategorija:Grad AB ili Kategorija:Općina CD (mislim na administrativne jedinice - Gradove i općine u Hrvatskoj), a unutar njih ove kategorije za naselja, unutar koja bi bila i kategorije za sjedište (naselje istoimeno sa gradom/općinom) i druga naselja (ukoliko postoji potreba), a unutar kategorije za grad ili općinu druge stvari vezane za područje grada/općine - građevine, lokaliteti, kult, baština, šport..... doslovno ovisi od slučaja do slučaja
Imamo primjer kako je wiki na bošnjačkom jeziku u Kategorija:Naselja u Hrvatskoj - za pojedine županije, kao Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji -> Kategorija:Naselja u Skradinu
s tim da oni u kategorijama nisu stavlajli Grad / Općina, ili Naselja u sastavu grada / općine xyz
te su također opet sva naselja po kategorijama gradova/općina i ostavljali u kategoriji za županije (što nije naša praksa, ukoliko se ne radi o centralnom članku"
uglavnom po ovome i Kategorija:Naselja u sastavu Grada/Općine X, te poželjno napraviti kategoriju za općinu/grad ukoliko ne postoji
pozdrav, Cybermb (razgovor) 13:18, 26. siječnja 2023. (CET)
@Argo Navis, vidim da si radio kategorije (poveznice na povijest izmjena): Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gornja Stubica, Kategorija:Naselja u sastavu Grada Obrovca, Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brckovljani, Kategorija:Naselja u sastavu Općine Baška Voda
mislim da je bolje na ovaj način
Cybermb (razgovor) 14:14, 26. siječnja 2023. (CET)
OK. Pogledao sam Čazma i njenu kategoriju, sviđa mi se plan. ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 13:43, 27. siječnja 2023. (CET)

Uskoro se završava glasovanje o revidiranim Smjernicama za provedbu UCoC-aUredi

Pozdrav svima,

Glasovanje se završava 31. siječnja 2023. u 23.59 UTC.
Provjerite svoje biračko pravo uz pomoć ove alatke i nastavite na SecurePoll server.

U ime projektnog tima UCoC-a,
BPipal (WMF) (razgovor) 21:05, 30. siječnja 2023. (CET)

Rasprave o brisanju koje traju mjesecima i godinama.Uredi

Imamo članke oko kojih se vode rasprave mjesecima i godinama (2021.), a oni i dalje nisu obrisani. Slijedi popis svih takvih članaka nastalih u 2021. i 2022.

Što ćemo s ovim člancima? Trebali bismo uvesti rok za rasprave na neki period, primjerice mjesec dana. – Croxyz💬 02:32, 4. veljače 2023. (CET)

Internetske enciklopedije pretvoriti u popis, premjestiti na Dodatak:Popis internetskih enciklopedija?—Pax Vobiscum! (razgovor) 04:06, 4. veljače 2023. (CET)
Slažem se s Croxyzom. Stranice su nepotrebne i ne vjerujem da će ikog zanimati, s time da je od prvog zahtjeva za brisanjem od navedenih stranica podnesen prije gotovo godinu i pol, što je svakako malo previše. – Croatia 925 razgovor 14:18, 5. veljače 2023. (CET)

Imena vladaraUredi

Vratio sam na izvorni naziv veći broj članaka koje je tijekom prošloga mjeseca premjestio poštovani suradnik Croatia 925; riječ je isključivo o naslovima koji se odnose na pisanje vladarskih imena. Dosadašnja praksa na hrvatskoj Wikipediji bila je da se kod vladarskih imena držimo jednostavnoga nazivlja: Vladarsko ime - rimski redni broj - zarez - vladarski naslov; na primjer Luj XVI., kralj Francuske. Suradnik je, međutim, preferirao vladare nazvati nadimcima (Ćelavi, Lijeni, Debeli) ili dinastičkim imenima (što oni u službenoj uporabi nikada ne koriste - npr. sadašnji britanski vladar se nikada nije potpisao kao Karlo III. Windsor, a nije se ni Luj XVI. potpisivao kao Bourbon). U nekim je slučajevima iz naslova potpuno nejasno o komu se radi), a u nekim je slučajevima uzimao jedno od sporednih imena (npr. Karlo I. Eitel. Neki ruski carevi su ponijeli očevo ime, a kod drugih je dopisano Romanov itd. Nastavimo li ovim putem, došli bismo možda i dotle da bi se papama pisala prezimena.

