Wikipedija na hrvatskome jeziku

inačica Wikipedije na hrvatskom jeziku

Wikipedija na hrvatskome jeziku inačica je Wikipedije pisana na hrvatskome jeziku, započeta 16. veljače 2003. godine. Prvo se uređivanje Glavne stranice dogodilo 16. veljače 2003. godine u 21 sat, 52 minute i 44 sekunde. Prvi članak koji je započet na hrvatskojezičnomu izdanju je članak Hrvatski jezik, koji je snimljen dana 25. travnja 2003. godine točno u 22 sata, 47 minuta i 41 sekundu (SEV), a sadržavao je sljedeću rečenicu:

Wikipedija na hrvatskome jeziku
Wikipedia-logo-v2-hr.svg
Croatian Wikipedia in 2021.png
URL hr.wikipedia.org
Komercijalna? ne
Vrsta Internetski enciklopedijski projekt
Vlasnik Zaklada Wikimedija
Kreirao suradnici hrvatske Wikipedije
Objavljeno 16. veljače 2003.
Wikicitati „Hrvatski jezik je službeni jezik Republike Hrvatske.”

Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutačno ima 208.402 članka.

Dana 8. listopada 2005. godine, na Dan neovisnosti u Hrvatskoj, prešla je 10.000 članaka.

Danas na Wikipediji na hrvatskom jeziku djeluje 681 aktivan suradnik, a postoji 254.058 registriranih suradnika.

Počeci

Wikipediju na hrvatskom jeziku inicirao je Zdenko Denny Vrandečić, aktivni stručni suradnik Wikipedije iz Njemačke, te je postao prvi admin (i stjuard), a kasnije je stekao širi ugled u Wikimedija pokretu kroz rad na semantičkom wikiju, te kao pokretač Wikidata projekta.

Prvi suradnik

El mariachi prvi je suradnik te Wikipedije koji ju je i uređivao. On je započeo članak Hrvatski knezovi, prvi članak koji je započeo registrirani suradnik.

Prva medijska datoteka

 
prva medijska datoteka

Prvu ikad postavljenu medijsku datoteku na Wikipediji na hrvatskom jeziku postavio je suradnik El mariachi, 24. lipnja 2003. godine u 1 sat i 57 minuta (po srednjoeuropskomu vremenu) i bio je to grafički prikaz zastave Republike Hrvatske.

Prvi znak Hrvatske Wikipedije

Od 19. rujna 2004. godine na Glavnoj je stranici postojao uzorak šahiranoga polja, a od 11. lipnja 2004. do 16. kolovoza 2005. godine stranica je imala posebnu grafičku oznaku za hrvatske teme.

Prvi logotip Wikipedije na hrvatskom jeziku načinila je suradnica Beti, 26. veljače 2005. godine u 16:51:19. Naslovila je svoje djelo Mali hrvatski logo i posvetila ga toj inačici Wikipedije.

Betin Mali hrvatski logo služio je kao grafička oznaka na Glavnoj stranici od 16. kolovoza 2005. do 10. veljače 2008. godine, kada je zamijenjen sadašnjom datotekom.

Zajednica

Popis susreta

 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Susreti Wikipedista

 
Deseta obljetnica EN i osma HR Wikipedije 2007.
 
Jimmy Wales i hrvatski wikipedisti 2008.

Do 2007. godine hrvatski suradnici Wikipedije održali su dva službena susreta.

U usporedbi s drugim Wikipedijama na južnoslavenskim jezicima, zajednica je dugo vremena bila fragmentirana i u stagnaciji, prvenstveno internim sukobima u drugom desetljeću postojanja, masovnim odlaskom suradnika na Wikipediju na srpskohrvatskom i engleskom ili odustajanjem, te izostankom organiziranog rada i edukacija kroz partnerske projekte i programe, kako lokalno, tako i regionalno.

Suradničke nagrade

Wikipedisti na toj inačici Wikipedije jedni drugima dodjeljuju Nagrade crnog rebca, kao i nagrade čije likovno rješenje i format naprave sami suradnici. Nagrade crnog rebca ukupno je dobilo njih 350. U travnju 2012. godine wikipedistice su dobile svoj imenski prostor i napokon postaju suradnice.

Rang

Godine 2006., Wikipedija na hrvatskom bila je na 32. mjestu u svijetu po broju članaka.[1] Do 2015., spala je na 41. mjesto, čime je izgubila devet mjesta za devet godina. Na 20. rođendan Wikipedija 2021. godine, Wikipedija na hrvatskom na 44. je mjestu.

Prigodne adaptacije logotipa

Recepcija u hrvatskom društvu

Wikipedija je općenito rado čitani izvor govornicima hrvatskog jezika i svima koji ga razumiju. Uglavnom je uvažena i čitana, a hrvatski mediji (tiskani, radio, televizija, internetski) služe se njome, citirajući, a neki i ne citirajući da su preuzeli sadržaj s nje. Wikipedija na hrvatskom jeziku imala je pak različitu reputaciju u različitim fazama svog razvoja. Od potpore i entuzijazma javnosti za osnivanjem, prvotnog rasta i popularizacije, Wikipedija na hrvatskom došla je do izrazito negativne recepcije u krugovima i stručne i šire javnosti, a vrhunac je bio 2013.[2][3] vjerojatno s izjavom ministra Jovanovića.[4] Najčešći razlozi bili su kompromitiranje sadržaja[5] i način upravljanja projektom sve do konca 2020. godine kada se u pitanja upravljanja, te naknadno i sadržaja uključila Zaklada Wikimedija.[6]

Kontroverze 2012. i 2013.

