Otvori glavni izbornik
Disambig.svg »Žaba« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pojma "Žaba" ili "Žabe", pogledajte Žabe (razdvojba).

Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom kožom. Žabe su rasprostranjene na svim kontinentima osim Antartike. Najmanja je vrsta Paedophryne amaneuensis, veličine samo 7,7 mm, a najveća je zapadnoafrička žaba, ponekad veća od 30 cm i teška oko 3 kg.

Žabe
Litoria caerulea
Status zaštite

Raspon fosila: trijak - nedavno
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Amphibia
Red: Anura
Fischer von Waldheim, 1813
Raspon
Rasprostranjenost žaba (crno)

Rasprostranjenost žaba (crno)
Podredovi

Archaeobatrachia
Mesobatrachia
Neobatrachia

Sadržaj

IzgledUredi

Mužjaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvučne mjehure (rezonatore) za pojačavanje glasa.

Kralježnica žaba sastoji se od 9 kralježaka i koštanoga prutića trtične kosti (urostila). Rebara nemaju. Stražnje su im noge prilagođene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snažnije od prednjih. Četiri prsta na prednjim nogama su slobodna, a pet prstiju stražnjih nogu spojeno je plivaćom kožicom. Otrovne žabe su živih boja. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci su se služili njihovim otrovom za koplja i strelice.

RazvojUredi

 
Faze u razvoju punoglavca

Najveći broj žaba polaže tisuće jaja u vodi, gdje se uglavnom jaja i oplođuju jer žabe nemaju organe za parenje. U vodi žive i završavaju metamorfozu ličinke zvane punoglavci. Preobrazba iz punoglavca u odraslu žabu traje 2 do 4 mjeseca. Hrane se mušicama, komarcima, i drugim kukcima, njihovim ličinkama i crvolikim beskralježnjacima. Žive u vodi ili u samoj njezinoj blizini, a neke vrste po vlažnim livadama i listopadnim šumama. Hladno i suho doba godine provode zakopane u mulju. [1]

ŽlijezdeUredi

Žlijezde u koži žabe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva usmina. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze kromatofori, mišićna vlakna i žlijezde. Dvije vrste žlijezda se nalaze kod "prave žabe" (Rana species), a to su sluzne (mukozne) i zrnate žlijezde.

PigmentUredi

 
Razvoj punoglavaca.

Pigmentne stanice kod žabe nazivaju se kromatofori. Oni sadrže razna pigmentna zrnca, različitih boja: žute, crvene, smeđe. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajednički nazivaju alanofori.

ŠkrgeUredi

Nemaju unutarnje ni vanjske škrge. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na vanjskoj strani životinje, kao privjesci, a služe kao opskrba krvlju s kisikom. Krv pritom iz srca ulazi u škrge, koje se sastoje od mnogo krvnih žilica, tu se vrši izmjena plinova te se kisik veže na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i tako prenosi tijelom.

Porodice i vrsteUredi

Najpoznatije su vrste: žuti mukač (Bomina variegata), crveni mukač (Bomina bombina), češnjača (Pelobates fuscus), obična krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis), gatalinka (Hyla arborea)[2], grčka žaba (Rana graeca), močvarna smeđa žaba (Rana arvalis).

Anura Fischer von Waldheim, 1813

Animalia → Chordata → Amphibia → Lissamphibia → Salientia

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-6036-41-7
  2. http://www.hyla.hr/

Drugi projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Žabe
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Žabe
 Wikivrste imaju podatke o: Žabama