Stava sam da bismo se trebali držati dosadašnje prakse, iz razloga preglednosti, jednostavnog imenovanja i konzistencije u nazivlju.

Varro (razgovor) 10:42, 5. veljače 2023. (CET)

@Varro, nije li bolje staviti nadimak ili makar dinastiju nego npr. Oton III., car Svetog Rimskog Carstva. Tu je u naslovu 6 riječi, a samo ime mu je jedna tj. dvije s rednim brojem i ispadne skoro 3 reda vizualno u naslovu. Za dio „car Svetog Rimskog Carstva” postoji opis/deskripcija što je upravo za takve stvari. Mislim da nebi trebalo komplicirati s naslovom i stavljati titulu uz posvojni pridjev X države. U dosta naslova je, pogotovo u Popisu vladara Francuske, i sam naslov napisan krivo. Naime, pojedini vladari su bili upravo vladari dviju ili više država pa je i u samom naslovu manjak. Također, u nekim naslovima je za Franačke vladare stajalo „kralj Francuske” što je netočno jer nije bila Francuska već Franačka. Francuska jest nasljednica Franačke, no Franačka je bila tada. Istina je da se vladari nisu potpisivali s dinastijom ili prezimenom, ali dakako treba postaviti neku razliku jer ima dosta vladari s istim nazivima (evo npr. Karlo III. iz Ujedinjenog Kraljevstva). Drugi dio naslova „kralj X države” bolje je staviti u opis/deskripciju nego u naslov. Ime vladara ostaje isto, ali je tu dodana dinastija ili nadimak. Uzmimo za primjer Otona III., jedini je vladar s tim imenom i po meni je nepotrebno ono „car Svetog Rimskog Carstva” stavljati u naslov, već je bolje u opis/deskripciju jer je jedini s tim imenom. – Croatia 925 razgovor 13:42, 5. veljače 2023. (CET)
Da pokušam sažeti, pitanje je sljedeće: staviti samo ime i redni broj vladara najčešće nisu pogodan naslov članka, jer su i Francuska, i Napulj, i Engleska i N drugih kraljevina imale kralja Karla II. Potrebna je još neka odrednica kako bi se naslovi ne samo razlikovali, nego i lako pronalazili prilikom traženja u okviru za pretraživanje. Između dodavanja dinastičkoga imena ili nadimka s jedne, i službene titule - ja sam više za ovu drugu opciju, koja se držala na Wikipediji već skoro 20 godina. Istina da ponekad u naslovu bude šest riječi, ali mi se čini da je konzistentno nazivlje važnije od toga (pa čak i kod slučajeva kad je neki vladar jedini s nekim imenom i brojem). Ako bi se išlo u izmjenu, mislim da bi bilo potrebno prvo usuglasiti sa zajednicom.
Varro (razgovor) 22:46, 5. veljače 2023. (CET)
@Varro, trebalo bi vidjeti i s drugim suradnicima što misle. Ako već treba ostati staro nazivlje (vladarsko ime - rimski redni broj - zarez - vladarski naslov) trebalo bi ispraviti neke naslove, pogotovo kod francuskih vladara jer kod franačkih vladara stoji „kralj Francuske”, a to je netočno jer je Francuska tek nasljednik Franačke koja je tada postojala. – Croatia 925 razgovor 14:17, 6. veljače 2023. (CET)
@Croatia 925 u pravu ste za franačke vladare. Nisam provjeravao nazivlje od jednog do drugog vladara, ali vjerujem da bi svi prije Huga Capeta vjerojatno trebali biti franački, a nakon njega francuski kraljevi. Slažem se da vidimo šta misle i drugi suradnici, pa kakav god bude stav, da ga se pridržavamo. Varro (razgovor) 18:32, 6. veljače 2023. (CET)
Ostaviti kako jest.--Tulkas Astaldo (razgovor) 14:55, 6. veljače 2023. (CET)
@Croxyz, imaš kakvo mišljenje? Ipak si najaktivniji ophoditelj. – Croatia 925 razgovor 14:17, 6. veljače 2023. (CET)