Dana 20. veljače 2012., Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst Nezavisna Wikipedija hrvatska u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić „i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi,” a on je sam između ostalog napisao jedan „prosječan roman”, koji ipak ima „veze s Ivom Andrićem”.[7] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog „željene osvete za nasilja monarhističkog režima”), ali danas je „demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi”, a sve zbog „starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja”.[7] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svjesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.[7] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, „morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[7] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.” Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji „nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.”[7] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.[7]

Marko Gregović

Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na Wikipedije na hrvatskom jeziku nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na Wikipediji na hrvatskom jeziku, koje, prema novinaru Goranu Peniću, „veličaju NDH”. Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori prozvani su zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[8] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju Wikipediju na hrvatskom jeziku zbog tendencije „falsifikata”.[9]

Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[10] i Jurica Pavičić[11] dali su komentar na cijelu situaciju u kojoj su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[12] Novosti[13] pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.[14]

Jedan članak, „Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. – 2012.” – koji je pregledao stanoviti administrator Wikipedije na hrvatskom jeziku – sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, teorija zavjere i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.[15][16][17][18]

Zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju pokrenut je zahtjev za mišljenje stjuarda o ponašanju administratora.

Dana 26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za skidanjem ovlasti trojici administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku, na čiji je rad bilo najviše prigovora na meta-wikiju, ali su tijesnom većinom od oko 53 – 55 % glasova dobili povjerenje lokalne zajednice.[19] Naknadno je, 2020. godine, utvrđeno kako su neki glasovi podrške na tom glasovanju lažirani upotrebom više računa (njih barem 19) koji pripadaju istom suradniku.[20] Suradniku je zbog tog postupka, odlukom globalne zajednice[21], izglasana globalna blokada, a svi njegovi suradnički računi zaključani su 28. studenoga 2020.[22] Mediji su naknadno popratili ovu vijest i novu dinamiku.[23][24]

Medijska recepcija i istraživanja

Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.[25]

Izvori

  1. List of Wikipedias Wikimedia. Arhivirano s izvorne stranice 18. travnja 2015.
  2. Kako je hrvatsku Wikipediju uzurpirala ustašoidna desnica - tportal. web.archive.org. (16. siječnja 2018.) Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  3. RADIKALNI DESNIČARI PREUZELI UREĐIVANJE HR.WIKIPEDIJE ‘NDH nije svjesno bila totalitarna, a antifašizam se bori protiv svih sloboda’ - Jutarnji.hr. web.archive.org. (11. rujna 2013.) Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  4. Jovanović: Djeco, ne baratajte hrvatskom Wikipedijom jer su sadržaji falsificirani - Hrvatska / Novi list. web.archive.org. (14. rujna 2013.) Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  5. Što nas Wikipedia uči o medijskoj pismenosti: Kako su pali Daily Mail, Breitbart i InfoWars. Faktograf.hr. (18. listopada 2018.) Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  6. Wikipedia počinje s provjerom dezinformacija na svojoj hrvatskoj verziji. www.bug.hr. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 Marko Gregović (20. veljače 2012.). Nezavisna Wikipedija hrvatska. h-alter.org. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  8. Goran Penić (10. rujna 2013.). 'NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije. Jutarnji list. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  9. Goran Penić (13. rujna 2013.). JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'. Jutarnji list. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  10. Boris Dežulović (17. rujna 2013.). 'Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'. Jutarnji list. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  11. Jurica Pavičić (14. rujna 2013.). 'Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'. Jutarnji list. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  12. Damjan Pavlica (18. rujna 2013.). Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji. e-novine. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  13. Heni Erceg (22. rujna 2013.). Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma.
  14. Maxim Samorukov (26. 9. 2013.). Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов. slon.ru.
  15. Nenad Jarić Dauenhauer (13. 12. 2013.). Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'. tportal.hr.
  16. Bojan Arežina (13. 12. 2013.). Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'. Večernji list.
  17. Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'. Muzika.hr. (13. 12. 2013.)
  18. Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’. poskok.info. (14. 12. 2013.)
  19. Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje. tportal. (3. listopada 2013.)
  20. Steward requests/Checkuser/2020-11 - Meta. meta.wikimedia.org. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  21. Requests for comment/Global ban for Kubura - Meta. meta.wikimedia.org. (engl.) Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  22. Global account information for Kubura - Meta. meta.wikimedia.org. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  23. Jutarnji list - Kuburin pad: Dobio je globalnu blokadu, a njegovi se sljedbenici, sada bez vođe, povlače. www.jutarnji.hr. (31. siječnja 2021.) Pristupljeno 1. veljače 2021.
  24. Slobodna Dalmacija - Rat za hrvatsku Wikipediju ili kako je pao moćni Kubura. Internetska enciklopedija ‘mazi‘ ustaše, a Tita proglašava zločincem. Sada je tome došao kraj. slobodnadalmacija.hr. (31. siječnja 2021.) Pristupljeno 1. veljače 2021.
  25. Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: 17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točno, RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.

Literatura

  • Kolbitsch, Josef; Maurer, Hermann. Community Building around Encyclopaedic Knowledge // Journal of Computing and Information Technology – CIT, Sveučilišni računski centar, Zagreb, Vol. 14, No. 3, rujan 2006., str. 175–190., ISSN 1330-1136
  • Štajduhar, Tomislav. Wikipedia: enciklopedija novoga doba // croatiabiz.com : časopis o suvremenom poslovanju, Olympic International d.o.o., Zagreb, br. 33, ožujak 2005., str. 71–72., ISSN 1333-8668

Vidi još

Vanjske poveznice

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hrvatska Wikipedija

Meta-Wiki