Željko Jovanović

Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011. do 11. lipnja 2014. Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u Šesti saziv Hrvatskog sabora. Biran je ponovo u Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Osmi saziv Hrvatskog sabora i Deveti saziv Hrvatskog sabora u kojem je obnašao, između ostalog, dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.Povjerenik za sport Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića od travnja 2021.

Željko Jovanović
Željko Jovanović

Doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar
trajanje službe
23. prosinca 2011. – 18. lipnja 2014.
Prethodnik Radovan Fuchs
Nasljednik Vedran Mornar
zamjenik gradonačelnika grada Rijeke
trajanje službe
2009. – 2011.
zastupnik u Hrvatskom saboru
trajanje službe
1990. – 1992.
trajanje službe
2007. – 2011.
trajanje službe
2011. – 2020.
trajanje službe
2015. – 2020.
Rođenje 26. studenoga 1965.
Politička stranka SDP
Zanimanje doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar

ŽivotopisUredi

Rođen je 26. studenoga 1965. u Rijeci, gdje je diplomirao 1990. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) 2006. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij 1995.i doktorat iz biomedicine 2006. godine. Još tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci bio je aktivan u studentskim organizacijama, a 1989. postao je sveučilišni prorektor-student.[1]

Politička i radna karijeraUredi

Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa Saveza socijalističke omladine Hrvatske za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja (31. svibnja i 1. lipnja 1986.).[2] Kao kandidat Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je 1990. u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).[3] Član je Socijaldemokratske partije Hrvatske.[4] Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine. U Domovinskom ratu je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,[5] te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.[5] Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu Drenov KlanacOtočac.[5] Bio je u 133. brigadi Hrvatske vojske kao liječnik i voditelj saniteta bojne.[5]Nakon ratišta Od 1994. do 1997. zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od 1997. godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama: Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od 1993. član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od 2009. do 2011. bio je zamjenik riječkoga gradonačelnika.

U šestome saborskom sazivu bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru Republika HrvatskaEuropska unija. U sedmome saborskom sazivu kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u osmome saborskom sazivu i devetome saborskom sazivu s najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12 973). U tom devetom sazivu bio je Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.

Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju Medicinskoga fakulteta u Osijeku, gdje ima status naslovnog docenta kao vanjski suradnik fakulteta, a 2019. izabran je i za naslovnog izvanrednog profesora na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, te na Studiju sestrinstva Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je 11 završnih i diplomskih radova, a autor je 70-ak znanstvenih, stručnih radova i kongresnih priopćenja.[6]

U SDP Hrvatske član je predsjedništva GO SDP Rijeka, potpredsjednik ŽO SDP PGŽ i član predsjedništva SDP Hrvatske.[7]

U travnju 2021. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske imenuju ga svojim Povjerenikom za sport.

Rad kao ministar[8]Uredi

Hrvatski jezikUredi

Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.[9] Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika Radoslava Katičića, predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio[10] i negodovanje dijela znanstvene javnosti. Razred je bez uspjeha predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje "nastale štete".[11] Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i hrvatskoga pravopisa nastavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institut je za svoj rad na pravopisu dobio brojne nagrade, čime se odluka ministra Jovanovića u praksi potvrdila ispravnom.[12]

Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga sudaUredi

Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013.[13] To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.[14] Sukladno odluci Ustavnog suda,[15] 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013., čime su ispunjeni uvjeti Ustavnog suda[16] i zdravstveni odgoj uveden je u sve osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.[17]

Strategija obrazovanja znanosti i tehnologijeUredi

Hrvatski sabor 2014. godine donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od najvažnijih dokumenata Vlade RH u mandatu Zorana Milanovića kojom je naglašeno da Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.[18]

Privatni životUredi

Govori engleski, a hobiji su mu sport, glazba i film.[19] Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.[20]

IzvoriUredi

  1. Željko Jovanović. 18. rujna 2020. Za sve koji žele znati više o meni (engleski). Pristupljeno 28. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Skupina autora, Dokumenti 11. kongresa SSOH, Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75.   WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Saopćenje…, te str. 81. za naziv Komisije.
  3.  (PDF) Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.)Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2013., str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)
  4. Predsjedništvo SDP
  5. a b c d »Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // Globus, br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.
  6. UNIRI | Željko. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2020. Pristupljeno 28. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. SDP - Naši ljudi. http://www.sdp.hr/clan/zeljko-jovanovic/. Pristupljeno 28. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  8. https://www.srednja.hr/app/uploads/2014/06/jovanović_pismo.pdf
  9. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2012. Pristupljeno 14. siječnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. www.vecernji.hr, Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.
  11. Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.
  12. Nagrada autorima Hrvatskog pravopisa
  13. [1]
  14. [2]
  15. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipnja 2013. Pristupljeno 2. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. MZOS. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. studenoga 2013. Pristupljeno 30. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole
  18. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Pristupljeno 28. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. prosinca 2011. Pristupljeno 7. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  20. ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'. jutarnji.hr. Pristupljeno 28. srpnja 2018.

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Željko Jovanović
 Wikizvor ima izvorna djela autora: autor: Željko Jovanović
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Željko Jovanović